17.03.2017. 



Vršilac dužnosti direktora JP Autoceste FBiH Adnan Terzić u razgovoru za Klix govori o projektima koji su trenutno u zastoju, aktuelnim radovima na Koridoru 5C, načinu finansiranja dionice prema jugu zemlje, ali i rješenju za izgradnju brze ceste Sarajevo-Beograd.
Autoceste FBiH nedavno su poništile tender za izgradnju dionice Zvirovići-Počitelj (most), nakon što od 2014. godine, kada je raspisan tender i izabran izvođač, nije urađeno ništa na spomenutoj dionici, iako su osigurana sredstva u iznosu od 200 miliona KM.
"Ministar prometa i komunikacija FBiH Denis Lasić i ja smo nedavno bili na sastanku s direktorom Direkcije Evropske investicione banke (EIB) u Luksemburgu. Razgovarali smo o budućnosti projekta na dionici autoputa Zvirović-Počitelj (most). S obzirom na to da cijeli projekt stoji već tri godine to smo željeli riješiti. Trenutno banka ne plasira svoja sredstva, a ne možemo ni angažirati izvođača radova. Iz EIB-a su nam jasno poručili da, dok njihov tim ne završi kompletnu evaluaciju projekta, čija je vrijednost 200 miliona KM, oni nisu u mogućnosti da nam daju odobrenje za nastavak ovog projekta. Imali smo mogućnost da biramo, da čekamo još tri ili četiri mjeseca na njihovu analizu ili da se dogovorimo da Autoceste FBiH ponište tender i da idemo u raspisivanje novog tendera po brzoj proceduri", kazao je Terzić za Klix.ba.
Pronađen je zajednički model, da se poništi stari i raspiše novi tender.
"Najkasnije 1. augusta treba da imamo potpisan ugovor s izvođačem radova za dionicu autoputa Zvirović-Počitelj (most). Sporno je bilo što je bivši v. d. direkora Autocesta tražio da se poništi "No objection" za dionicu Lot2. Od toga je krenula procedura ispitivanja stručnjaka iz EIB-a. Zadovoljni smo jer smo izabrali najbolje rješenje", rekao je Terzić i dodao da je novac osiguran i da je završena eksproprijacija zemljišta.


Nove aktivnosti


Tokom prošle godine preduzeće Autoceste FBiH nije izgradilo nijedan kilometar autoputa na Koridoru 5C, a Terzić naglašava da postoji nekoliko problema i u vezi s ranije započetim projektima.

"Od preuzimanja dužnosti imam obavezu da rješavam obaveze koje su započete prije mene, obaveze koje su aktuelne i one obaveze koje planiramo. Od projekata koji su započeti trenutno imamo veliki problem s dionicom Kravica-Zvirovići, radovi za tu dionicu su predati u septembru 2014. godine, ugovarač je konzorcij OHL i Niskogradnja Laktaši. Međutim tu je ostalo previše neriješenih i otvorenih pitanja, a imamo i mnogo žalbi", istakao je Terzić.

Trenutno su aktivni radovi na pripremi za početak radova za dionicu Svilaj-Odžak (druga faza), za što je osiguran novac u iznosu od 40 miliona eura od EBRD-a. 

"Izvođač je Euroasfalt i Strabag i po ugovoru druga faza projekta treba započeti tokom marta, ali dok završi ratifikacija odobrena sredstva bit će operativna tek u augustu. Ipak, zbog toga izvođači radova mogu tražiti naplatu penala, jer je dogovor bio da radovi počnu ranije. Ipak, mi smo spremni da platimo avans izvođačima, samo da radovi počnu na vrijeme, a u dogovoru s EBRD-om ta sredstva ćemo refundirati naknadno", rekao je Terzić.

U toku je još jedan projekt vrijedan 100 miliona eura i to na dionici Klopče-Donja Gračanica, a posao je ugovoren s Euroasfaltom i Strabagom. 

"Na toj dionici imamo ogromne probleme s geologijom jer je državno ministarstvo prometa i komunikacija uradilo sasvim pogrešan projekt, ali radovi bi i na toj dionici trebalo da budu intenzivirani u toku ovog mjeseca. Zatim radimo i na dionici Drivuša-Klopče, gdje imamo ugovor s Heringom. Tu smo isto imali problema s projektnom dokumentacijom, ali sve je riješeno. Taj projekt će biti završen početkom sljedeće godine. To su tri projekta u iznosu 166 miliona eura radova koji će biti izvedeni", kazao je Terzić.

Terzić ističe da je i EBRD oprezniji u davanju saglasnosti i odobravanju sredstava za nove projekte na izgradnji Koridora 5C nakon nekih prethodnih negativnih iskustava koje je Evropska investicijska banka imala s nekim prethodnim projektima na Koridoru 5C, kao što je slučaj s dionicom Zvirović-Počitelj.

Direktor Autocesta FBiH optimističan je kada je riječ o aktivnostima u 2017. godini te naglašava da će biti potpisani novi ugovori u vrijednosti od 200 miliona eura.

"Ubrzanje izgradnje Koridora 5C zavisi od novog pristupa infrastrukturnim projektima Vlade FBiH, što je ideja još iz februara 2016. godine. To se najviše odnosi na izgradnju tunela Prenj i dionicu autoputa Mostar sjever-Mostar jug. Za ta dva projekta potrebno nam je blizu 550 miliona eura koji bi trebalo da budu osigurani na neki drugi način, a da to nije EIB ili EBRD, s kojima BiH ima do sada potpisane ugovore", smatra Terzić.

Novi pristup i novi način finansiranja trebalo bi da ubrza način izgradnje Koridora 5C. Ipak, Autoceste FBiH bez Vlade ne mogu pokrenuti ta dva tendera za izgradnju tunela Prenj i tzv. mostarske zaobilaznice.

"Nedavno smo Ministarstvu prometa i komunikacija uputili inicijative za započinjanje radova na tim projektima, a očekujemo i podršku Vlade FBiH. Mi ćemo biti servis Vladi, da potencijalni izvođač sa sobom dovede i finansijera ili banku, s kojom će onda Vlada ispregovarati uslove kredita, a nakon što se ti projekti završe onda će Vlada preuzeti i objekat i kredit", rekao je Terzić.

Kada je riječ o izgradnji autoputa južno od Mostara, bilo je mnogo kontroverzi pri samom definiranju dionice.

"Na području Mostara jedni su se bunili što plan autoputa prolazi kroz naseljeno područje, a u Jablanici imamo slučaj gdje se bune što ne prolazi kroz naseljeno područje. Mi sada imamo obavezu, a to je i zaključak Doma naroda Parlamenta FBiH, da se preispita opcija prebacivanja dionice autoputa na desnu stranu Neretve. Već istražujemo i tu opciju pa ćemo vidjeti detalje. Za izgradnju tunela Prenj i dionice od Konjica do Salakovca kod Mostara starom trasom potrebno je milijardu i 400 miliona eura. S druge strane, novi usvojeni plan koji predviđa izgradnju tunela Prenj i to s dvije tunelske cijevi, ali će samo jedna za početak biti stavljena u funkciju, potrebno je ukupno 400 miliona eura da se izgradi dionica od Mostara do Konjica. Na kraju, kada se obje cijevi stave u funkciju imat ćemo 300 miliona eura jeftiniju trasu u odnosu na prvobitni prijedlog, a u međuvremenu će se ta dionica već moći staviti u promet i ubirati prihodi", ističe direktor Autocesta FBiH.

Povećanje akciza na gorivo nije uslov da bi se gradio autoput


Već odavno se govori kako je povećanje akciza na gorivo uslov da bi se moglo pristupiti izgradnji novih dionica autoputa. Ipak, Terzić smatra da se potrebno fokusirati na nove izvore prihoda.

"EBRD i EIB nas uslovljavaju povećanjem akciza. Međutim, moramo pokušati pronaći nove načine finansiranja, kroz oblike javno-privatnog partnerstva, koncesije ili nešto treće. Smatram da ništa ne smije biti tabu tema. Najgora stvar je držati se samo jednog načina i onda očekivati da se nešto brzo desi. Novac koji dobijamo od EBRD-a i EIB-a je najjeftiniji novac, sve ostalo je skuplje, ali BiH ima takav bonitet da možemo povući još 400 miliona eura od te dvije finansijske institucije i onda čekati do 2024. godine da se dio kredita vrati kako bismo opet mogli krenuti u novi ciklus izgradnje. Ili ćemo čekati 2024. ili ćemo tražiti nove načine finansiranja", kategoričan je Terzić.

Dodaje da BiH ima ogroman potencijal jer građani i firme u bankama imaju ogromne količine deponovanog novca koji je, prema njegovom mišljenju, potrebno uložiti u konkretne projekte, odnosno motivirati građane i biznismene da investiraju taj novac. 

"Mi imamo ogroman potencijal depozita u državi, koje firme i građani imaju u bankama. Procjena je da je to blizu 10 milijardi KM. Potrebno je ohrabriti ulaganje. Vlada FBiH treba ozbiljno razmisliti da u vlasništvo Autocesta uvuče ozbiljnu finansijsku instituciju. Između 25 i 30 posto za FBiH to ne znači ništa kad je riječ o upravljanje Autocestama. Dobili bismo novac za njihov ulazak, a kada imate ozbiljnu finansijsku instituciju u javnom preduzeću, koja vodi brigu da sve ide prema ekonomskim i korporativnim zakonima, to bi bio okidač da građani i firme koji imaju velika sredstva u bankama razmisle i investiraju u izgradnju autoputa", smatra Terzić. 


Politika usporila infrastrukturne projekte


Dom naroda 6 godina nije usvojio Prostorni plan FBiH pa je godinu dana trajao zastoj da se ta tačka ponovo vrati na dnevni red, što je definitivno usporilo konkretne aktivnosti na izgradnji autoputa kroz BiH.

"Mi smo nedavno dogovorili potpisivanje novih 150 miliona eura s EIB-om, ali je pitanje kada će to biti realizirano. Jer kada mi potpišemo to mora proći sve moguće ratifikacije, od federalnog do državnog nivoa. Politika direktno utječe na brzinu i efikasnost našeg rada. Veliku energiju trošimo da skinemo te političke okove, da možemo na miru raditi", kazao je Terzić.

Naglasio je da bez obzira na evidentan nedostatak novca za izgradnju autoputa, poskupljenja putarine sigurno neće biti i o tome se ne razmišlja.


Brza cesta Sarajevo-Beograd



U iščekivanju konačne odluke o dionici brze ceste rukovodstvo JP Autoceste za sada je samo iznosilo stajalište o eventualnoj dionici brze ceste kroz BiH, koja će se nadovezati na autoput kroz Srbiju prema Beogradu.

"Prema mom mišljenju, prioritetan je pravac Žepče-Tuzla-Brčko-Bijeljina-Beograd. Ukoliko prođe ta dionica, na najbolji i najbrži način ćemo spojiti ekonomski najpotentnija područja u BiH tako što ćemo povezati jug sa sjeverom države. To je strateški za nas veoma bitno. I u RS-u imaju slična stanovišta i prijedlog da dionica brze ceste ide preko Brčkog i Bijeljine prema Tuzli. Ako želimo potrošiti neki novac na spajanje ili približavanje stavova Bošnjaka i Srba i ako premijer FBiH i premijerka RS-a dogovore da je to prioritetna dionica, ne vidim razloga da to neko u Beogradu ili Turskoj osporava", zaključuje Terzić u razgovoru za Klix.ba