TUNELI:

     BIJELA VLAKA

Neposredno iza vijadukta Pavlovići trasa autoceste prodire kroz brdo Bijela Vlaka istoimenim tunelom. Dužina tunela je 413 m, što ne iziskuje poprečne spojeve niti značajniju opremu, izuzev rasvjete, vatrodojave i videonadzora. Radi se i klasičnim cestovnom tunelu s dvije cijevi s po dvije vizne trake širine 3,75 m i servisnim stazama iznad energetskih kanala. Najveći nadsloj je do 30 m, što je za posljedicu imalo okršenost, u osnovi solidne, krečnjačke stijene. Razmak osi cijevi je minimalno 23 m. Pri gradnji su ispoštivani najviši standardi za ovu vrstu objekta.

     1. MART

Tunel 1. mart jedan je od značajnijih objekata na Koridoru Vc. Dužine gotovo tri kilometra svrstan je među najduže cestovne tunele u BiH. Građen je Novom austrijskom tunelskom metodom (NATM). Riječ je o najsavremenijem tunelu u regionu, a opremljen je pored brojnih sistema i led rasvjetom kao i videonadzorom koji prati i detektuje sve potencijalne probleme u tunelu. Trasa poddionice tunel 1. mart prolazi kroz brdo Vijenac u pravcu sjever – jug. Tunel je projektovan kao dvocjevni, sa po dvije saobraćajne trake u svakoj cijevi. Osovinski razmak tunelskih cijevi je 25 m. Ulazni portal tunela nalazi se na nadmorskoj visini od 359 metara, a izlazni na visini od 383 m. Tunel ima 11 poprečnih veza između tunelskih cijevi, i to devet pješačkih i dvije za motorna vozila. Maksimalna dozvoljena brzina vožnje u tunelu je 100 km/h. U svakoj cijevi su predviđene po dvije parkirne niše. Ulazni portali su smaknuti i u potpunosti prilagođeni konfiguraciji terena.

     OŠTRIK

Tunel prolazi kroz brdo Oštrik. Dužina lijeve tunelske cijevi uključujući portalnu građevinu iznosi 273 m, dok je desna tunelska cijev dužine 303 m. Tunel Oštrik je projektovan kao dvocijevni sa po dvije saobraćajne trake u svakoj cijevi. Tehnologija izgradnje tunela je obuhvatila sanaciju postojeće desne tunelske cijevi uz dokopavanje na mjestima kako bi se postigla puna širina profila i kompletnu izvedbu lijeve tunelske cijevi. Opremljen je najmodernijim sistemom za nadzor i upravljanje saobraćajem.

     OŽEGA

Prolazak trase kroz brdo Ožega je ostvaren sa dvocijevnim tunelom, nakon kojeg se trasa postepeno spušta u dolinu Reljevskog polja. Dužina lijeve tunelske cijevi uključujući portalnu građevinu iznosi 393 m, dok je desna duga 382 m. Pri izgradnji tunela korištena je NATM metoda (Nova austrijska tunelska metoda). Opremljen je najmodernijim sistemom za nadzor i upravljanje saobraćajem. Nadzor se obavlja svakodnevno, puna 24 sata iz Centra za održavanje i kontrolu prometa (COKP) Drivuša.

     GAJ

Prolazak trase autoceste kroz brdo Gaj ostvaren je istoimenim dvocijevnim tunelom, dužine 855 m. Niveleta tunela nalazi se u konveksnoj vertikalnoj krivini s tim da najveći uzdužni nagib iznosi 2,5 %, a cijeli tunel se nalazi u pravcu. Maksimalni nadsloj iznad tunela je 50 m. Tunel Gaj je građen Novom austrijskom tunelskom metodom u izuzetno teškim geološkim uvjetima, a konvergencije sekundarne obloge su se mjestimično razvile do 25 cm. Tunel sadrži dvije poprečne veze između lijeve i desne cijevi koje omogućavaju evakuaciju pješaka u slučaju požara. Posjeduje savremeni protivpožarni sistem sa hidrantskim nišama, sistem ventilacije, telefonski pozivni sistem i sistem rasvjete. Također je opremljen najmodernijim sistemom za nadzor i upravljanje saobraćajem.

     IGMAN

Tunel je izveden za puni profil autoceste, s dvije tunelske cijevi na međusobnom razmaku osi cijevi od minimalno 25 m. Prosječna dužina tunelskih cijevi je 338 m, a usvojeni oblici i položaji portala su takvi da se uklapaju što je više moguće u prirodni teren. Ovakva rješenja najmanje remete prirodne uvjete što autocesti daje veći kvalitet. Tunel ima najveći nadsloj od 50 m. Građen je Novom austrijskom tunelskom metodom (NATM) u jako lošim geološkim uvjetima. Iznad tunela se nalazi selo, tako da je tokom građenja konstantno vršen geodestki nadzor nad pomjeranjima površine terena. Osiguranje ulaznog portala je jako složena geotehnička konstrukcija koja je zasnovana na dvostrukom nizu šipova sa naglavnom pločom. Tunel Igman posjeduje sistem rasvjete i ostalu potrebnu opremu s najmodernijim sistemom za nadzor i upravljanje saobraćajem.

     VIS

Ovo je treći po redu izgrađeni dvocijevni tunel na dionici Sarajevo – Tarčin, s prosječnom dužinom cijevi od 861 m. Najmanji nadsloj je na sredini i iznosi 15 m, a najveći 120 m. Osovina trase u tunelu je vođena u krivini s minimalnim radijusom od 1400 m, dok je niveleta trase u tunelu sa konstantnim uzdužnim nagibom od 3,6 % u desnoj cijevi, odnosno 3,9 u lijevoj tunelskoj cijevi. Građen je Novom austrijskom tunelskom metodom (NATM). Ima tri poprečne veze između lijeve i desne cijevi koje omogućavaju evakuaciju pješaka u slučaju požara. U tunelu je ugrađen protivpožarni sistem s hidrantskim nišama, sistem prinudne ventilacije, telefonski pozivni sistem, sistem rasvjete i ostala potrebna oprema.

     25. NOVEMBAR

Tunel se nalazi na samom početku poddionice Suhodol – Tarčin i jedan je od najkompleksnijih objekata na čitavom Koridoru Vc. Izveden je za puni profil autoceste, s dvije tunelske cijevi na međusobnom razmaku osi od 25 m. Tunel ima najveći nadsloj od 200 m, a prosječna dužina tunelskih cijevi je 2771 m. Niveleta je u konveksnoj vertikalnoj krivini s maksimalnim nagibom od 3,6 %. Osovina trase je u horizontalnoj krivini s radijusom 1360 m. Građen je NATM tunelskom metodom. Tunel 25. novembar zbog svoje dužine ima dvije parkirne niše i čak 11 poprečnih veza između tunelskih cijevi.

     GRAB

Tunel se nalazi na samom kraju poddionice Suhodol – Tarčin. Prosječna dužina tunelskih cijevi je 402 m, s konstantnim uzdužnim padom od 0.7 % i minimalnim horizontalnim radijusom kretnje od 2675 m. Kao i ostali građen je Novom austrijskom tunelskom metodom (NATM). Tunel Grab ima maksimalni nadsloj od 100 m. Trasa autoceste se na ovom dijelu ukrštava sa željezničkom prugom. Visinska razlika niveleta autoceste i pruge na ovom mjestu je svega 27 m što je dodatno usložilo izgradnju tunela. Tunel Grab izlazi iz brda gotovo paralelno s izohipsama, u jako teškim i promjenjivim geološkim uvjetima, pa je sjeverni portal bilo neophodno osigurati kompleksnom potpornom konstrukcijom visine 36 m.

 

MOSTOVI I VIJADUKTI

     STUDENČICA

Most Studenčica je najveći objekat na poddionici Međugorje – Bijača. Premoštava udolinu kojom protiče rijeka Studenčica. Dužina mosta je 555 m, a najveća visina oko 90 m, što ga svrstava među najveće objekte ove vrste u BiH. Zbog velike visine stubova i velikog raspona izabrana je monolitna, prednapregnuta rasponska konstrukcija sandučastoga, promjenljivog presjeka koja je izvođena sistemom slobodne konzolne gradnje. Izazov u gradnji predstavljala je i činjenica da se most nalazi i u vertikalnoj i u dvije horizontalne krivine, što dovodi do vitoperenja kolovoza i konstrukcije.

     TREBIŽAT

Kanjon rijeke Trebižat autocesta prelazi mostom 500 m nizvodno od vodopada Kravice na koji se pruža prekrasan pogled s desnog mosta. Položaj karakterišu velika udolina, strm i nepristupačan teren te zahtjev za što manji utjecaj na okoliš zbog gotovo nedirnute prirode. Ove činjenice su diktirale i izbor konstrukcije: sandučasti kvadratni stubovi, sandučasta rasponska konstrukcija promjenljivog presjeka izvođena sistemom slobodne konzolne gradnje. Glavni rasponi iznose 120 m. Dužina mosta je 380 m, a visina do 65 m. Geološki uvjeti i strm, nepristupačan teren su diktirali temeljenje na okruglim bunarima promjera 9 m i dubine 12,5 m.

     PAVLOVIĆ

Nakon mosta Studenčica i usjeka dugog 300 m, javlja se udolina koja vodi sve do ušća Studenčice u Trebižat. Udolina je premoštena vijaduktom Pavlovići. Vijadukt je dužine 360 m. Stubovi su sandučasti male krutosti, temeljeni uglavnom na plitkim temeljima izuzev prva dva para stubova gdje je temeljenje vršeno na pilotima dužine do 12 m. Raspored i visina stubova diktirali su izbor sandučaste rasponske konstrukcije konstantne visine od 3,5 m. Rasponska konstrukcija je izvedena tehnologijom postupnog potiskivanja. Raspon od 9×43 m savladan je u 17 taktova po 23 m. Vijadukt se nalazi u horizontalnoj krivini.

     VLAKOVO

Vijadukt je dug 390 m i nalazi se na petlji Sarajevo Zapad koja predstavlja ulaz u Sarajevo. Kružni tok i blagu dolinu premoštava s 14 raspona. Sastoji se iz dvije odvojene rasponske konstrukcije izvedene u krivini radijusa 1200 m, s padom od 0.8 %. Rasponski sklop mosta je pločasta prednapregnuta konstrukcija debljine 135 cm. Tijela srednjih stubova su betonska, pravougaonog poprečnog presjeka sa zaobljenjima. Temeljenje je na šipovima.

     GLADNO POLJE

Vijadukt premoštava plitku dolinu sa 12 raspona, dužine od 24 do 30 m. Sastoji se iz dvije odvojene rasponske konstrukcije izvedene u nagibu 1,8 %. Kompleksnost ovog objekta se oslikava kroz činjenicu da osovina autoceste na mostu prelazi iz prelaznice u pravac, pa ponovo u prelaznicu. Rasponski sklop mosta je pločasta prednapregnuta konstrukcija debljine 135 cm. Tijela srednjih stubova su betonska pravougaonog poprečnog presjeka sa zaobljenjima. Temeljenje stubova je na šipovima.

     ŠAMIN GAJ

Vijadukt  se sastoji iz dvije odvojene rasponske konstrukcije kojim premoštava plitku dolinu i rješava koliziju s magistalnom cestom M-5. Osovina ceste na vijaduktu je u pravcu, s podužnim nagibom 0.7 %. Rasponska konstrukcija je armirano-betonska prednapregnuta ploča debljine 135 cm, s 12 raspona dužine 24 i 30 m. Armirano-betonska tijela srednjih stubova su pravougaonog poprečnog presjeka sa zaobljenjima na krajevima. Temeljenje je izvršeno na šipovima.

     LEPENICA 1

Most se sastoji iz dvije odvojene rasponske konstrukcije koje lokalnu cestu, rijeku Lepenicu i dolinu premoštava s 8 raspona dužine 26, 28, 30 i 32 m. Osovina ceste na mostu ima najmanji radijus krivine od 3100 m. Niveleta ceste na mostu je u konkavnoj vertikalnoj krivini. Rasponski sklop mosta je pločasta prednapregnuta konstrukcija debljine 140 cm. Tijela srednjih stubova su betonska, pravougaonog poprečnog presjeka sa zakošenim rubovima, a na visini od 4 m ispod rasponske konstrukcije se račvaju. Temeljenje je plitko na temeljnim stopama.

     LEPENICA 2

Most se sastoji iz dvije odvojene rasponske konstrukcije koje premoštavaju rijeku Lepenicu, lokalnu cestu i strmu dolinu. Osovina autoceste na mostu je u krivini velikog radijusa od 3100 m. Nivelete lijeve i desne kolovozne trake su u konstantnom nagibu od 3,6 i 3,9 %. Poprečni presjek mosta čini pet prednapregnutih betonskih nosača monolitiziranih betonskom kolovoznom pločom. Tijela srednjih stubova su betonska, pravougaonog poprečnog presjeka sa zakošenim stranama i sa ležišnom gredom na vrhu. Temeljenje je plitko na temeljnim stopama.

     BIJELA

Most se sastoji iz dvije odvojene rasponske konstrukcije s četiri polja kojim premoštava potok Bijelu i strmu dolinu. Osovine autoceste na mostu su u horizontalnim krivinama velikih radijusa 2750 m i 2675 m, dok je niveleta u uzdužnom padu od 0.7%. Tijela srednjih stubova su armirano-betonska, pravougaonog poprečnog presjeka. Temeljenje je plitko na betonskim stopama, a na mjestima sa slabijim geotehničkim karakteristikama izvedeno je na šipovima.