Autocesta A1
137,5
Izgrađeno kilometra autoceste na Koridoru Vc kroz BiH
2,65
Milijardi KM ulaganja izvršena u izgradnju autocesta na Koridoru Vc
290
Miliona KM vlastitih sredstava uloženo u eksproprijaciju zemljišta
1,90
Miljarde KM ukupne investicijske za trenutno 60 kilometra autoceste u izgradnji
Trasa autoceste A1 na Koridoru Vc je projektovana u skladu s TEM standardima, s dvije odvojene kolovozne trake, svaka s po dvije saobraćajne trake (vozna i preticajna) za svaki smjer kretanja i po jednu zaustavnu traku za prinudno zaustavljanje u svakoj kolovoznoj traci.
Na autoceste A1 se nalazi Centar za održavanje i kontrolu prometa u Bosni i Hercegovini, najvažniji objekat na autocesti A1, koji služi za smještaj jedinica za održavanje, nadzor i upravljanje prometom na autocesti u skladu sa direktivom Evropske komisije 2004/54/EC.
Dionica Svilaj – Odžak je duga 10,7 km i strateški je važna ne samo za poboljšanje cestovne infrastrukture nego i za regionalnu saradnju i bolju komunikaciju s EU.
Izgradnja ove dionice koštala je 69,2 miliona eura sa PDV-om, a radovi su finansirani iz kredita Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), grant i vlastitih sredstva JP Autoceste FBiH.
Projekat je sufinasirala Evropska unija bespovratnim sredstvima u visini od 17,4 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Radove su izvodili austrijski Strabag i bh. kompanije Euro-asfalt i ŽGP, dok je konsultant bio Aecom Inocsa S.L.U. iz Španije.
Na dionici od značajnih objekata nalaze se četiri natputnjaka, tri potputnjaka, tri prolaza za divljač, dvije petlje, odmorište, čeono naplatno mjesto i dva mosta.
Ovaj dio autoceste na Koridoru Vc, nazvan tzv. Zenička obilaznica, sastoji se od tri poddionice, Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i dio poddionice Donja Gračanica – Tunel Zenica ukupne dužine 11 kilometara.
Izgradnjom Zeničke obilaznice povezani su Zenica sjever i Zenica jug na autoputu.
Ukupna investicijska vrijednost radova je iznosila 225 miliona eura, a sredstva su osigurana putem međunarodnih financijskih institucija (KFAED, EBRD, OPEC) kao i bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Radove na izgradnji poddionica u sklopu Zeničke obilaznice izvodile su ugledne domaće i strane kompanije.
Na poddionici Drivuša – Klopče radove je izvodila domaća kompanija Hering d.d. Široki Brijeg, poddionicu Klopče – Donja Gračanica gradio je konzorcij kompanija koji čine Euro – Asfalt d.d. Sarajevo i Strabag Austria, dok je radove na poddionici Donja Gračanica – Tunel Zenica izvodila turska firma Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S.
Ono što je zajedničko za sve poddionice koje su u sastavu Zeničke obilaznice su brojni problemi i izazovi koji su u najvećoj mjeri uzrokovani izuzetno lošom geološko-morfološkom konfiguracijom i zahtjevan teren sa visokom složenosti poslova koji je iziskivao gradnju velikog broj objekata na autocesti.
Na poddionicama je izgrađeno 13 objekata, što znači da se blizu 50% dionice nalazi pod objektima. O kompleksnosti izgradnje ovih poddionica najbolje govore podaci da je na iste ugrađeno preko 340.000 m3 betona i 37.000 tona armature.
Najzahtjevniji objekti za izvođače radova na poddionici Drivuša – Klopče bili su most Drivuša i vijadukt Perin Han, a zahtjevan posao uz izgradnju same poddionice je bio i izmještanje regionalnog plinovoda Sarajevo – Zenica.
Na poddionici Klopče – Donja Gračanica poseban izazov je bio gradnja vijadukta Babina Rijeka, čija najviša visina između vijadukta i terena iznosi 120 metara, što ga čini najvišim izgrađenim vijaduktom na Koridoru Vc. Od ostalih objekata na poddionici se izdvajaju tuneli Ričice i Pečuj i vijadukt Pehare.
Na poddionici Donja Gračanica – Tunel Zenica od objekata se ističu vijadukt Donja Gračanica i tunel Hum, a prvi put se gradilo prema ugovoru “design and build” (projektiraj i izgradi – žuti FIDIC). Radovi na ovoj poddionici su završeni pola godine prije predviđenih rokova.
U skladu sa sporazumoma JP Autoceste FBiH i grada Zenice privode se kraju i radovi na sanaciji lokalnih prometnica koje su korištene tijekom građenja Zeničke obilaznice. Izgradnjom lokalne ceste u dužini od četiri kilometra i mosta preko rijeke Bosne bit će ostvarena veza grada Zenice s magistralnom cestom M17 i izlazak na autoput.
Dionica Zenica jug – Sarajevo sjever je duga 51,5 km.
Dionica Sarajevo sjever – Sarajevo zapad predstavlja zaobilaznicu grada Sarajeva i duga je 9 km. Nalazi na sjeverozapadnom dijelu Sarajeva i proteže se dolinom rijeke Bosne na potezu između naselja Jošanica i Vlakovo. Ova dionica puštena je u promet u junu 2014. godine.
Dionica je bila podijeljena na dvije poddionice: Sarajevo Sjever – Butila (LOT 1) i Butila – Sarajevo Zapad (LOT 3a).
Izgradnja ove dionice koštala je ukupno 80 miliona eura bez PDV-om, a radovi su finansirani iz kredita Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), OPEC i vlastitih sredstva JP Autoceste FBiH.
Radove su izvodili SCT Ljubljana te Euroasfalt i ŽGP, a nadzor je vršio DDC Slovenija i Divel te IGH i Ipsa.
Petlja Butila predstavlja ujedno i najveći objekat na Sarajevskoj zaobilaznici. Izgrađena je u tri nivoa s površinom od preko 20.000 m2 . Projektovana je i izvedena s četiri jednosmjerne rampe (dvije jednotračne i dvije dvotračne) koje omogućavaju odvijanje saobraćaja iz pravca Zenice i Mostara prema Sarajevu i obratno.
Dionica Sarajevo zapad- Tarčin je duga 20 km i gradila se u periodu od 2012. do 2014. godine.
Na ovo dionici izgrađeno je 5,5 km tunela i 1,5 km mostova i vijadukta. Najznačajniji objekat na trasi je tunel 25. novembar koji prolazi kroz brdo Suhodol, gdje trasa dostiže najvišu tačku od 665 m nadmorske visine.
Podijeljena je bila na tri poddionice: Sarajevo zapad – Lepenica, Lepenica – Suhodol i Suhodol – Tarčin.
Izgradnja ove dionice koštala je ukupno 369,5 miliona eura bez PDV-om, a radovi su finansirani iz kredita Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Radove je izvodio Çengiz Inşaat, a nadzor je vršio Egis International.
Dionica je puštena u promet u septembru 2014. godine.
Dionica Tarčin – Ivan duga je 6,9 kilometara i uključuje novi moderni dvocijevni tunel Ivan dužine 1.760 metara. Dionica Tarčin – Ivan podijeljena je na dva lota.
Dužina LOT 1, Tarčin – ulaz u tunel Ivan, je 4,9 km. Početak ove poddionice je na kraju dionice Lepenica – Tarčin, odmah poslije petlje Tarčin. U prvom dijelu predmetne autoceste, na mjestu uklapanja u prethodnu dionicu pa sve do početka mosta M1 – Raštelica 1 (L=518 m), u dužini od 1200 m trasa je u dosta visokim nasipima i armiranoj zemlji.
Nakon ovog sektora trasa prelazi mostom Raštelica 1 na suprotno padinu. Most prelazi preko magistralne ceste M17 i rijeke Kalašnice. Most ima 13 raspona.. Nakon lijevog odmorišta lociran je most M2 – Raštalica 2 (L=589 m), koji premoštava magistralnu cestu i širu dolinu, tako da ovaj most ima 19 raspona. Bitno je napomenuti da je na ovom mjestu magistralna cesta u usponu, sa tri trake (traka za spora vozila). Desno odmorište zajedno sa uključnim i isključnim rampama locirano je na prostoru skoro od mosta M2 pa sve do ulaska u tunel Ivan.
Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Tarčin – ulaz u tunel Ivan je 66.584.028,92 eura bez PDV-a, a finansirao se sredstvima Europske investicijske banke (EIB) i bespovratnim grant sredstvima odobrenim od strane WBIF (sredstva EU) u visini od 11,7 milijuna eura.
Tunel Ivan je dvocijevni tunel sa po dvije trake i prolazi kroz planinski prijelaz Ivan Sedlo. Ukupna dužina desne tunelske cijevi je 1721,50 m, dok je lijeva tunelska cijev duga 1761,50 m i pozicioniran je ispod postojećeg tunela Ivan na magistralnoj cesti M-17. Nadmorska visina na ovoj lokaciji je u rasponu od 500 do 1020 m, a maksimalna visina nadsloja iznad tunelske konstrukcije iznosi oko 200 m. Po izlasku iz tunela trasa autoceste se privremenom prometnicom spaja sa magistralnom cestom M-17, koja označava kraj ove dionice. Privremena spojna cesta je dvosmjerna cesta sa po jednom trakom, duga je oko 700 m. Spojna cesta počinje od buduće kružne raskrsnice na magistralnoj cesti M-17 i dalje se penje preko postojećeg potoka, mostom dužine 15 m, do platoa bočnog naplatnog mjesta Bradina.
Vrijednost Ugovora za izgradnju tunela Ivan je 57.628.570,37 eura bez PDV-a. Sredstva su osigurana putem Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 50 milijuna eura i bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 11,4 milijuna eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Poddionica Počitelj – Zvirovići je dio dionice Počitelj – Bijača. Duga je 11,07 kilometara.
Za vrijeme izvođenja radova, ova poddionica je podijeljenja na dva lota.
Vrijednost ugovora (LOT 1 i LOT 2): 101.379.722,70 Eura bez PDV-a
Izvor financiranja: Izgradnja je financirana iz sredstava osiguranih u okviru Ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom investicijskom bankom (EIB) i bespovratnim sredstvima Europske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF).
Uz most Hercegovinu (945 m) kao dominantni objekt na poddionici Počitelj – Zvirovići od značajnijih objekata na poddionici se još nalaze petlja Čapljina sa naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama, Interregionalno čvorište, tri vijadukta, tunel Hercegovina.
Dionica Međugorje – Bijača je duga 10 km. Riječ je o ključnom infrastrukturnom preduslovu za puno ostvarenje privrede, a posebno turističkog potencijala južne Hercegovine.
Autocesta od Međugorja do Bijače spaja se s hrvatskom autocestom Dalmatinom.
Na ovoj dionici nalaze se dva mosta: Studenčica i Trebižat, vijadukt Pavlovići i tunel Bijela Vlaka.
Poddionica Buna – Počitelj je duga 7,2 km. Svi radovi su završeni a u promet će biti puštena po završetku poddionica koje su u izgradnji.
Ova poddionica pozicionirana je između poddionice tunel Kvanj – Buna na sjevernoj i poddionice Počitelj – Zvirovići na južnoj strani.
Trasa počinje na oko četiri kilometra južno od sela Hodbine i ne presijeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.
Trasa je prolaskom pored naselja Stanojevići i Kevčići presjekla putnu komunikaciju, zbog čega su izgrađeni natputnjaci Grabovina i Kevčići, a na djelu trase pored Bivoljeg Brda izgrađen je potputnjak istoimenog naziva. Od ostalih objekata na trasi se nalaze dva prolaza za životinje, kao i dvostrano odmorište Rotimski potok.
Ukupna dužina poddionice Tunel Zenica – Donja Gračanica nakon izmjene trase iznosi 2,7 km. Svi radovi su završeni a u promet će biti puštena po završetku poddionica koje su u izgradnji.
Na ovoj poddionici izgrađeni su sljedeći objekti: tunel Hum, vijadukt na petlji, vijadukt Jelovik i vijadukt Donja Gračanica, petlja Zenica sjever i objekt naplate cestarine.
U sklopu ove poddionice u toku je izgradnja priključne saobraćajnice koja će biti spoj Grada Zenice sa Koridorom Vc.
