Izvještaj o stanju na autocesti A1 za 04.08.2022.god

Svilaj – Odžak (10 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

Zenica sjever -Tarčin (93 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

Zvirovići-Bijača (10 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

 

Zbog radova na zamjeni dilatacije na vijaduktu Klopče,dionica Zenica sjever-Zenica jug,desna strana (pravac Zenica-Sarajevo),saobraćaj se preusmjerava u preticajnu traku dok su vozna i zaustavna traka zatvorene za saobraćaj.

Izvještaj o stanju na autocesti A1 za 03.08.2022.god

Svilaj – Odžak (10 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

Zenica sjever -Tarčin (93 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

Zvirovići-Bijača (10 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

 

Zbog radova na zamjeni prijelazne naprave na vijaduktu Klopče, dionica Zenica sjever-Zenica jug, desna strana (pravac Zenica-Sarajevo), saobraćaj  se preusmjerava u preticajnu traku dok su vozna i zaustavna traka zatvorene za saobraćaj.

Nastavak aktivnosti na izradi projektne dokumentacije brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – RH

Izrada idejnog projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša bila je glavna tema danas održanog sastanka direktora JP Autoceste FBiH, g-dina Elmedina Volodera i g-dina Fikreta Abdića, načelnika Općine Velika Kladuša. Osim direktora Volodera i načelnika Abdića na sastanku su sudjelovali i predstavnici projektanta, IG Banja Luka, firme koja je zadužena za izradu ovog zahtjevnog infrastrukturnog projekta, važnog za Veliku Kladušu i za Unsko – Sanski kanton.

Na današnjem sastanku predstavnici  Općine Velika Kladuša upoznati su sa konceptom projektnog rješenja trase brze ceste, a dogovoreni su i detalji buduće suradnje vezani za razvoj ovog projekta.

Današnji sastanak s predstavnicima Općine Velika Kladuša, kao i prošlotjedni sastanci s premijerom USK-a i gradonačelnicima Bihaća i Cazina imaju za cilj inteziviranje aktivnosti na projektiranju brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska te što skoriji početak izgradnje iste.

JP Autoceste FBiH zajedno s Vladom FBiH nastoji intezivirati sve aktivnosti kako bi izgradnja brze ceste u USK započela sljedeće godine, a tome u prilog ide i najava direktora Volodera kako će JP Autoceste FBiH u skorom periodu otvoriti svoj ured u Bihaću koji će biti zadužen za realizaciju aktivnosti vezanih za projektiranje, eksproprijaciju i izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – RH,a kasnije i brze ceste Izačići – Bihać – Petrovac – Ključ.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

Izvještaj o stanju na autocesti A1 za 02.08.2022.god

Svilaj – Odžak (10 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

Zenica sjever -Tarčin (93 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

Zvirovići-Bijača (10 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

 

Zbog radova na zamjeni prijelazne naprave na vijaduktu Klopče, dionica Zenica sjever-Zenica jug, desna strana (pravac Zenica-Sarajevo), saobraćaj  se preusmjerava u preticajnu traku dok su vozna i zaustavna traka zatvorene za saobraćaj.

Izvještaj o stanju na autocesti A1 za 01.08.2022.god

Svilaj – Odžak (10 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

Zenica sjever -Tarčin (93 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

Zvirovići-Bijača (10 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

 

Zbog radova na zamjeni dilatacije na vijaduktu Klopče, dionica Zenica sjever-Zenica jug, desna strana (pravac Zenica-Sarajevo), saobraćaj se preusmjerava u preticajnu traku dok su vozna i zaustavna traka zatvorene za saobraćaj.

Aktivnosti na izradi projektne dokumentacije brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – RH

Izrada idejnog projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – RH bila je glavni povod jučer održanog sastanka izmedju direktora JP Autoceste FBiH, g-dina Elmedina Volodera, i njegovih saradnika sa g-dinom Suhretom Fazlićem, gradonačelnikom Grada Bihaća. Pored pomenutih, u radu sastanka su sudjelovali i predstavnici projektanta, IG Banja Luka, firme kojoj je povjerena izrada ovog važnog i zahtjevnog infrastrukturnog projekta, kako za grad Bihać, tako i za cijeli USK.

Tom prilikom je projektant, IG Banja Luka, prezentirao koncept projektnog rješenja trase ove brze ceste te iznio određene preliminarne podatke o dužini trase, broju objekata na njoj, koliziji s drugim infrastrukturnim objektima, naseljenim područjima i prirodnim preprekama. Predstavnici Grada Bihaća potvrdili su da je predložena trasa brze ceste na njihovom području prihvatljiva jer je ista u suglasju s trasom koja je već ranije razmatrana u sklopu pripreme Prijedloga Prostornog plana Grada Bihaća i USK-a.

Na sastanku su dogovoreni elementi buduće suradnje na daljnjem razvoju projeka, pri čemu se ističe spremnost JP Autoceste FBiH da se o svim bitnim detaljima projekta konzultira s predstavnicima lokalne zajednice, kao i opredijeljenost Grada Bihaća da osigura suradnju i servis neophodan u pripremi projektne dokumentacije, geoistražnih radova na trasi, te ishođenju potrebnih suglasnosti u predstojećim fazama realizacije projekta.

Danas je istim povodom organizovan i sastanak sa premijerom USK, g-dinom Mustafom Ružnićem i ministrom za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, g-dinom Adnanom Alagićem, te sa gradonačelnikom Cazina Nerminom Ogreševićem, dok je za sljedeći tjedan dogovoren sastanak s načelnikom Velike Kladuše, a sve u cilju intenziviranja aktivnosti na projektovanju trase brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska, te njenog što skorijeg početka izgradnje.

Sa namjerom da se kordinira rad i uspostavi bolja saradnja svih sudionika i ubrza rad na realizaciji izgradnje brze ceste, direktor Voloder je najavio uskoro otvaranje ureda AC FBiH u Bihaću, koji će biti zadužen za neposrednu realizaciju svih aktivnosti koje se tiču projektovanja, eksproprijacije i izgradnje navedene brze ceste, a kasnije i brze ceste Izačić-Bihać-Petrovac-Ključ.

JP Autoceste FBiH sa Vladom Federacije BiH će ubrzati i intenzivirati sve aktivnosti kako bi izgradnja brze ceste u Unsko – sanskom kantonu započela sljedeće godine.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

 

 

Sigurniji putevi i bolja povezanost uz pomoć EU

RADOVI NA TUNELU ZENICA

 

Glavni objekat na poddionici Ponirak – Vraca jeste tunel Zenica koji svojom dužinom od 3.360 metara čini 90 posto trase. Trenutno je to najduži iskopani tunel na autocesti Koridora 5C u Bosni i Hercegovini. Trasa autoceste poddionica Ponirak – Vraca je dio dionice Poprikuše – Zenica sjever (Donja Gračanica) koja se na sjeveru nastavlja na poddionicu Vranduk – Ponirak i na jugu na poddionicu Tunel Zenica – Donja Gračanica i dio je evropske cestovne trase, koridora 5C, koji će povezati Budimpeštu preko Osijeka i Sarajeva sa lukom Ploče.

Osim ove, trenutno su u izgradnji još tri poddionice na relaciji Zenica-Žepče čiji se završetak i puštanje u rad očekuje 2024. godine. Tako će za dvije godine korisnici imati mogućnost voziti autocestom bez prekida na dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča. Izgradnjom ovih poddionica bit će omogućen bolji pristup manjim gradovima, poboljšanje bh. turističke rute i unaprjeđenje trgovinskih tokova između zemalja regiona što će pozitivno utjecati na ekonomiju Bosne i Hercegovine. Puštanjem u promet tunela Zenica, put između Zenice i Žepča bit će sigurniji, ali i kraći za šest i po kilometara.

Osim toga, dugogodišnja praksa JP Autocesta FBiH na cijelom području Federacije BiH je da kroz projekte izgradnje autoceste na Koridoru 5C, ulaže i u lokalnu zajednicu.  Tako će po završetku i ovog projekta Autoceste FBiH, u sklopu sporazuma o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja, vratiti u prvobitno stanje lokalne ceste, dok su izgradnjom novog vodovoda na ovom lokalitetu već riješili problem manjka vode na slavinama stanovništva.

Ukupna vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je 69.508.325,70 EUR-a sa PDV-om. Sredstva su osigurana putem Evropske investicijske banke (EIB) u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 19 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Detaljan prikaz radova na poddionici Ponirak-Vraca pogledajte u videu.