Rođena u Sarajevu 1984. godine. Zvanje diplomirani ekonomista stiče na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na  smjeru Međunarodna ekonomija, nakon čega počinje raditi u Federalnoj direkciji za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta u decembru 2008. godine. Za vrijeme studiranja je radila i kao demonstrator na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu kao i u HVB Central Profit banci. Kroz karijeru u JP Autocestama FBiH prolazi sve hijerarhijske nivoe, od volontiranja do izvršnog direktora.
U maju 2023. Nadzorni odbor Autocesta FBiH uz saglasnost Vlade FBiH Mirnesu Agić imenuje za v.d. izvršnu direktoricu Sektora za opće, pravne i kadrovske poslove, na čijem je čelu i danas.

Trenutno radite na odgovornoj poziciji. Koliko je ženi na Balkanu teško biti na rukovodećoj poziciji?

Ne bih rekla da je ženi na Balkanu teško biti na rukovodećoj poziciji koliko je teško doći do te pozicije. Ne radi se samo o našem okruženju, u svijetu je poznata činjenica da su muškarci u većini slučajeva na visokim pozicijama dok su ženama pristupačnija mjesta na nivoima srednjeg menadžmenta. Jedan od glavnih razloga zbog kojih je manje vjerovatno da će žene biti unapređene na pozicije direktora svodi se na nesvjesnu pristrasnost i manifestuje se na brojne načine. Jedan od primjera je činjenica da se žene često zapošljavaju i unapređuju na osnovu prošlih dostignuća, dok se muškarci mogu zaposliti i unaprijediti na osnovu budućih potencijala. Prvi korak ka rješavanju ovog problema bi bila obuka o nesvjesnim predrasudama za zaposlenike koji sprovode preglede radnih učinka. Ta obuka bi mogla pomoći da se poboljša nedostatak žena koje napreduju do menadžera i na kraju dalje u korporativnom procesu.

Smatrate li da žene nisu dovoljno iskorištene da bi bile vođe u nekoj oblasti?

Svakako, tome u prilog idu činjenice i istraživanja koja se svakodnevno provode.

Na koje ste poslovne uspjehe do sada ponosni?

Posebno poslovno dostignuće na koje sam ponosna je bila implementacija prepaid biling sistema,
projekat koji sam vodila zajedno sa timom kolega kada smo kreirali potpuno novi i efikasniji sistem elektronske naplate cestarine sa uvođenjem mobilne aplikacije za online dopunu ACC kredita i praćenje korisničkog računa. Dodatno sam ponosna na predstavljanje Bosne i Hercegovine u Sekretarijatu Transportne zajednice gdje sam aktivno učestvovala od 2019. godine do imenovanja na poziciji v.d. Izvršnog direktora. Razmjena iskustava i načini korištenja dostupnih nam sredstava iz polja transporta i komunikacija su od velikog značaja, a Transportna zajednica je mjesto gdje se region na temu transporta okuplja.

Koji je Vaš najveći izazov u karijeri trenutno? Koje su to vještine koje su vas dovele do pozicije izvršne direktroice sektora za opće, kadrovske i pravne poslove?

Trenutno je najveći izazov pozicija koju obnašam. Prije imenovanja sam rukovodila Odjelom za elektronsku
naplatu cestarine i bila odgovorna za isti, ovo je dosta veći nivo tako da je i izazov samim tim puno veći. Organizacijske vještine i sposobnost timskog rada je najbolji recept za uspijeh. Pojedinac teško da može ostvariti velike rezultate, ali sa dobrim timom
ne postoje prepreke. Najbitnije je imati jasno definisane ciljeve i realizacije istih u etapama. Na taj način se dolazi do najboljih realizacija. Poštivanje roka za postizanje zadatog cilja je ključ uspjeha. Ono što sam radila kao šef, a namjeravam raditi i kao izvršna direktorica je biti pokretač ostatku ekipe. Kad tim ljudi kojim rukovodite vidi da ste vi pokretač procesa onda vas slijede i tek tad imate rezultate rada sa kojim su svi zadovoljni.

Koji su Vam prvi koraci nakon imenovanja na poziciju izvršne direktorice Sektora za opće, pravne i kadrovske poslove?

Prvo što smo uradili na nivou Sektora je pokretanje procesa usklađivanja internih akata Preduzeća sa zakonima i kreiranje radne grupe koja je zadužena za prijedlog izmjena Zakona o cestama FBiH i Zakona o autocesti na Koridoru Vc. Planiramo pripremiti
inicijativu nadležnom Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH za izmjenu navedenih akata kojim ćemo transponovati EU direktive iz polja transporta i komunikacija u naše zakonodavstvo.

S kojim bi rezultatima rada u mandatu bili zadovoljni?

Ako govorimo o rezultatima rada Sektora kojim rukovodim bila bih zadovoljna ukoliko bismo uspjeli uskladiti zakone iz našeg domena sa EU pravilima. Efikasnom reorganizacijom rada unutar Sektora na način da bi svi zaposleni bili pravilno raspodjeljeni kako bi mogli dati svoj maksimum u radu kaoi privođenje eksproprijacije nekretnina kraju. Što se tiče rezultata rada nove Uprave, mislim da ovo govorim i u ime kolega članova iste, jedino zadovoljstvo bi nam donijeli završetci radova i novi pušteni kilometri autoceste u promet.

Volite posao koji radite, šta Vas usrećuje i čini zadovoljnom?

Ljudi koji me poznaju kažu da sam radoholičarka i da kada se uhvatim u koštac sa nekim poslom ili problemom ne popuštam dok ne završim. Rezultati rada su mi posebna satisfakcija, tim više kada okolina vidi i prepozna postignuto, ali ništa ne može predstavljati veći uspjeh od sposobnosti da se kreira radna atmosfera i kolege učine dijelom kolektiva koji zajedno stvara uspješne rezultate.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

U organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma u ponedjeljak  (04.12)  u Tuzli  i Srebreniku održane su javne rasprave u postupku o ocjeni Studije utjecaja na okolišu za projekat izgradnje Autoceste Orašje Tuzla, dionica Tuzla-Maoča, LOT3, LOT4 i LOT5.

Buduća autocesta Orašje – Tuzla predstavlja bitan preduslov za razvoj Tuzlanskog kantona. Predmet ove javne rasprave je  Studije utjecaja na okoliš  autocesta Orašje – Tuzla, dionica Tuzla – Maoča. Početna tačka izgradnje autoceste Tuzla – Maoča u blizini naselja Maoča, a kraj na petlji Mihatovići sa dužinom od cca 24 kilometra,  dionica je podjeljena na tri LOT-a:

 LOT 3 – Maoča – Majevica;

 LOT 4 (LOT 4a i LOT 4b)– Majevica – Čanići;

 LOT 5 – Čanići – Šićki Brod.

Svaki LOT predstavlja jedinstvenu cjelinu sa svojim specifičnostima u projektovanju, izgradnji i održavanju.

Primjedbe, informacije, analize ili mišljenja koje mogu biti važne za rješavanje u predmetnom postupku ocjene Studije uticaja na okoliš, mogu se dostaviti u pisanoj formi u roku od 15 dana nakon održane javne rasprave na adresu Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Press JP Autoceste FBiH

 

 

Povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, svim građanima Bosne i Hercegovine upućujemo iskrene čestitke.

Press JP Autoceste FBiH

Autocesta kao cesta namijenjena isključivo za saobraćaj motornih vozila se zbog svojih karakteristika smatra najsigurnijom vrstom ceste. Odvojene trake za suprotan smjer prometa sa postojanjem fizičke prepreke između njih, manji broj pristupnih tačaka, ograničeni broj raskrsnica i onemogućavanje pristupa pješacima su osnovne karakteristike zbog kojih vožnja autocestom predstavlja najsigurniji način vožnje. Međutim, vožnja autocestom se po svojim karakteristikama razlikuje od vožnje ostalim cestama.
Saobraćajnim pravilima i propisima su utvrđena pravila vožnje, ali sigurna vožnja autocestom uključuje pridržavanje određenih savjeta i mjera, kako bi se smanjio rizik od nesreća i osigurala sigurnost samog vozača i drugih sudionika u prometu.
Kako bismo vam olakšali pravilnu vožnju autocestom u nastavku vam donosimo nekoliko savjeta:
Prilikom uključivanja na autoput koristite desnu traku. Pogledajte preko ramena ili na retrovizor da li imate sigurnu udaljenost za uključivanje. Uvijek koristite pokazivače pravca (žmigavce). Ukoliko želite ostvariti bržu vožnju od vozila ispred vas, onda koristite lijevu traku, a potom se vraćate u desnu na bezbjednoj udaljenosti od vozila koje pretičete. Naravno, obavezno koristite pokazivače pravca;
Ako želite promijeniti traku onda prilagodite svoju brzinu kako bi i drugima omogućili
sigurnu vožnju ili siguran ulazak na autoput. Česta promjena trake se ne preporučuje. Mnogo je bitno da se ne nađete u mrtvom uglu ostalih vozača, jer oni vas ne vide i to može biti vrlo opasno;

U slučaju da ste promašili izlaz sa autoputa strogo je zabranjeno voziti unazad, već produžite do prvog sljedećeg izlaza i bezbjedno se vratite do željenog ulaza na autoput.
Također, jedna od strogih zabrana je polukružno okretanje na autoputu; Zaustavljanje na autoputu se ne preporučuje, kao ni naglo kočenje. Ako se morate zaustaviti onda učinite to u zaustavnoj traci i uključite sva četiri pokazivača. Zaustavnu traku koristite i u slučaju da vas sustiže vozilo za hitne slučajeve, ali se ne zaustavljate potpuno;
Samo u slučaju kvara smije se stati na zaustavnoj traci, a prilikom izlaska iz vozila treba obući fluorescentni prsluk i postaviti trougao na udaljenosti stotinjak metara. U slučaju čekanja pomoći bolje je izaći iz auta i čekati iza zaštitne ograde.
Vožnju autocestom, ali i bilo kojom drugom cestom, izbjegavajte ako ste pospani, umorni, bolesni, pod uticajem alkohola i droga. Dugotrajna vožnja može uzrokovati umor, te ako osjećate umor ili nešto od prethodno navedenog, locirajte najbliže odmorište na autocesti i odmorite se. U takvim stanjima, najčešće dolazi do automobilske nesreće koja, završava smrtnim ishodom. Za vožnju morate biti potpuno svjesni kako biste imali dovoljno vremena da reagujete.
Neophodno je pridržavati se saobraćajnih pravila i ograničenja brzine (u slučaju BiH, ograničenje na autocestama je max 130 km/h), ali i pažljivije voziti na opasnijim mjestima, kao što su tuneli, uključenja na autoput, vijadukt i sl. Vozačima je obaveza i dužnost, da vožnju prilagode uslovima saobraćaja i stanju na putu u datom trenutku. Sigurna vožnja na autocesti zahtijeva pridržavanje saobraćajnih pravila i regulacija.
Pridržavanje ograničenja brzine, održavanje sigurne udaljenosti, praćenje znakova i signalizacije i redovno održavanje vozila ključni su aspekti sigurnosti na autocesti. Vozači treba da budu svjesni svoje okoline, da prate saobraćaj i da budu spremni da se prilagode situacijama na putu. Samo na taj način možemo osigurati sigurnu vožnju na autoputu i smanjiti rizik od nezgoda. Pridržavanjem ovakvog načina vožnje, putovanje autocestom zasigurno će biti ugodnije i sigurnije.

1. Pridržavajte se ograničenja brzine;
2. Održavajte sigurnu udaljenost;
3. Pravilno upotrebljavajte i pratite
saobraćajnu signalizaciju;
4. Redovno održavajte vozilo.

Sigurnost na autoputu jedan je od najvažnijih aspekata vožnje, te je bitno pridržavati se sljedećeg:
1. Pridržavajte se ograničenja brzine
Jedan od najvažnijih faktora sigurne vožnje na autocesti je pridržavanje propisanih ograničenja brzine, kako biste izbjegli moguće rizike ili nesreće;
2. Održavajte sigurnu udaljenost
Još jedan ključni faktor sigurne vožnje autoputem je održavanje bezbjedne udaljenosti između vašeg vozila i vozila ispred. Preporučena udaljenost je najmanje dvije sekunde sigurnog vremena između vozila. To vam daje dovoljno vremena da reagujete u slučaju naglog kočenja ili bilo kakve iznenadne promjene u saobraćaju;
3. Upotreba saobraćajne signalizacije
Saobraćajna signalizacija na autocestama ima ključnu ulogu u osiguranju sigurne
vožnje. Vozači trebaju pažljivo pratiti znakove i upute koje se nalaze duž autoceste. Na primjer, upotreba pokazivača smjera prilikom mijenjanja traka ili izlaska s autoceste, čitanje znakova ograničenja brzine i vožnja u skladu s njima;
4. Održavanje vozila
Redovno održavanje vozila je također važno za sigurnu vožnju na autocesti. Provjeraguma, ulja, kočnica i svjetala važna je ne samo za sigurnost vozača, već i za sigurnost ostalih učesnika u saobraćaju. Osiguravanje da su sve komponente vozila u ispravnom stanju pomaže u smanjenju rizika od nesreća.
Sigurna vožnja na autocesti zahtijeva pridržavanje saobraćajnih pravila i regulacija, pažnju, te odgovorno ponašanje za očuvanje vlastite sigurnosti i sigurnosti drugih sudionika u prometu.
Pridržavanje ograničenja brzine, održavanje sigurne udaljenosti, praćenje znakova i signalizacije i redovno održavanje vozila ključni su aspekti sigurnosti na autocesti. Vozači treba da budu svjesni svoje okoline, da prate saobraćaj i da budu spremni da se prilagode situacijama na putu. Samo na taj način možemo osigurati sigurnu vožnju na autoputu i smanjiti rizik od
nezgoda.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

JP Autoceste FBiH i Općina Tešanj  organizovali su predstavljanje dinamike radova  izgradnje  Koridora 5c koji prolazi kroz  općinu Tešanj, na dionicama Putnikovo Brdo – Medakovo i Medakovo – Ozimice.

Radi se o najvećem infrastrukturnom projektu koji se realizuje na teritoriji općine Tešanj , a čija je ugovorena vrijednost skoro milijardu KM.

Prisutnima se obratio u ime JP Autoceste FBiH v.d. izvšni direktor za projektovanje i građenje Asmir Đevlan, kao  i trenutni opštinski načelnik Tešnja Suad Huskić.

Prezantaciji ovog veoma važnog projekta prisustvovali su  i voditelji projekata Edin Dedović  (dionica Putnikovo Brdo-Medakovo) i Alem Kovačević (dionica Medakovo-Ozimice),  zastupnici na višim i općinskim nivoima vlasti sa područja općine Tešanj,  privrednici, predstavnici institucija i mjesnih zajednica, predstavnici izvođača firmi Euro-Asfalt i Čengiz, te predstavnici nadzora.

Realizacijom ovog projekta  izgradnje Koridora 5c koji prolazi kroz područje općine Tešanj, na dionicama Putnikovo Brdo-Medakovo  i Medakovo Ozimice, Općina Tešanj biće  bliža  evropskim putevima, što u konačnici znači  ogroman privredni  razvoj za Tešanj u narednim decenijama.

Prisutni su nakon održane prezentacije, obišli gradilišta.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

Ugovor o izgradnji autoceste na Koridoru 5C, dionice Putnikovo Brdo – Medakovo dužine 8,5 kilometara potpisan je 11. novembra prošle godine. Ova dionica predstavlja veliki značaj za razvoja privrede u Tešnju.

Glavne aktivnosti izvedene u ovom period na ovoj dionici je iskop lijeve tunelske cijevi tunela Hrastik dužine 100 m.

Promjenom projektnog rješenja izvršena je zamjena konstrukcije u pokrivenom usjeku (cut and cover) dužine 100 metara u tunel sa podzemnim iskopom iste dužine. Tunel Hrastik se izvodi sa dvije tunelske cijevi, na međusobnom razmaku osi cijevi od 11,5 metara.

Predviđene ukupne dužine tunelskih cijevi su:desna tunelska cijev L=100,00 m (+68 m dužina portalne građevine), lijeva tunelska cijev L=100,00 m (+68 m dužina portalne građevine).

Metoda izgradnje tunela je po načelima Nove austrijske tunelske metode NATM. Osiguranje podzemnog iskopa tunela „Hrastik“ se postiže kombinacijom primarne podgrade, srednjeg stuba od mlaznog betona i armirano betonske sekundarne obloge.

Izgradnja ove dionice se finansira sredstvima osiguranim u okviru Ugovora o zajmu sklopljenog s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), te bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

 

Press JP Autoceste FBiH

Učenici srednje “Hasib Hadžović” Goražde,  zvanja Građevinski tehničar, danas su posjetili gradilište tunela Hranjen. Posjeta je organizovana u okviru terenske nastave za ovo zvanje. U pratnji učenika bila je i profesorica građevinske grupe predmeta Sanela Babi-Hurić.

Tokom obilaska gradilišta tunela Hranjen učenici su se upoznali sa  postupcima izgradnje koji se koriste na ovom velikom i značajnom projektu.

Zaposleni ispred JP Autoceste FBiH su izrazili zadovoljstvo posjetom učenika jer su isti mogli vidjeti na licu mjesta da se radi o povećanom intenzitetu radova na dionici Prača – Goražde.

Press JP Autoceste FBiH

 

 

 

1. Mala vijećnica – Beledija
Na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine okružena rijekama Bosnom i Savom te planinom
Vučjak nalazi se Općina Odžak s istoimenim središtem. U centru Odžaka se nalazi Beledija ili
mala gradska vijećnica (općinska zgrada), izgrađena 1903. godine. Ova historijska građevina
predstavlja primjer arhitekture iz perioda prijelaza iz 19. u 20. stoljeće na našim prostorima.
Predstavljala je gradsku kuću koja je odgovarala zahtjevima uprave i administracije toga
vremena. Mala vijećnica u Odžaku proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.

2. Tvrđava Vranduk
Smješten 14 kilometara od grada Zenice i izgrađen na stijeni iznad klisure, stari grad Vranduk
prelijepo je srednjovjekovno zdanje koje sa ponosom stoji na ovom mjestu duži niz vjekova.
Gotovo savršeno očuvano sve do danas, bio je povremeno i sjedište bosanskih kraljeva, a
posebno se za njegovu historiju spominje pretposljednji bosanski kralj Tomaš.
Stari grad Vranduk je, vjerovatno, podignut krajem 14. vijeka. Prvobitno je bio banski, a potom
kraljevski grad, te je bio i jedini utvrđeni grad u župi Brod, jednoj od sedam župa
srednjovjekovne Bosne. Tokom izgradnje utvrde, vodilo se računa o njenoj lokaciji, te je ona
konačno izgrađena na veoma važnom putnom pravcu sa ciljem kontrole putne komunikacije.
Osmanlije su u više navrata opsjedale Vranduk. Zauzeli su ga 1463. godine. U svom pohodu na
Bosnu 1697. godine, Eugen Savojski je, uočivši težinu osvajanja grada, zaobišao Vranduk.
Početkom 18. stoljeća utemeljena je Vrandučka kapetanija. U 18. i početkom 19. stoljeća grad
je služio kao zatvor za političke krivce. Austrijske trupe su 1878. godine zauzele grad i u njemu
držale posadu do 1890. godine kada je napušten.
Iako se na prvu možda čini mali površinom, čitavo mjesto izuzetno je sadržajno, te se u unutar
tvrđave nalazi muzej, sa velikim brojem zanimljivih eksponata, među kojima se izdvaja jedan
ugovor o trgovini potpisan 1449. godine od strane kralja Tomaša.
Unutar zidova Starog grada pronađeni su brojni arheološki nalazi iz srednjeg vijeka i
osmanskog perioda: posude, nakit, novčići, alatke, mamuze, i sl.  Svi nalazi su pohranjeni
u muzeju grada Zenice.

3. Kamberović polje
Kamberovića polje u Zenici je jedan od najljepših gradskih parkova u BiH.
Kamberovića polje krasi Zenicu u svakom godišnjem dobu. Tu se nalaze i mnogobrojni sportski
tereni od atletskog stadiona, preko teniskih terena, pa do terena za odbojku, košarku, mali
nogomet, nogomet, biciklističkim stazama i stazama za šetnju.

4.  Turističko-arheološki park Ravne 2
Arheološko-turistički park Ravne 2 je osnovan 2016. godine i predstavlja centralno mjesto
okupljanja kako domaćeg stanovništva, tako i turista, jer se tu odvija najveći broj događaja u
toku godine. U parku se nalaze brojne kamene instalacije (krugovi, megaliti), spiralna botanička
bašta, labirinti energije i ljubavi, rekreacijske staze, dječja igrališta, multimedijalna dvorana,
piramida, bine za jogu i meditaciju, koncertna bina s prirodnim amfiteatrom kapaciteta 5.000
posjetitelja, ružino trostruko srce, aleja organskih voćki, te brojne druge instalacije, kao i toaleti i
parking. Svi ovi sadržaji čine ga jednim od najatraktivnijih turističko-arheoloških parkova u Bosni
i Hercegovini, a i šire.

5. Baščaršija
Baščaršija je stara sarajevska čaršija, te historijski i kulturni centar grada. Baščaršija je
izgrađena u 15. vijeku kada je Isa-beg Ishaković osnovao cijeli grad.
Riječ Baščaršija potječe od riječi "baš", koja znači "glavna" na turskom, tako da Baščaršija znači
"glavna čaršija".
Baščaršija, u čijim okvirima se nalaze Stara pravoslavna crkva, Gazi Husrev-begova džamija,
medresa i biblioteka, Sahat kula, Stari jevrejski hram, Brusa i Gazi-Husrev begov
bezistan,  Vijećnica  i brojne druge znamenitosti je spomenik pod zaštitom države, kulturno-
historijsko središte Sarajeva i nezaobilazno mjesto za sve stanovnike i posjetitelje glavnog
grada BiH. Sebilj je centralno mjesto Baščaršije, trgovačkog dijela grada sa bezbroj uličica i
dućana prepunih robe u kojem i danas majstori pred vašim očima izrađuju proizvode od bakra.
Na Baščaršiji se može kupiti svašta, od ručno rađenog nakita, neizostavnih setova za bosansku
kafu do ručno rađenih magnetića i nakita od bakra. Tu su i razne zdjele, ukrasi za kuću, šarene
jastučnice, proizvodi od kože, odjeća…
Baščaršija je naravno i centralno mjesto da probate ukusne tradicionalne bosanske specijalitete.

6. Stari most
Simbol grada i nezaobilazno mjesto svakog obilaska Mostara je predivan Stari most na rijeci
Neretvi, po mnogočemu jedinstven. Sam grad je dobio ime po “mostarima”, čuvarima mostova,
tako da su mostovi oduvijek važan dio njegova identiteta.
Vrijedi spomenuti da se on do 1566. godine prvo zvao most sultan Sulejman koji je dao nalog da
se most izgradi, potom Veliki most, da bi tek kasnije dobio ime Stari most koje nosi danas.

Ova prekrasna kamena građevina duga je 28,7 metara i široka 4 metra, s lukom od 21 metra, a
kad se promatra s odrazom u Neretvi izgleda kao krug koji simbolizira život. Uz njegovu gradnju
i povijest vežu se brojne legende, poput one da je projektant Hajrudin pobjegao netom prije
dovršetka jer je sultan zaprijetio da će ga ubiti ako se most uruši.
Komitet za svjetsku baštinu je jula 2005. upisao područje Starog mosta Starog grada Mostara
na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Stari most, poznat je i po čuvenim skokovima u rijeku Neretvu.

7. Stari grad Počitelj
Nedaleko od Mostara nalazi se Stari grad Počitelj u Općini Čapljina, smješten na lijevoj obali
Neretve. Počitelj predstavlja  tvrđavu  koja potječe iz srednjega vijeka.
U dolini Neretve, glavno uporište u obrani od Turaka bilo je u Počitelju. Ovu tvrđavu je sagradio
kralj Tvrtko godine 1383., i imala je stratešku ulogu u kontroliranju puta do mora dolinom rijeke
Neretve. Danas, povijesni gradić Počitelj, izgrađen ispod tvrđave, ima orijentalni izgled i kao
takav je potpuno u funkciji turizma i kulturnih priredbi.
U januaru 2003. historijsko gradsko područje Počitelja proglašeno je nacionalnim spomenikom
Bosne i Hercegovine. Godine 2007. podnesena je kandidatura Počitelja za Svjetsku baštinu
UNESCO-a.
Iako se grad prvi put spominje u pisanim dokumentima 1444. godine, pretpostavlja se da ga je
dao izgraditi bosanski kralj Tvrtko 1383. godine. Ovaj srednjovjekovni gradić imao je
mediteranski izgled, ali je nakon turskog osvajanja orijentalno preoblikovan. Mješavina ova dva
graditeljska stila daje Počitelju posebnu dimenziju.
Izuzev izvanredne orijentalne arhitekture i osmanlijskog „štiha“, Počitelj je zanimljiv i poznat kao
domaćin likovnoj koloniji sa najdužom tradicijom u jugoistočnoj Evropi.

8. Mogorjelo
Jedan od značajnijih spomenika rimskog doba u Bosni i Hercegovini je Mogorjelo, u
neposrednoj blizini Čapljine. Ovaj jedinstven arheološki spomenik iz rimskog doba, u južnom
dijelu BiH, spada u najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u našoj zemlji.
Nacionalnim spomenikom BiH proglašen je 2002. godine, a ima veliki kulturno-historijski i
naučni značaj, koji se može posmatrati kroz njegovu blizinu rimskom gradu Naroni.
Posebno lijep okvir ovom spomeniku daje gusti šumarak primorskog drveća, posebno
čempresa.
Građevina je otkopana između 1889. i 1903. godine, a u narednim godinama je i konzervirana.
Najstarije građevine datiraju iz 1. vijeka, kada je lokalitet služio kao zemljoradnički centar (villa
rustica fructuaria).

9. Etno selo Međugorje
Etno-selo Herceg nadomak Međugorja predstavlja jedinstveni turistički kompleks otvoren 2008.
Selo izraslo iz kamena i stvoreno od kamena u svom konceptualnom smislu obuhvata sve
sadržaje tradicionalnog hercegovačkog sela.
Svi koji posjete Herceg Etno selo, uživat će u domaćinskoj atmosferi i zaplovit će valovima
ljepote mirisa, boja i okusa.

10. Vodopadi Kravice
Vodopadi Kravice mala su oaza prirode veoma blizu Ljubuškog. Nastali su radom sedronosne
rijeke Trebižat, pa je ovaj fenomen prirode, danas pod zaštitom države.
Visina vodopada ide i do 28 metara, a širina do gotovo 150 metara. Vegetacija koju ćete ovdje
vidjeti, zaista je zapanjujuća, pa je tako preko sedronosna sloja od dna do vrha vodopada
izrasla trava, konoplje, mahovina i lišajevi.
Ono što je zanimljivo je da vodopadi Kravice nude još mnogo toga, a u blizini se nalazi i mala
pećina u kojoj se mogu vidjeti stalaktiti od kalcijum karbonata, stari mlin i brodić, a moguće su i
vožnje kanuom ukoliko želite.

10. Vodopadi Kravice
Vodopadi Kravice mala su oaza prirode veoma blizu Ljubuškog. Nastali su radom sedronosne
rijeke Trebižat, pa je ovaj fenomen prirode, danas pod zaštitom države.
Visina vodopada ide i do 28 metara, a širina do gotovo 150 metara. Vegetacija koju ćete ovdje
vidjeti, zaista je zapanjujuća, pa je tako preko sedronosna sloja od dna do vrha vodopada
izrasla trava, konoplje, mahovina i lišajevi.
Ono što je zanimljivo je da vodopadi Kravice nude još mnogo toga, a u blizini se nalazi i mala
pećina u kojoj se mogu vidjeti stalaktiti od kalcijum karbonata, stari mlin i brodić, a moguće su i
vožnje kanuom ukoliko želite.

 

Press JP Autoceste FBiH

Sedmi broj biltena AC INFO je izašao iz štampe.

U ovom broju možete pročitati najznačajnije aktivnosti I dinamiku izgradnje dionica autoceste na Koridoru 5c, također možete i pročitati zanimljive teme kao što su aktivna gradilišta, razvoj cesta kroz historiju, sigurna vožnja kao i intervju sa Denisom Lasićem  v.d. izvršni direktor JP Autoceste FBiH.

AC INFO je dvojezična besplatna publikacija koja pruža informacije o aktivnostima i novostima vezano za izgradnju, upravljanje  održavanje autoceste na Koridoru 5c i brzih cesta u nadležnosti JP Autoceste FBiH.

Online izdanje možete pročitati OVDJE

 

Press JP Autoceste FBiH