h.merisa@jpautoceste.ba, Author at JP Autoceste FBiH

Sa svrhom očuvanja eventualnog arheološkog blaga Bosne i Hercegovine, odnosno da bi se eliminirala svaka mogućnost uništavanja kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine, JP Autoceste FBiH prije početka gradnje autocesta i brzih cesta, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, angažira Zavod za zaštitu spomenika, federalnu upravnu organizaciju u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, kako bi se izvršila preventivna arheološka istraživanja i zaštita lokaliteta i spomenika kulture na budućim trasama.

-Okvirnim sporazumom koji su potpisale JP Autoceste FBiH i Federalno ministarstvo kulture i sporta je predviđeno da se radi arheološki pregled terena (reambulacija, rekognosciranje), preliminarni radovi koji prethode zaštitnim arheološkim istraživanjima probnim sondama i geofizičkim metodama i zaštitna arheološka istraživanja, pojašnjava Adnan Alikadić, šef Službe za pravnu podršku realizaciji projekata.

To znači da se za svaku dionicu autoceste i/ili brze ceste potpisuje ugovor između Federalnog ministarstva kulture i sporta i JP Autoceste Federacije BiH za provođenje preventivnih arheoloških istraživanja nakon čega Ministarstvo provodi javnu nabavku za odabir referentnog izvođača radova za provođenje preventivnih arheoloških istraživanja na određenoj dionici.

-Ukoliko se provedenim preventivnim arheološkim istraživanjima pokaže da na određenoj dionici ima arheološkog potencijala, onda se moraju raditi zaštitna (sistemska) arheološka istraživanja kojima se arheološki nalazi na terenu štite ili se pod određenim uslovima izmještaju i konzerviraju, ističe Alikadić.

Izmještanje tumula

Najbrojniju grupu prethistorijskih nalazišta u Hercegovini, čine nadgrobni spomenici pod nazivom tumuli, gomile, gromile ili humke.

Grobni tumuli (gomile) podizani su u čast jednog ili više pokojnika, na mjestima povoljnim za njihovu izgradnju i obavljanje pogrebnih rituala.

-Tokom preventivnih arheoloških istraživanja na dionici autoceste Počitelj – Zvirovići je evidentirano 97 tumula, od čega je izgradnjom autoceste bilo ugroženo njih 26. Ovi spomenici su propisno izmješteni prošle godine.

Takođe, prilikom provođenja preventivnih arheoloških istraživanja na trasi brze ceste Lašva – Nević polje, dionica: Izlaz iz poslovne zone Vitez – Petlja Nević Polje pronađeni su arheološki nalazi koji ukazuju da na ovom lokalitetu postoje dobra kulturno-historijskog naslijeđa. Zbog toga će u narednom periodu biti neophodno izvođenje zaštitnih arheoloških istraživanja na ovoj dionici brze ceste, ističe Alikadić.

U narednom period planirano je provesti preventivna arheološka istraživanja na poddionicama: Putnikovo brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimice, Ozimice – Poprikuše, Mostar sjever – Mostar jug i Mostar jug – Tunel Kvanj, te zaštitna arheološka istraživanja na trasi brze ceste Lašva – Nević polje, dionica: Izlaz iz poslovne zone Vitez – Petlja Nević Polje.

JP Autoceste FBiH je u preventivna arheološka istraživanja do sada uložilo više od 250 hiljada maraka vlastitih sredstvima, a za naredni period planirani su radovi u vrijednosti oko 360 hiljada maraka.

Direktor Zavoda za zaštitu spomenika Federacije Bosne i Hercegovine Ante Vujnović

Kako ocjenjujete dosadašnju saradnju sa JP Autoceste FBiH kad su u pitanju preventivna arheološka istraživanju i zaštita arheoloških lokaliteta na trasi autocesta i brzih cesta?

Suradnja između Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta i JP Autoceste FBIH je na iznimno visokoj razini kad su u pitanju planirane aktivnosti kao i dinamika njihove implementacije. U zadnje tri godine izvršeno je više poslova preventivnih arheoloških istraživanja kao i zaštitnih arheoloških istraživanja na trasi Koridora Vc, te smo i na taj način uspješno dokazali višegodišnju suradnju.

Koje su to radnje koje prethode arheološkom istraživanju?

U pripremi arheoloških istraživanja najprije se priprema projektni zadatak za određenu trasu Koridora Vc, zatim se pristupa javnim nabavkama za odabir najpovoljnijeg izvođača navedenih i planiranih radova. Nakon što izvođač bude odabran, on dobiva projektiranu trasu i cestovni pojas za preventivno arheološko istraživanje koje je dužan uraditi u određenom vremenskom roku, što isto tako podrazumijeva i visoku stručnost arheološkog tima. Nakon što dobijemo Elaborat preventivnih arheoloških radova, isti se s popratnim aktom dostavlja JP Autoceste F BIH te ih se obavještava ukoliko na predmetnoj trasi ima ili nema arheološkog potencijala. Ukoliko ga nema, radovi se mogu nastaviti nesmetanom dinamikom, a ukoliko ga ima, onda se pristupa zaštitnim arheološkm istraživanjima.

Koja je zakonska legislative kad su u pitanju arheološka istraživanja u FBiH?

Osnovna zakonska legislativa je Zakon o zaštiti i korištenju kulturno-istoriskog i prirodnog naslijeđa koji je donijela Skupština SR Bosne i Hercegovine iz 1985. godine. Osim toga Zakona vodimo se i Uredbom o prethodnih radova istražnog karaktera na dobrima koja su proglašena nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine odlukom Komisije/Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Gdje se čuvaju artefakti koji se pronađu u toku arheoloških istraživanja ili iskopavanja za potrebe izgradnje autoceste I brzih cesta?

Za sada svi artefakti koji su pronađeni u zadnje tri godine u sklopu preventivnih ili zaštitnih arheoloških istraživanja pohranjeni su u depou Instituta za arheologiju Univerziteta u Sarajevu gdje se još dodatno obrađuju, te će nakon toga biti pohranjeni na trajno čuvanje u neki od obližnjih muzeja koji za to imaju uvjete u blizini trase gdje su i pronađeni.

Prof.dr. Adnan Kaljanac, rukovoditelj Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Kako arheologiju približiti javnosti u današnje vrijeme?

Arheološka baština je u novije vrijeme uveliko integrirana u današnju javnost, ali nažalost dominantno u potpuno pogrešnoj formi kao detektovanje i prikupljanje artefakata od posebne baštinske i drugih vrijednosti. To je svakako posljedica ne samo razvoja tehnika pljačkanja arheoloških lokaliteta i trgovine tim predmetima već i stogodišnjim djelovanjem samih arheologa koji su potencirali predmetnu vrijednost nalaza, a ne krajnjeg cilja arheološke znanosti, konteksta i interpretacije prošlosti ljudskih zajednica.

Za koje ste sve dionice autoceste i brzih cesta ste bili angažirani Vi i Vaš tim za provođenje preventivnih arheoloških istraživanja?

Institut za arheologiju pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu je do sada sa različitim partnerima učestvovao u istraživanjima dionica na prostoru Mostara, Zenice i brze ceste uz rijeku Lašvu na prostoru Viteza.

Da li ste trenutno angažirani na nekom posebnom projektu vezano za istraživanja na budućoj trasi autocesta i brzih cesta ?

U ovom trenutku se izvode pripremni radovi za prospekcijska istraživanja na prostoru dionice Putnikovo Brdo – Medakovo u blizini Tešnja.

Šta je po Vama do sada na preventivnim arheološkim istraživanjima i zaštiti arheoloških lokaliteta na budućoj trasi autocesta i brzih cesta bilo najzanimljivije otkriće?

Iako su kolege imale veliki broj različitih nalaza izdvojio bih tu svakako višestruke ukope u tumulima koji ukazuju na porodični kontinuitet sahranjivanja nekoliko generacija.

Kako teče proces preventivnih arheoloških istraživanja?

Najveći dio ovog procesa podrazumijeva različite pripreme za terenski rad, od geodetskih, imovinsko-pravnih do odabira metodologije rada i upotrebe različitih aparata. Izlaskom na teren proces se obično zasniva na rekognosciranju vidljivih arheoloških ostataka, probnim iskopavanjima u pojedinim zonama ili pak geofizičkim snimanjima i slično čime se izvrši označavanje i identificiranje svih potencijalnih zona u kojim je zapažena prisutnost arheoloških ostataka. Svi ovi podaci se dostavljaju nadležnoj instituciji Federalnog zavoda za zaštitu spomenika i zatim se o daljim koracima i djelovanju prema lokalitetima odlučuje u nadležnim institucijama.

Koje metode, alati, tehnike se koriste pri arheološkom istraživanju?

Kao što je istaknuto, metodološki se svakom lokalitetu ili istraživanju pristupa individualno. Nemoguće je u svakoj situaciji pristupati jednako metodološki te će, primjera radi, prospekcija prostora pokrivenog šumom podrazumijevati snimanja poput LiDAR-skih i ispitivanja većim brojem manjih sondažnih iskopa. Za razliku od ovoga na područjima sa dominantno kamenim terenom poput Hercegovine se početna evidentiranja vrše pregledom iz zraka i rekognosciranjem prolaskom cjelokupne površine i slično. Ovisno o ovim i brojnim drugim faktorima se donosi procjena da li neka od metoda i primjena različitih uređaja može pružiti više rezultata te se prema tome i pristupa samom terenskom radu.

Za kraj, najzanimljivija anegdota sa terena…

Anegdota? Mislim da je tu definitivno najzanimljivija činjenica da se na svakom lokalitetu, bez obzira o kojem dijelu Bosne i Hercegovine govorimo, postoji određeni “ćup sa zlatom” za koje mještani tvrde da su ga upravo tu ukopali ranije ali se uslijed vremena ne sjećaju tačne pozicije.

Press JP Autoceste FBiH

Studenti prve godine diplomskog studija Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, zajedno sa svojim budućim kolegama s prve godine diplomskog studija građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu u pratnji sa predmetnim profesorima posjetili su gradilište mosta Počitelj na dionici Počitelj – Zvirovići.
Tokom terenske posjete gradilištu studenti su imali priliku da se upoznaju s trenutnim fazama radova na projektu, te da je riječ o velikom impresivnom mostu, koji će u konačnici biti dug 980 metara, a ujedno će biti i najvisočiji most na Koridoru Vc, čiji stubovi mosta kojim se prelazi rijeka Neretva iznose 97 m.
Obilazak gradilišta je nastavak suradnje s različitim fakultetima, kako onih iz BiH, tako i susjednih zemalja gdje su JP Autoceste FBiH prepoznale značaj terenske nastave kada su u pitanju izazovni projekti na gradilištima autoceste na Koridoru Vc.

Press JP Autoceste FBiH