Povodom 1. Marta – Dana nezavisnosti svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine upućujemo čestitke.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

Na autocesti Koridora Vc, koja pripada transevropskoj mreži cesta imamo više tunela koji su projektovani i izgrađeni u skladu sa preporukama Direktive o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži koju je sačinila Evropska komisija.

Sigurnost u tunelima zahtjeva brojne mjere koje se, između ostalog, odnose na projekat tunela, sigurnosnu opremu, saobraćajnu signalizaciju, upravljanje saobraćajem, obuku hitnih službi, postupke u slučajevima nesreća, davanje informacija korisnicima o najboljem načinu ponašanja u tunelima i bolju komunikaciju između odgovornih tijela i hitnih službi kao što su policija, vatrogasci i spasilačke ekipe. Savremeni tuneli na autocestama, uglavnom su opremljeni opremom koja osigurava najviši nivo sigurnosti pri vožnji i prolasku kroz tunel (video nadzor, uređaji za otkrivanje i dojavu o eventualnom požaru, uređaji za provjetravanje i ubacivanje svježeg zraka, komunikacijska oprema, izlazi za nuždu i sl).

Vožnja tunelom razlikuje se od vožnje na otvorenoj cesti, ima svoje zakonitosti i zadanu dinamiku vožnje (zabranjena je vožnja unazad, okretanje ili polukružno okretanje, zaustavljanje ili parkiranje na saobraćajnim trakama, problem adaptacije oka na razinu osvjetljenja tunela pri ulasku ili izlasku, održavanje propisanog razmaka od vozila ispred, strogo pridržavanje propisane brzine vožnje – koja je u pravilu niža od ograničenja brzine za cestu kojom vozite).

Na 126,5 kilometara izgrađene autoceste nalazi se 14 tunela (tunel Hum, Pečuj, Ričice, Klopče, 1.mart, Oštrik, Ožega, Gaj, Igman, Vis, 25.novembar, Grab, Ivan i Bijela Vlaka). Tehnička oprema u tunelima važan je elemenat za veću sigurnost u prometu i značajno doprinosi vlastitom osjećaju sigurnosti. Tuneli su opremljeni sistemom video nadzora, sistemom svjetlosno promjenjive signalizacije, sistemom u slučaju požara i drugim sistemima na najvišoj razini sigurnosne tehnologije.

Iako su tuneli opremljeni najsavremenijim sistemima, važan faktor koji je odlučujući za sigurnost je znanje o tome kako se ponašati u vožnji  kroz tunel. Vozite pažljivo jer svojim odgovornim ponašanjem, ne samo da povećavate vlastiti osjećaj sigurnosti tokom vožnje kroz tunel, već i smanjujete potencijalni rizik od nesreća za druge učesnike u prometu. Budite spremni na promjenu vremenskih uvjeta na izlasku iz tunela. Ne zaustavljajte se u tunelu jer niše za zaustavljanje u tunelu  nisu parking mjesto, one služe isključivo za zaustavljanje u hitnim slučajevima.

Opće informacije o tunelima

14	2949 m	13,29 km	100 km/h
JP Autoceste FBiH upravljaju s 14 tunela	Najduži tunel je 1.mart, 2949 m	Ukupna dužina svih tunela iznosi 13293,95 m	Najveća dopuštena brzina u tunelu je 100 km/h

 

 

 

Prije malo više od pola godine izabrani ste na mjesto izvršnog direktora Sektora za upravljanje i
održavanje. Možete li nam reći kako je tekao Vaš karijerni put prije dolaska na spomenutu funkciju?

Rođen sam 1982. godine u Mostaru, gdje sam završio osnovnu školu kao i gimnaziju fra Dominika Mandida. Diplomirao sam na Pravnom fakulletu Sveučilišta u Mostaru 2007. godine. Pripravničkistaž od godinu dana sam obavio u Federalnomzavodu za MIO/PlO u Mostaru. Radio sam pet godina u Zajedničkom odvjetničkom uredu Paponja – Bunoza. Pravosudni ispit položio sam 2018. u Sarajevu, a nakon toga 2019. godine godine položio sam i odvjetnički ispit. Više godina sam bio zaposlen na mjestu višeg stručnog suradnika u Službi za zaštitu prava branitelja i njihovih obitelji Grada Mostara, a zatim sam obavljao poslove šefa Službe za nekretnine Grada Mostara.

Jesu li naše autoceste sigurne, koje su dionice posebno opasne za promet, što se radi po planu poboljšanja sigurnosti?

Kako ni u jednom segment života, pa tako i u prometu, ne postoji apsolutna sigurnost. Međutim, u usporedbi sa drugim cestama,autoceste su ceste najvišeg ranga i rekao bih da imaju “ugrađen” visok stupanj sigurnosti prilikom same izgradnje. Da
bi se izgradila sigurna cesta naši stručnjaci već u fazi pisanja projektnog zadatka na neki način oblikuju autocestu i njene elemente. Kroz ove poslove nastojimo od najranije faze životnog ciklusa jednog projekta djelovati proaktivno.
Ono što također radimo u okviru sektora koji vodim, jeste da vodimo detaljnu evidenciju prometnih nezgoda kroz više poslovnih procesa i na kraju godine objedinjujemo sve podatke, te zajedno sa podacima svih, sada već četrnaest policijskih stanica kroz čija područja prolazi autocesta, izvršimo detaljnu analizu sigurnosti prometa na autocesti. Na osnovu ovih podataka i podataka o obimu prometa na svakoj od dionica, posebnim izračunima utvrđujemo stupanj opasnosti svake dionice. Prateći ove podatke kroz godine ne možemo reći zabilo koju dionicu da se po stupnju opasnosti ističe u odnosu na ostale.
Trenutno u eksploataciji imamo oko 120 kilometara autocesta i brzih cesta na kojima je izgrađeno čak četrnaest tunela ukupne dužine od oko 13 km, koji čine više od 10 posto autoceste. Tuneli se smatraju posebno opasnim mjestima na cesti. Iako su naši tuneli sigurni i sa puno manjim postotkom nastanka prometnih nezgoda od otvorenog dijela autocesta, ipak se posebna pozornost poklanja ovim objektima. Naveo bih primjer dionice Podlugovi – Sarajevo sjever koja je prometno najopterećenija dionica pod naplatom cestarine. Ovo je prva izgrađena dionica autoceste i u protekle dvije godine izvršena je zamjena i sanacija kolničke konstrukcije, postavljeni ublaživači udara na naplatnom mjestu Sarajevo sjever, veze mostova i trase ojačana većom klasom sigurnosne ograde, na nekoliko mjesto postavljeni počeci ograda sa efektom ublažavanja udara, te
obnovljena horizontalna signalizacija. Vraćajući se na početak ovog upita, ponovit ću da prostora za poboljšanja sigurnosti prometa  i podizanje nivoa usluge na autocesti osnovni su prioriteti u poslovanju poduzeća zanja nivoa usluge naše autoceste uvijek ima, zato se kroz planove poslovanja konstantno osigurava određeni iznos sredstava samo za ove svrhe.

JP Autoceste FBIH pružaju uslugu elektronske naplate cestarine koja korisniku omogućuje brzu i učinkovitu naplatu cestarine. U prethodnom period realizirano je i niz akcija koje imaju za cilj povećati broj korisnika naplate cestarine. Kako ste zadovoljni brojem korisnika elektronske naplate cestarine?

Elektronska naplata cestarine već duže razdobljebilježi kontinuirani rast. Uvođenjem novih pogodnosti i akcijskih prodaja ACC TAG uređaja ovaj način korištenja autoceste je sve popularniji među vozačima. Trenutno imamo preko 70.000 korisnika
ACC usluge što je više nego zadovoljavajući broj u odnosu na vozila koja prometuju autocestom. Učešće vozila s ACC TAG uređajem u ukupnom prometu vozila je oko 44%. Korisnici su prepoznali sve prednosti koje pruža ACC usluga uz bonus na dopune od 20%, te u sve većem broju prelaze na ovaj način korištenja autoceste.

Kada pričamo o naplati cestarine, da li JP Autoceste FBiH prati novitete na svjetskoj razini i što
možemo očekivati u godinama koje su pred nama?

Svakako da pratimo razvoj naplate cestarine u svijetu, s posebnim fokusom na regiju i EU. U narednom razdoblju planiramo uvezivanje naplate cestarine na način da jedan uređaj funkcionira na cijeloj teritoriji BiH, pa i dalje na prostoru zemalja zapadnog Balkana.

Bližimo se kraju još jedne kalendarske godine, kakvi su podaci o prometu vozila na autocesti, da li
se povećao broj vozila u odnosu na prethodne godine i kakav je u usporedbi sa predpandemijskim
rezultatima?

Izuzevši pandemijsku 2020. godinu, promet na autocesti A1 iz godine u godinu kontinuirano raste. Promet ostvaren u 2021. godini je rekordan (12.864.430 vozila na izlazu), čime je za 4,16% nadmašen predpandemijski rekord iz 2019. godine
(12.350.807 vozila). U prvih devet mjeseci ove godine ostvaren je rast od 10,64% u odnosu na isto razdoblje 2021. god.
Stoga je, usprkos nedavnoj privremenoj obustavi naplate cestarine na dionici D2 (Sarajevo zapad – Bradina) temeljem Odluke Vlade FBiH u cilju sanacije magistralne ceste M17, realno očekivati kontinuirani rast naplate cestarine.

Nalazite se na čelu sektora sa najvećim brojem zaposlenih unutar JP Autoceste FBiH, koje su, po Vama, osobine dobrog, uspješnog menadžera i sta je ono ključno da bi jedno veliko poduzeće kao što je JP Autoceste FBiH uspješno funkcioniralo?

Podijelio bih na tri ključna dijela bitne značajke koje su potrebne za uspješno funkcioniranje jednog velikog poduzeća kao što je JP Autoceste FBiH. Prva je dobra komunikacija, koja je osnova svega pa tako i menadžera i njegova tima. Druga je briga
o zaposlenicima. Naime, vrlo je važno da zaposlenici osjete da ih se uvažava i istinski brine o njima. Kao direktor u ovome poduzeću mogu reći da je bitno pored poslovnih ciljeva voditi i računa o potrebama zaposlenika. Možda je takav način rada teško naučiti ali on je neophodan za kvalitetno funkcioniranje poduzeća. Treća, a možda i ključna
stavka je kvalitet rada i stručnost. Stručnost prije svega treba gledati iz dva aspekta, prvi se odnosi na područje rada, dok se drugi dio odnosi na voditeljske sposobnosti. Sve ovo nabrojano omogućuje kvalitetnije upravljanje procesima i resursima.

 

Radovi na izgradnji autoceste Koridora Vc odvijaju se na sedam  gradilišta, a najveći obim posla se trenutno izvodi u Zeničko-dobojskom kantonu.

Posebno napreduje gradnja na dionici Nemila – Vranduk, dužine 5,67 kilometara gdje radove izvodi turska firma HGG Insaat Anonim Sirketi.

Trenutno se izvode radovi na izmještenju magistralne ceste M-17, s obzirom na to da se trasa autoceste većim dijelom poklapa sa postojećom magistralnom cestom. Radovi se odvijaju i na potputnjacima i potpornim zidovima. Na pojedinim dijelovima radi se privremeno uređenje korita rijeke Bosne, iskop kosine uz postojeću magistarlnu cestu M-17, te ugradnja kamenog nasipa iza zida.   Paralelno sa zemljanim i betonskim radovima izvode se radovi na izmještanju, zaštiti i izgradnji raznih komunalnih instalacija. U skladu sa geotehničkom misijom G31 izvedeno je 467,80 m bušotina te instalirano 266,60 m inklinometara.

U sklopu izgradnje dionice Nemila – Vranduk izvodi se i regulacija rijeke Bosne kroz Nemilu, gdje su radovi na izgradnji pravougaonog betonskog korita (regulaciji korita) Nemilske rijeke  završeni, a na dijelu trase izmještene M-17 započeta je ugradnja slivnika i priključnih cjevovoda. Do sada je iskopano oko 77.000 m³ zemljanog materijala, a ugrađeno oko 138.000 m³ nasipa.

Na gradilištu zavisno od radova koji se obavljaju angažirano je oko 119 radnika.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 63.956.530 eura sa PDV-om, s rokom završetka izgradnje od 24 mjeseca.

Dionica Nemila – Vranduk veoma je značajna jer će spojiti dvije dionice koje su već u izgradnji, dionicu Poprikuše – Nemila na sjeveru, te dionicu Vranduk – Ponirak na jugu, čijom izgradnjom će biti omogućen promet bez prekida na svim navedenim dionicama.

Press JP Autoceste FBiH

 

 

 

Svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini čestitamo nastupajući praznik Božić.

Press JP Autoceste FBiH

 

 

Radovi na izgradnji dionice brze ceste Lašva – Nević Polje dugoj 4,8 kilometara, teku
predviđenom dinamikom. Riječ je o dijelu brze ceste Lašva – Travnik – Jajce.
Trenutno se izvode zemljani radovi iskopa i nasipa na lokalnim i poljskim cestama, objektima
(vijaduktima i mostovima), te radovi na regulaciji rijeke Lašve. Na vijaduktu Mali Mošunj 1 u toku
su radovi na izradi upornjaka i stubova.
Na gradilištu zavisno od radova koji se obavljaju angažirano je između 40 i 60 radnika.
Kada govorimo o tehničkim podacima, ugovor o izgradnji LOT 5 od petlja Vitez do petlje Nević
Polje potpisan je 26. aprila prošle godine sa bh. firmom Hering d.d. Široki Brijeg.
Svi prethodni radovi pripremni radovi su odrađeni do kraja septembra prošle godine kada je
izvođač započeo glavne radove u skladu s predviđenom dinamikom.
Vrijednost ugovorenih radova iznosi 74.904.570,00 KM s uračunatim PDV-om, a izgradnja se
finasira namjenskim sredstvima iz Budžeta Vlade FBiH.
Rok za završetak radova je 20 mjeseci.
Inače, ovo je peti LOT buduće brze ceste Lašva – Nević Polje u ukupnoj dužini od 24,3
kilometra, koja je Odlukom Vlade FBiH proglašena cestom od javnog interesa. Ostala četiri
LOT-a čine dionice Lašva – Kaonik, Kaonik – Selište, Selište – Vitez (petlja Vitez – ulaz u
Poslovnu zonu), Poslovna zona Vitez (petlja Vitez – ulaz u Poslovnu zonu – petlja Vitez izlaz iz
Poslovne zone).
Brza cesta Lašva – Travnik – Jajce će značajno poboljšati kvalitetu života bh građana jer će
skratiti vrijeme putovanja i poboljšana i sigurnost svih učesnika u prometu, pošto se radi o
jednom od najopterećenijih cestovnih pravaca u našoj državi. JP Autoceste FBiH planiraju
nastaviti aktivnosti sa realizacijom izgradnje brze ceste kako bi se u konačnici povezala
zapadna Bosna i Hercegovina odnosno Bihać, Cazin i Velika Kladuša preko Ključa, Jajca, sa
centralnim dijelom na Koridor 5C i dalje sa istočnom Bosnom i Hercegovinom te susjednim
državama Srbijom i Crnom Gorom.

Press JP Autoceste FBiH