SARAJEVO, Javno poduzeće Autoceste FBiH organiziralo je u srijedu, 14.01.2026. godine u Operativnom uredu u Sarajevu svečano potpisivanje ugovora o dodjeli stipendija za akademsku 2025/2026. godinu.

Riječ je o četrnaestoj po redu dodjeli stipendija koje JP Autoceste FBiH provodi u okviru društveno odgovornog projekta dodjele stipendija za redovite studente dodiplomskih i postdiplomskih studija.

Stipendije su namijenjene studentima tehničkih i drugih srodnih fakulteta povezanih s djelatnošću poduzeća.

Dodijeljeno je ukupno 40 stipendija za redovite ili redovite samofinancirajuće studente Građevinskog fakulteta, Fakulteta za promet i komunikacije, Elektrotehničkog fakulteta, Mašinskog fakulteta, Pravnog fakulteta i Ekonomskog fakulteta dodiplomskog i postdiplomskog studija.

Mjesečni iznos stipendije iznosi 300 KM za studente treće godine prvog ciklusa studija i 500 KM za studente prve i druge godine drugog ciklusa studija.

Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić tijekom svečanosti potpisivanja čestitao je studentima na dobivenim stipendijama te im poželio siguran i stabilan put prema profesionalnim ciljevima.

„Javno poduzeće Autoceste FBiH već četrnaestu godinu zaredom razvija svoj sustav stipendiranja i osigurava sredstva kako bi se studentima omogućio bolji i kvalitetniji pristup obrazovanju. Naša je obveza i odgovornost ulagati u mlade ljude koji će u idućim godinama biti nositelji razvoja infrastrukturnih projekata u Federaciji Bosne i Hercegovine. Stipendijski program predstavlja konkretnu potporu studentima, ali i ulaganje u budućnost Autocesta FBiH i kompletnog društva“, kazao je direktor Denis Lasić.

JP Autoceste FBiH  će i u idućim godinama nastaviti program stipendiranja biti kako bi se perspektivnim studentima omogućila dodatna financijska potpora tijekom studija te potaklo njihovo profesionalno usmjeravanje ka sektoru prometne infrastrukture.

 

Odjel za odnose s javnošću (PR)

 

 MOSTAR, 18.12.2025. – JP Autoceste FBiH pustile su u promet novih 11 kilometara autoceste na Koridoru Vc, koja povezuje Poprikuše, Nemilu i Vranduk, uključujući i trenutno najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini – tunel Bosna.

Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić izjavio je kako su svi raspoloživi tehnički, kadrovski i financijski resursi JP Autoceste FBiH u ovom trenutku usmjereni isključivo na završetak i puštanje u promet novih dionica Koridora Vc, koje imaju strateški značaj za Federaciju BiH i cijelu državu.

„Zahvaljujem premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću, resornoj ministrici Andrijani Katić, Izaslanstvu Europske unije, kao i bankama, prvenstveno EIB-u i EBRD-u, ali i svima ostalima, na kontinuiranoj financijskoj potpori brojnim projektima na Koridoru Vc, u korist svih građana Bosne i Hercegovine. Novotvorena dionica jedna je od konstrukcijski i tehnički najzahtjevnijih dionica na Koridoru Vc, s tunelom Bosna te nizom mostova i vijadukata izvedenih po najvišim europskim standardima. Poseban naglasak stavljen je na sigurnosne sustave u tunelima i pametnu opremu koja podiže kvalitetu i sigurnost vožnje. Građanima želim poručiti da je ova dionica otvorena u punom profilu i bez naplate, kako bi svi imali priliku prvi osjetiti benefite nove trase. Zahvaljujem također našim inženjerima, izvođačima radova i nadzoru – ovo je rezultat zajedničkog i odgovornog rada. Zajedno s našim europskim partnerima nastavljamo graditi Koridor Vc i povezivati Bosnu i Hercegovinu boljom, sigurnijom i modernijom infrastrukturom. Ovih 11 kilometra građanima donosi uštedu vremena, veću sigurnost i bolju budućnost. Još jedan važan iskorak na Koridoru Vc – i još 11 kilometara bliže smo Europskoj uniji, infrastrukturno, ekonomski i prostorno“, kazao je direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić.

Tehnički opis

Ukupno 11 kilometra nove autoceste čine dionica Poprikuše – Nemila i dio dionice Nemila – Vranduk.

1. Dionica Poprikuše – Nemila sastoji se od Tunela Bosna (ranije Golubinja): 3.600 m – najduži cestovni tunel u BiH (dvije cijevi, dvije trake po smjeru, dozvoljena brzina: 100 km/h, 52 SOS niše, 33 ventilatora / ventilacijske stanice. Ostali objekti su mostovi Golubinja 1 i 2, Bosna i Kovanići, petlja Poprikuše, Centar za kontrolu prometa i naplatno mjesto. Izvođač radova – Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S. (Turska), nadzor: IRD Engineering S.r.l. (Italija), a tip ugovora: „Design & Build“ – FIDIC Žuta knjiga.

Europska unija je u izgradnju ove dionice uložila iznos od 42 milijuna eura bespovratnih sredstava putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Izgradnja ove dionice dodatno je podržana povoljnim kreditima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 157,5 milijuna eura, te Europske investicijske banke (EIB) u iznosu od 70 milijuna eura. 

2. Dionica Nemila – Vranduk nastavlja se na dionicu Poprikuše – Nemila, početak je u Topčić Polju, a kraj na lokaciji iznad naselja Stara Stanica. Gradi se prema FIDIC Uvjetima Ugovora o građenju – Crvena knjiga, Izvođač radova je HGG Insaat Anonim Sirketi (Turska, nadzor: Adel Al-Obaid Engineering Consultants i IPSA Institut d.o.o., financira kreditnim sredstvima Kuvajtski fond za arapski ekonomski razvoj (KFAED).

Izgradnjom ovih dionica značajno je unaprijeđena razina sigurnosti prometa u odnosu na magistralnu cestu M-17, uz poboljšanu protočnost i pouzdanost cestovnog prometa. Nove dionice poboljšavaju cestovnu povezanost između Žepča i Zenice, rasterećuju magistralnu cestu M-17, te skraćuju vrijeme putovanja na ovoj dionici.

Novi kilometri autoceste u 2026. godini

JP Autoceste FBiH najavljuju sljedeću dinamiku puštanja novih dionica u promet.

U prvom kvartalu 2026. godine planira se puštanje u promet dionica Putnikovo Brdo – Medakovo, u drugom kvartalu 2026. godine tehnički najzahtjevnija dionica Vranduk – Ponirak – Nemila, dok je za treći kvartal 2026. u planu puštanje dionice Medakovo – Ozimice.

JP Autoceste FBiH naglašavaju da se svi projekti realiziraju uz kontinuiranu suradnju s domaćim i međunarodnim partnerima, u skladu s važećim zakonima i procedurama, te uz puno poštivanje javnog interesa.

Svaki novi kilometar izgrađene autoceste znači sigurniji promet, jaču ekonomsku povezanost i konkretan korak bliže Europskoj uniji.

Koridor Vc predstavlja ključnu prometnu rutu za integraciju Bosne i Hercegovine u europsku transportnu mrežu, kao i na regionalna i tržišta EU. Njegova izgradnja se financira kombinacijom domaćih sredstava i međunarodne podrške. Europska unija podržava izgradnju Koridora Vc putem bespovratnih sredstava osiguranih kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF), uz dodatak povoljnih kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicione banke (EIB).

 

                                                                                                                                            Odjel za odnose s javnošću (PR)

 

 

 

Građani Bosne i Hercegovine će od danas moći koristiti novu, 11 kilometara dugu dionicu autoceste na Koridoru Vc, koja povezuje Vranduk, Nemilu i Poprikuše. Dionica će u početnoj fazi biti dostupna bez naplate.

Riječ je o jednom od infrastrukturno najznačajnijih projekata na Koridoru Vc, kojim se unapređuje cestovna povezanost između Zenice i Žepča, rasterećuje magistralna cesta M-17 te skraćuje vrijeme putovanja na ovoj dionici.

Izgradnju autoceste Koridor Vc podržava Evropska unija, koja je u izgradnju ove dionice uložila iznos od 42 miliona eura bespovratnih sredstava putem Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Izgradnja ove dionice dodatno je podržana povoljnim kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 157,5 miliona eura, te Evropske investicione banke (EIB) u iznosu od 70 miliona eura.

Nova trasa uključuje tunel „Bosna“, duljine 3,6 kilometara, najduži cestovni tunel na Koridoru Vc u Bosni i Hercegovini. Gotovo 4,6 kilometara trase čine mostovi, vijadukti i tuneli, što potvrđuje tehničku složenost i zahtjevnost projekta.

Premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, istakao je da ovakvi projekti direktno mijenjaju svakodnevni život građana:
„Ova dionica pokazuje da Federacija BiH ulaže tamo gdje je korist za građane najveća – u sigurnost, povezanost i ravnomjerniji razvoj. Skraćujemo putovanja, smanjujemo gužve, otvaramo prostor za investicije i omogućavamo brži pristup tržištima. Svaka nova cesta jača unutrašnju povezanost i stvara temelje za prosperitet naše zemlje,“ rekao je premijer Nikšić.

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini podsjetio je da je Evropska unija jedan od ključnih partnera u realizaciji projekta Koridor Vc, koji Bosnu i Hercegovinu približava Evropskoj uniji:

„Evropska unija je najveći investitor u Bosnu i Hercegovinu i njen najodaniji partner. Autocesta Koridor Vc jedan je od najupečatljivijih simbola naših bliskih i obostrano korisnih odnosa. Svaka završena dionica približava nas završetku ove autoceste, koja će omogućiti brža i sigurnija putovanja kroz cijelu Bosnu i Hercegovinu, pa sve do EU. Dvije trećine vanjske trgovine Bosne i Hercegovine ostvaruje se s državama EU, a mnogi građani BiH imaju bliske veze s EU, primjerice kroz rad, školovanje, porodicu ili prijatelje. EU je u izgradnju autoceste Koridor Vc uložila gotovo 1 milijardu eura bespovratnih sredstava i nastavit ćemo podržavati sve napore koji jačaju naše veze.“

Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić istaknula je da je otvaranje ove dionice jasan pokazatelj konkretnih rezultata u izgradnji Koridora Vc, kao i još jedan važan korak u njegovu cjelovitom povezivanju.

„Puštanje ove dionice u promet potvrđuje vidljive rezultate kontinuiranog rada na izgradnji Koridora Vc. Riječ je o još jednom koraku prema njegovu potpunom spajanju i funkcionalnom povezivanju ključnih dijelova Federacije BiH, čime se postupno ostvaruje cilj jedinstvene, suvremene prometne osi koja Bosnu i Hercegovinu povezuje s europskom prometnom mrežom,“ zaključila je ministrica Katić.

Koridor Vc predstavlja ključnu saobraćajnu rutu za integraciju Bosne i Hercegovine u evropsku transportnu mrežu, kao i na regionalna i tržišta EU. Njegova izgradnja se finansira kombinacijom domaćih sredstava i međunarodne podrške. Evropska unija podržava izgradnju Koridora Vc putem bespovratnih sredstava osiguranih kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), uz dodatak povoljnih kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB).