Neka vam ovaj Bajram donese obilje radosti, mira i blagostanja. Provedite ga u krugu najdražih, dijeleći ljubav, sreću i zajedništvo.

JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar

Na dionici Medakovo – Ozimice danas je probijena lijeva tunelska cijev tunela Crni Vrh.

Tunel Crni Vrh, dužine 2.200 m, jedna je od ključnih tehničkih točaka, 21,7 km duge dionice Medakovo – Ozimice.

Radove na ovoj dionici izvodi turska kompanija Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S., uz nadzor konzorcija Yuksel PROJE A.S. – Trasa d.o.o. Sarajevo

Paralelno s radovima na iskopu i primarnoj podgradi u lijevoj tunelskoj cijevi, izvode se i radovi na sekundarnoj oblozi te je do sada završeno oko 95 % sekundarne obloge. Započeli su i radovi na centralnoj odvodnji i kolovoznoj konstukciji, a u završnoj je fazi priprema za početak radova na elektromašinskim instalacijama.

Što se tiče radova u desnoj tunelskoj cijevi, trenutno se odvija iskop na oba čela paralelno i preostalo je za iskopati još 25 % desne tunelske cijevi.

Dionice Medakovo – Ozimice predstavlja najveću pojedinačnu dionicu na Koridoru Vc kroz Federaciju BiH.

Trasa počinje nakon petlje Medakovo i vodi prema jugu kroz naselja Medakovo, Alispahići, N. Šeher, Ljubatovići, Strupina, Radojičići i druge manje zone do petlje Ozimice, gdje se završava.

Ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosi oko 361,75 milijuna eura (bez PDV‑a), a rok za završetak je 30 mjeseci od mobilizacije izvođača radova. Projekt je financiran kroz zajam s Europskom investicijskom bankom (EIB) i grant sredstvima Europske unije u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

 

Odjel za odnose s javnošću (PR)

 

 

 

 

 

Sretan Međunarodni dan žena!

 

JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar

Svim građanima Bosne i Hercegovine upućujemo čestitke povodom

 Dana neovisnosti Bosne i Hercegovine.

JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar

U organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma, 24. februara 2026. godine održane su javne rasprave u postupku ocjene Studije o utjecaju na okoliš za projekat izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske, dionica Ćoralići – Velika Kladuša – granica RH, u dužini od 27,7 kilometara.

Prva javna rasprava održana je u općinskoj sali u Velikoj Kladuši, dok je druga istog dana organizirana u Staroj gradskoj vijećnici u Cazinu. Brojni građani, predstavnici lokalnih zajednica i zainteresirani subjekti imali su priliku upoznati se s planiranim tehničkim rješenjima, procijenjenim utjecajima na okoliš te predviđenim mjerama zaštite.

Studija je urađena na osnovu Rješenja o izradi, obimu i sadržaju Studije utjecaja na okoliš, rezultata terenskih istraživanja, kao i prostorno-planske i druge relevantne dokumentacije za područje kojim prolazi predmetna dionica.

Početna tačka dionice nalazi se u naselju Ćoralići na području grada Cazina, dok je krajnja tačka planirana u naselju Hukića brdo, u neposrednoj blizini državne granice BiH/RH kod Velike Kladuše.

Tokom rasprava predstavljeni su:

• zakonski osnov postupka ocjene Studije,
• ključni elementi Studije o utjecaju na okoliš,
• odgovori na pitanja i sugestije učesnika.

 

Intenzivne aktivnosti na razvoju brze ceste kroz Unsko-sanski kanton

JP Autoceste FBiH nastavljaju s intenzivnim aktivnostima na modernizaciji putne infrastrukture u Unsko-sanski kanton. Završen je Idejni projekat za kompletnu trasu brze ceste od Bihać do granice s Republikom Hrvatskom, u ukupnoj dužini od gotovo 46 kilometara, podijeljenu u tri dionice.

Za prvu dionicu Bihać – Cazin (cca 17,9 km) pribavljene su potrebne saglasnosti i dozvole, uključujući i Rješenje o odobrenju Studije utjecaja na okoliš te je podnesen zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti. Za preostale dvije dionice – Cazin – Šumatac (cca 14,3 km) i Šumatac – Velika Kladuša – granica RH (cca 13,4 km), za koje su održane javne rasprave, postupak pribavljanja dozvola planiran je nakon ishodovanja rješenja o odobrenju Studije utjecaja na okoliš.

Realizacijom ovog projekta JP Autoceste FBiH potvrđuju jasno opredjeljenje da, pored izgradnje autocesta, sistemski razvijaju i mrežu brzih cesta kao saobraćajnica višeg ranga, s ciljem ravnomjernog infrastrukturnog razvoja Federacije BiH, uključujući i njen najzapadniji dio.

Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH predstavlja strateški važan infrastrukturni pravac koji će unaprijediti povezanost Krajine s Republikom Hrvatskom i Evropskom unijom, povećati nivo sigurnosti saobraćaja te doprinijeti privrednom razvoju ovog dijela Federacije BiH.

Odjel za odnose s javnošću (PR)

 

JP Autoceste FBiH nastavljaju s intenzivnim aktivnostima na modernizaciji putne infrastrukture u Unsko-sanskom kantonu. Završen je Idejni projekat za kompletnu trasu brze ceste od Bihać do granice s Republikom Hrvatskom, u ukupnoj dužini od gotovo 46 kilometara, podijeljenu u tri dionice.

Ovim projektom JP Autoceste FBiH potvrđuju jasno opredjeljenje da, pored izgradnje autocesta, sistemski razvijaju i mrežu brzih cesta kao saobraćajnica višeg ranga, s ciljem ravnomjernog infrastrukturnog razvoja Federacije BiH, uključujući i najzapadniji kanton.

Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH predstavlja strateški važan infrastrukturni pravac koji će unaprijediti povezanost Krajine s Republikom Hrvatskom i Evropskom unijom, povećati sigurnost saobraćaja te doprinijeti privrednom razvoju ovog dijela Federacije BiH.

Dionica 1: Bihać – Cazin (cca 17,9 km)

Početak trase ove dionice predviđen je kao spoj brze ceste s obilaznicom Bihaća, denivelisanom kružnom raskrsnicom, dok je završetak planiran u naselju Ćoralići, neposredno prije Cazin.

Planirani objekti:

• 3 mosta/vijadukta (dupli), ukupne dužine cca 2.446 m
• 2 tunela (dvocijevna), ukupne dužine cca 2.240 m
• 2 petlje

Dionica 2: Cazin – Šumatac (cca 14,3 km)

Trasa započinje u naselju Ćoralići, a završava u naselju Šumatac.

Planirani objekti:

• 6 mostova/vijadukata (dupli), ukupne dužine cca 2.591 m
• 1 tunel (dvocijevni), dužine cca 1.127 m
• 2 petlje

Dionica 3: Šumatac – Velika Kladuša – granica RH (cca 13,4 km)

Trasa ove dionice počinje u naselju Šumatac na području općine Velika Kladuša, a završava na graničnom prijelazu Maljevac, u neposrednoj blizini šire gradske zone.

Planirani objekti:

• 7 mostova/vijadukata (dupli), ukupne dužine cca 2.866 m
• 2 tunela (dvocijevna), ukupne dužine cca 1.150 m
• 3 petlje
• Čvorište Maljevac

 

U četvrtak, 19.02.2026. godine, u gradskim upravama Čapljina i Stolac održani su radni sastanci predstavnika JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar s lokalnim zvaničnicima, a u fokusu razgovora bila je realizacija projekta izgradnje Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, dionica Počitelj – Stolac.

U Gradskoj upravi Stoca sastanak je održan s gradonačelnikom Stjepan Bošković, dok je u Gradskoj upravi Čapljine delegaciju JP Autoceste FBiH primila gradonačelnica Iva Raguž.

Sastanci su organizirani u skladu s Odlukom Vlada Federacije Bosne i Hercegovine o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju navedene dionice autoceste, kao i nakon objave Javnog oglasa JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar za sporazumno pribavljanje nekretnina na području gradova Stoca i Čapljine.

Tokom razgovora razmatrani su modeli saradnje s lokalnim zajednicama, dinamika provođenja postupaka sporazumnog pribavljanja nekretnina, te naredni koraci u cilju ubrzanja realizacije projekta. Poseban naglasak stavljen je na transparentnu komunikaciju s vlasnicima nekretnina i pravovremenu razmjenu informacija između JP Autoceste FBiH i gradskih uprava.

Ispred JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar sastancima su prisustvovali: Mirnesa Agić, izvršna direktorica za opće, kadrovske i pravne poslove; Nelis Maksumić, pomoćnik izvršne direktorice za međusektorsku saradnju; Vedad Arnautović, šef Službe za imovinsko-pravne poslove i pravnu podršku; Marin Šimunović, šef Odjela za eksproprijaciju nekretnina; te Emman Žiško, stručni saradnik – specijalist za imovinsko-pravne poslove.

Izvršna direktorica Agić naglasila je da je zadovoljna dogovorenim tempom rada i konstruktivnim pristupom lokalnih vlasti, te se zahvalila gradonačelnici i gradonačelniku na srdačnom gostoprimstvu i spremnosti na saradnju. Posebno je istakla da je početak realizacije Jadransko-jonske autoceste važan iskorak, naglasivši da je riječ o jednom od najznačajnijih i strateški važnih infrastrukturnih projekata u planovima JP Autoceste FBiH.

Sudionici sastanaka izrazili su spremnost za nastavak intenzivne i partnerske saradnje kako bi realizacija jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Hercegovini tekla planiranom dinamikom, uz puno uvažavanje interesa lokalne zajednice i vlasnika nekretnina.

Podsjećamo, Javno preduzeće Autoceste FBiH objavilo je još početkom februara javni oglas za sporazumno pribavljanje nekretnina potrebnih za izgradnju Jadransko-jonske autoceste na dionici Počitelj – Stolac.

Poziv se odnosi na vlasnike nekretnina koje se nalaze u katastarskim opštinama Ševaš Njive, Počitelj, Domanovići, Hotanj i Opličići na području grada Čapljine, te Prenj, Bjelojevići, Burmazi i Kruševo na području grada Stoca.

Odjel za odnose s javnošću (PR)