Izgradnja cestovne infrastrukture u svakom slučaju znači promjenu i prekidanje ustaljenih prirodnih ili kulturnih tokova, te predstavlja veliki zahvat u okolišu s dugoročnim posljedicama. Uspješnost svakog rješenja u cilju zaštite okoliša obuhvata potpuno analiziranje i definiranje svih kategorija negativnih utjecaja. U tom smislu se uvijek, kao prioritet, postavlja obaveza o definiranju negativnih utjecaja u odnosu na osnovne prirodne čimbenike: klimu, vodu, zrak, tlo, floru, faunu, pejzaž, a koji, gledano kroz prizmu teorije ekosistema, predstavljaju potpuno uređen i samoregulirajući mehanizam. Svi procesi unutar elemenata ovog složenog sistema se odvijaju na osnovu zavisnosti jednih od drugih, bilo da se radi o organskim ili neorganskim elementima, u kom smislu svako postrojenje i tehnološki proces, sa svojim specifičnim karakteristikama u određenim okolnostima može dovesti do poremećaja međusobnih odnosa.

Infrastrukturni koridori uvijek, bez iznimke, narušavaju sklad i cjelovitost pejzaža jer prolaze kroz velika područja. Najveći negativni utjecaji na okoliš javljaju se tokom izgradnje autoceste, međutim oni su uglavnom ograničenog vremenskog i prostornog karaktera.

Jedan od prvih koraka u procesu pripreme izgradnje cestovne infrastrukture u svim državama koje su potpisnici međunarodnih konvencija o zaštiti okoliša je priprema studije uticaja izgradnje nove infrastrukture na okoliš. Studije o uticaju na životnu sredinu i okolinu se često kombinuju sa socijalnim uticajem, a u posljednje vrijeme postoji trend pitanja generalnog uticaja na održivi razvoj, koji integriše sva navedena pitanja u jedan pristup.

 

Studija utjecaja na okoliš je temeljni i obiman dokument u kojem su detaljno propisani svi očekivani utjecaji na okoliš kao i sve mjere, preporuke i savjeti kako da se ti utjecaji ili sasvim spriječe ili zadrže u dozvoljenim (preporučenim) granicama.

JP Autoceste FBiH posjeduje odgovarajući kapacitet i resurse da upravlja zaštitom okoliša i rizicima po zdravlje i sigurnost na radu jer u potpunosti primijenjuje mjere ublažavanja predviđene u studijama o utjecaju na okoliš, dozvolama i okolišnom i društvenom akcionom planu.

Izgradnja novih saobraćajnica podrazumijeva iskop velikih količina inertnog (zemljanog) otpada, koji je potrebno adekvatno zbrinuti. Osim inertnog i građevinskog otpada, poveća se i produkcija komunalnog otpada uslijed kretanja i boravka radnika na gradilištu.

Izvođači građevinskih radova na Koridoru 5C ugovorom su obavezani da slijede prakse dobrog ekološkog građenja tokom svih aktivnosti izvođenja građevinskih radova i da na minimum svedu štetu na vegetaciji, zemljištu, podzemnim vodama, površinskim vodama, pejzažu kao i ometanju naseljenih mjesta i lokalnih komunikacija.

Izvođač je dužan izraditi Plana upravljanja građevinskim otpadom za odgovarajuću dionicu prema legislativi Federacije BiH iz oblasti okoliša sa aspekta upravljanja otpadom, te u skladu s preporukama urediti privremena odlagališta građevinskog materijala, prostor za ispiranje betonskih pumpi i miješalica, te prostor za pranje kotača sa odgovarajućim prečišćavanjem.

Plan upravljanja građevinskim otpadom obuhvata snimku dosadašnjeg-trenutnog stanja izvora, količina, sakupljanja, prijevoza, ponovne upotrebe, reciklaže i zbrinjavanja građevinskog otpada.

JP Autoceste FBiH zahtijevaju od svojih izvođača radova da prate relevantne okolišne parametre koji se nalaze pod utjecajem građevinskih radova (npr. emisija prašine, nivo buke, kvalitetuvoda, gubitak staništa, erozija). U periodu korištenja, JP Autoceste FBiH redovno pratiti emisije u zrak, nivo buke, kvalitetu ispuštanih otpadnih voda, zagađenje zemljišta i prijelaze za životinje.

 

 

Prvi Centar za održavanje i kontrolu prometa (COKP) u Bosni i Hercegovini, otvoren je 2014. godine na Drivuši na dionici Zenica Jug – Lašva. U istom se nalaze jedinice za održavanje, nadzor i upravljanje na autocesti A1. COKP nadzire sigurnost i udobnost putovanja autocestom A1, 24 sata dnevno, 365 dana u godini.

U razdoblju od otvaranja COKP-a do danas, evidentirano je oko 2728 incidentnih situacija. Prema statistici, najčešći incidenti su: zaustavljanje vozila na autocesti, saobraćajna nezgoda i strani predmet na kolovozu.

U svom svakodnevnom radu, zaposlenici COKP-a se služe savremenim i sofisticiranim sistemima koji osiguravaju dotok informacija sa autoceste u realnom vremenu. Većina opreme je bazirana na IP tehnologijama. Signali se sa različitih uređaja do COKP-a prenose putem optičkih vlakana, što omogućava velike brzine prijenosa, što znači da se u najkraćem vremenu dobivaju informacije o stanju u tunelima i na autocesti. Uzimajući u obzir iskusne i osposobljene operatere centra, vrijeme reakcije na određeni incident je u okviru jedne minute.

Najsloženiji incident koji se može dogoditi na autocesti je požar. Većina opreme u tunelu je u funkciji minimiziranja posljedica nastanka požara u smislu spašavanja ljudskih života, zaštite samog objekta i očuvanja okoliša. Do danas se na autocesti A1 dogodio jedan manji požar u tunelu 1.mart, koji je ugašen u početnoj fazi.

Na grafikonu je prikazan broj incidentnih situacija po godinama, iz čega je vidljivo da je najveći broj incidenata na dionici Lašva – Sarajevo sjever. Ova dionica je izgrađena prije 2014. godine i u vrijeme izgradnje nije bila obaveza implementiranje ITS-a. Osim toga, dionica je izgrađena paralelno uz rijeku Bosnu, te je značajan broj dana u godini pod maglom. Radovi na implementaciji ITS-a na dionici Lašva – Sarajevo sjever su započeli u junu 2020. godine, te je za očekivati da će već početkom sljedeće godine svi izgrađeni kilometi autoceste biti pod sistemom upravljanja i nadzora, što će svakako doprinijeti povećanju sigurnosti saobraćaja na autocesti A1.

Direktiva evropske komisije iz 2004. godine o minimalnim uvjetima sigurnosti za tunele u trans-evropskoj mreži, po kojoj su građeni i naši tuneli, definirala je koje sisteme, uređaje i opremu moraju imati tuneli duži od 500 metara kako bi bili sigurni.

Od postojećih kilometara autoceste koja je u eksploataciji, 10 % su tuneli, a njihov udio će se povećati daljnjom izgradnjom autoceste na Koridoru 5c. Upravo implementacija zahtjeva Direktive 2004/54/EC garantira visok nivo sigurnosti u tunelima koji se smatraju posebno opasnim objektima na autocesti.

Saobraćaj na svim dionicama autoceste se nadzire i upravlja putem promjenjive signalizacije, i to: tok saobraćaja u tunelima, rad ventilacije, led rasvjete, koordinacija svih eventualnih incidenata ili incidentnih situacija, a sve u saradnji s policijom, vatrogasnim i drugim hitnim službama u slučaju potrebe.

Iz Centra se nadzire i upravlja i ostalim sistemima implementiranim na autocesti i tunelima kao što su: videonadzorni, saobraćajni informacijski, elektroenergetski, vatrodojavni, hidrantski, telefonski pozivni, SOS sistem, sistem radio difuzije u tunelu…

U sklopu COKP-a nalaze se i drugi objekti neophodni za upravljanje i održavanje autoceste: upravna zgrada za kontrolu sigurnosti, radionice, benzinska pumpa, praonica vozila, garaže za vatrogasna vozila i teretna vozila, solana, parking i ostali pomoćni objekti.

Pored COKP-a na Drivuši, izgrađen je i COKP u Zvirićima, na dionici Zvirovići – Bijača. Funkcionalno, ovaj COKP ima sve iste sadržaje kao COKP Drivuša, samo što je prostorno mnogo veći, sa više smještajnih kapaciteta kako za vozila i opremu, tako i za ljudstvo.

COKP Zvirići još uvijek nije dobio svoju punu funkciju s obzirom da je dionica koju nadzire duga samo 10 km, te se istom još uvijek ne upravlja sa ove lokacije. Realno je za očekivati da će se izgradnjom autoceste na jugu zemlje, opremiti i COKP Zvirići te uspostaviti 24-satni nadzor i upravljanje.

Press služba JP Autoceste FBiH

 

Sigurnost cestovnog saobraćaja globalni je problem i jedan od najvećih izazova savremenog društva. Uprkos stalnom tehnološkom razvoju na polju proizvodnje vozila i cestovne infrastrukture te ulaganja stanovništva u kupovinu novih vozila, svjedoci smo svakodnevnih saobraćajnih nezgoda koje za posljedicu imaju smrtnost ili teške povrede učesnika u saobraćaju. Prema statističkim podacima u saobraćajnim nezgodama svaki dan na cestama širom svijeta strada preko 3000 osoba, a od toga je 500 djece. Dakle, svakih šest sekundi neko umre ili postane invalid na cestama, dok svake tri minute pogine jedno dijete.

Također prema podacima Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization -WHO) svake godine u svijetu od posljedica saobraćajnih nezgoda smrtno nastrada oko 1,2 miliona osoba, od čega njih više od 70% (oko 850.000 osoba) su osobe mlađe od 45 godina. Tom prilikom posebno je apostrofirano da su saobraćajne nezgode na devetom mjestu uzroka poremećaja zdravlja, invaliditeta i smrti čovjeka u svijetu.

Kao najbolja mjera za povećanje cestovne sigurnosti istakla se gradnja kvalitetne cestovne infrastrukture, prije svega modernih saobraćajnica, cesta i autocesta. Autoceste su savremene saobraćajnice najvišeg nivoa usluge, namijenjene isključivo za promet motornih vozila, koje svojom opremom i konstruktivnim elementima osiguravaju brzo, sigurno i udobno putovanje.

Premda su autoceste građene kao sigurne saobraćajnice na njima se, kao i na drugim saobraćajnicama događaju saobraćajne nezgode usljed velike i vrlo često neprilagođene brzine. Radi poduzimanja mjera za ublažavanje posljedica saobraćajnih nezgoda cestovna sigurnost postaje globalna politika svih evropskih zemalja. U okviru EU u posljednjih 12 godina doneseno je niz dokumenata koji imaju za cilj podizanje nivoa cestovne sigurnosti.

Koliko je bitno ugraditi sigurnosne standarde prilikom projektovanja i izgradnje autoceste, isto tako je bitno održavati potreban nivo sigurnosti te upravljati autocestom. Upravo detaljnim analiziranjem podataka o saobraćajnim nezgodama, te prepoznavanjem nedostataka koji bi mogli dovesti do umanjenja stepena sigurnosti učesnika u saobraćaju na najbolji način će se upravljati sigurnošću saobraćaja na autocesti.

JP Autoceste FBiH posvećuju posebnu pažnju sigurnosti saobraćaja na autocesti A1. Na osnovu analiza sigurnosti na autocesti, Služba upravljanja, nadzora i sigurnosti saobraćaja provodi različite mjere, a od 2014. godine je pušten u funkciju prvi Centar za upravljanje i kontrolu prometa u BiH, gdje operatori 24 sata dnevno nadziru i upravljaju saobraćajem na autocesti.

UBLAŽIVAČI UDARA – OPREMA KOJOM SMO UNAPRIJEDILI PASIVNU SIGURNOST NA A1

Analizom sigurnosti utvrdili su se najčešći uzroci i posljedice nastanka saobraćajnih nezgoda na autocesti A1, kao i određeni nedostajući elementi saobraćajno-tehničke opreme čijom implementacijom smo poboljšali nivo sigurnosti saobraćaja za korisnike autoceste A1.

Upravo u svrhu podizanja nivoa sigurnosti saobraćaja na autocesti i pasivne zaštite korisnika autoceste kroz sisteme zadržavanja vozila izvršeno je osiguranje nekolicine opasnih mjesta na autocesti odgovarajućim sistemima za ublažavanje udara. Na pojedinim mjestima na autocesti A1 implementirana je ugradnja ublaživača udara i završetaka sigurnosne ograde sa efektom ublažavanja kako bi se potencijalno rizična mjesta zaštitila.

 

Press JP Autoceste FBiH

Primjeri postavljenih ublaživača udara i završetaka sigurnosnih ograda sa efektom ublažavanja.

 

Investicijski okvir za Zapadni Balkan (Western Balkans Investment Framework – WBIF) je uspostavljen 2009. godine kao zajednička inicijativa Europske komisije (EC), Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB), dok su se Svjetska banka (WB) i Njemačka razvojna banka (KfW) naknadno priključili.

WBIF podržava širenje EU i socio-ekonomski razvoj zemalja Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, pruža financiranje i tehničku pomoć strateškim investicijama u slijedećim sektorima: energija, okoliš, socijalni razvoj, transport, razvoj privatnog sektora i digitalne infrastrukture.

Izgradnja autoceste na Koridoru 5c je infrastrukturni, strateški i projekat od međunarodnog značaja, te kako se za njenu izgradnju koriste kreditna sredstva EBRD-a i EIB-a, JP Autoceste FBiH je u prilici da aplicira za grant sredstva prema projektima koje financiraju navedene banke. Do sada je Europska unija osigurala više od 300 milijuna KM bespovratnih sredstava kroz investicijski okvir Zapadnog Balkana (WBIF) za izgradnju autoceste na Koridoru 5c kroz FBiH, nadopunjavajući zajmove EIB-a i EBRD-a.

 
JP Autoceste FBiH u skladu sa ugovorima o kreditu kao i ugovorima o grantu dostavlja kvartalne, polugodišnje i godišnje izvještaje o napretku projekta za predmetne dionice financijskoj međunarodnoj instituciji sa kojom je zaključen ugovor o financiranju ili ugovor o grantu.

 

Press služba JP Autoceste FBiH

Danas je u sjedištu JP Autoceste FBiH u Mostaru potpisan Ugovor o izgradnji dionice Tarčin – Konjic, poddionica Tarčin – Ivan, LOT 1, Tarčin – ulaz u tunel Ivan.

Ugovor su potpisali Adnan Terzić, direktor JP Autoceste FBiH kao investitor i u ime konzorcija izvođača radova Euro- Asfalt d.o.o. i Granit AD Skopje, Hamed Ramić, direktor Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo (BiH) te Denis Lasić, ministar prometa i komunikacija FBiH u svojstvu svjedoka sa strane JP Autoceste FBiH i Almedin Husomanović u svojstvu svjedoka ispred konzorcija izvođača radova.

Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Tarčin – ulaz u tunel Ivan je 77.903.313,84 eura sa PDV-om, odnosno 66.584.028,92 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Europske investicijske banke (EIB) u visini od 50 milijuna eura i bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 11,7 milijuna eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

„Ovo je osmi ugovor koji smo potpisali nakon donošenja Zakona o akcizama i usvajanja Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH – Autocesta na Koridoru 5c i predstavlja novih 45 kilometara autoceste na koridoru. Ova dionica je bitna jer spaja tunel Ivan koji je već u izgradnji, za koji je ugovor potpisan prošle godine s Euro – asfaltom, dok sada imamo konzorcij Euro – asfalta i Granita i mislim da ćemo u rokovima izgradnje tunela uspjeti izgraditi i ovu dionicu i asfaltirati tunel i ovih blizu pet kilometara istodobno“, izjavio je Adnan Terzić, direktor JP Autoceste FBiH.

Dužina Lot-a 1, Tarčin – ulaz u tunel Ivan, iznosi 4,9 km.

Predviđeni rok izgradnje je 20 mjeseci.

Početak ove poddionice je na kraju izrađenje dionice autoceste Lepenica – Tarčin, odmah poslije petlje Tarčin. U prvom dijelu predmetne autoceste, na mjestu uklapanja u prethodnu dionicu pa sve do početka mosta M1 – Raštelica 1, u dužini od 1200 m trasa je u dosta visokim nasipima i armiranoj zemlji.

Nakon ovog sektora trasa prelazi mostom Raštelica 1 na suprotnu padinu. Most prelazi preko magistralne ceste M17 i rijeke Kalašnice. Most ima 13 raspona i ukupne je dužine 518 m.  Zbog ograničenog prostora predviđeno je odmaralište bez uslužnih objekata.  Nakon lijevog odmorišta lociran je most M2 – Raštalica 2, koji premoštava magistralnu cestu i širu dolinu, tako da ovaj most ima 19 raspona i ukupnu dužinu 609 m. Desno odmorište zajedno sa uključnim i isključnim rampama locirano je na prostoru skoro od mosta M2 pa sve do ulaska u tunel Ivan.

„Na dionici dugoj 4,9 km imamo iskopati milijun kubika zemlje i izgraditi milijun kubika nasipa. Dva su velika objekta, vijadukt Raštelica 1 i Raštelica 2 i oni su na kritičnom putu i za njih treba 16 do 17 mjeseci da se izgrade. Imamo četiri potputnjaka, jedno odmorište i sanacija i izrada lokalne infrastrukture puteva. Mi radimo i tunel Ivan, trenutno smo probili  450 metara lijeve i 350 metara desne cijevi. Računamo da ćemo u narednih 12 mjeseci završiti proboj tunela i spojiti ove dvije dionice“ naglasio je Hamed Ramić, direktor Euro – Asfalta d.o.o. Sarajevo.

Federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić je istaknuo da se neće stati na ovome, već u nastavku ove i u iduće godine sljede novi ugovori s kojima ćemo zaokružiti izgradnj na Koridoru.

Do kraja ove godine planirano je da JP Autoceste FBiH dodijeli još tri ugovora za izgradnju dionica Poprikuše – Nemila, tunel Kvanj – Buna i Nemila – Vranduk.

JP Autoceste FBiH je u periodu kad su brojni ekomski procesi u Federaciji BiH zaustavljeni nastavilo sa intezivnom izgradnjom Koridora Vc, poštujući sve preventivne mjere zaštite radnika i sigurnih uvjeta rada. Tokom kriznog perioda izazvane pandemijom koronavirusa niti jedno od gradilišta nije prestajalo s aktivnostima, a trenutno na gradilištima na svim dionicama i brzoj cesti angažovano je oko 1.200 radnika.

 

Press JP Autoceste FBiH