SARAJEVO, 2. augusta (FENA) – Završetak radova na novom tunelu Ivan planiran je krajem augusta ove godine kada bi izvođač trebao kompletirati i izvršiti primopredaju okončanih radova investitoru (JP Autoceste FBiH).

Ekipa Federalne novinske agencije – FENA danas je prva automobilom prošla kroz novi tunel Ivan gdje se izvode završni radovi.

Do stavljanja ove poddionice u funkciju (Tarčin – Ivan, LOT2, tunel Ivan) i njenog otvaranja za saobraćaj, kako su napomenuli iz Autocesta FBiH, neophodno je izvršiti tehnički pregled kompletne poddionice koji vrši posebna komisija formirana od Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Na osnovu izvještaja te komisije, potrebno je pribaviti i upotrebnu dozvolu koja je preduvjet za puštanje u promet tog dijela autoceste.

Sve to su procedure koje iziskuju neophodan vremenski period tako da bi, ako ne bude nepredviđenih situacija, ova poddionica mogla biti otvorena krajem septembra ove godine.

Vlada FBiH i JP Autoceste FBiH rade na ubrzanju radova na Koridoru Vc, te nastoje prevazići probleme nastale usljed globalne svjetske krize i poremećaja u snabdijevanju sa građevinskim materijalima.

Ugovor o izgradnji autoceste na Koridoru Vc dionica Tarčin – Konjic, poddionica Tarčin – Ivan, LOT 2, tunel Ivan potpisan je 28. oktobra 2019. godine.

Vrijednost ugovora za izgradnju tunela Ivan je 57.628.570,37 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 11,4 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF).

Tunel Ivan je dvocijevni tunel sa po dvije trake i proći će kroz planinski prijelaz Ivan Sedlo. Ukupna dužina desne tunelske cijevi je 1.721,50 m, dok je lijeva tunelska cijev duga 1.761,50 m i bit će pozicionirane ispod postojećeg tunela Ivan na magistralnoj cesti M-17.

Nadmorska visina na ovoj lokaciji je u rasponu od 500 do 1.020 m, a maksimalna visina nadsloja iznad tunelske konstrukcije iznosi oko 200 m. Tunel je projektiran da se izvodi po Novoj Austrijskoj Tunelskoj Metodi (NATM).

Po izlasku iz tunela trasa autoceste se privremenom prometnicom spaja s magistralnom cestom M-17, koja označava kraj ove dionice. Privremena spojna cesta je dvosmjerna cesta sa po jednom trakom, duga je oko 700 m. Spojna cesta počinje od buduće kružne raskrsnice na magistralnoj cesti M-17 i dalje se penje preko postojećeg potoka, mostom dužine 15 m, do platoa bočnog naplatnog mjesta Bradina.

 

Izvor: Fena

Izrada idejnog projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša bila je glavna tema danas održanog sastanka direktora JP Autoceste FBiH, g-dina Elmedina Volodera i g-dina Fikreta Abdića, načelnika Općine Velika Kladuša. Osim direktora Volodera i načelnika Abdića na sastanku su sudjelovali i predstavnici projektanta, IG Banja Luka, firme koja je zadužena za izradu ovog zahtjevnog infrastrukturnog projekta, važnog za Veliku Kladušu i za Unsko – Sanski kanton.

Na današnjem sastanku predstavnici  Općine Velika Kladuša upoznati su sa konceptom projektnog rješenja trase brze ceste, a dogovoreni su i detalji buduće suradnje vezani za razvoj ovog projekta.

Današnji sastanak s predstavnicima Općine Velika Kladuša, kao i prošlotjedni sastanci s premijerom USK-a i gradonačelnicima Bihaća i Cazina imaju za cilj inteziviranje aktivnosti na projektiranju brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska te što skoriji početak izgradnje iste.

JP Autoceste FBiH zajedno s Vladom FBiH nastoji intezivirati sve aktivnosti kako bi izgradnja brze ceste u USK započela sljedeće godine, a tome u prilog ide i najava direktora Volodera kako će JP Autoceste FBiH u skorom periodu otvoriti svoj ured u Bihaću koji će biti zadužen za realizaciju aktivnosti vezanih za projektiranje, eksproprijaciju i izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – RH,a kasnije i brze ceste Izačići – Bihać – Petrovac – Ključ.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

Izrada idejnog projekta brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – RH bila je glavni povod jučer održanog sastanka izmedju direktora JP Autoceste FBiH, g-dina Elmedina Volodera, i njegovih saradnika sa g-dinom Suhretom Fazlićem, gradonačelnikom Grada Bihaća. Pored pomenutih, u radu sastanka su sudjelovali i predstavnici projektanta, IG Banja Luka, firme kojoj je povjerena izrada ovog važnog i zahtjevnog infrastrukturnog projekta, kako za grad Bihać, tako i za cijeli USK.

Tom prilikom je projektant, IG Banja Luka, prezentirao koncept projektnog rješenja trase ove brze ceste te iznio određene preliminarne podatke o dužini trase, broju objekata na njoj, koliziji s drugim infrastrukturnim objektima, naseljenim područjima i prirodnim preprekama. Predstavnici Grada Bihaća potvrdili su da je predložena trasa brze ceste na njihovom području prihvatljiva jer je ista u suglasju s trasom koja je već ranije razmatrana u sklopu pripreme Prijedloga Prostornog plana Grada Bihaća i USK-a.

Na sastanku su dogovoreni elementi buduće suradnje na daljnjem razvoju projeka, pri čemu se ističe spremnost JP Autoceste FBiH da se o svim bitnim detaljima projekta konzultira s predstavnicima lokalne zajednice, kao i opredijeljenost Grada Bihaća da osigura suradnju i servis neophodan u pripremi projektne dokumentacije, geoistražnih radova na trasi, te ishođenju potrebnih suglasnosti u predstojećim fazama realizacije projekta.

Danas je istim povodom organizovan i sastanak sa premijerom USK, g-dinom Mustafom Ružnićem i ministrom za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, g-dinom Adnanom Alagićem, te sa gradonačelnikom Cazina Nerminom Ogreševićem, dok je za sljedeći tjedan dogovoren sastanak s načelnikom Velike Kladuše, a sve u cilju intenziviranja aktivnosti na projektovanju trase brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska, te njenog što skorijeg početka izgradnje.

Sa namjerom da se kordinira rad i uspostavi bolja saradnja svih sudionika i ubrza rad na realizaciji izgradnje brze ceste, direktor Voloder je najavio uskoro otvaranje ureda AC FBiH u Bihaću, koji će biti zadužen za neposrednu realizaciju svih aktivnosti koje se tiču projektovanja, eksproprijacije i izgradnje navedene brze ceste, a kasnije i brze ceste Izačić-Bihać-Petrovac-Ključ.

JP Autoceste FBiH sa Vladom Federacije BiH će ubrzati i intenzivirati sve aktivnosti kako bi izgradnja brze ceste u Unsko – sanskom kantonu započela sljedeće godine.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

 

 

RADOVI NA TUNELU ZENICA

 

Glavni objekat na poddionici Ponirak – Vraca jeste tunel Zenica koji svojom dužinom od 3.360 metara čini 90 posto trase. Trenutno je to najduži iskopani tunel na autocesti Koridora 5C u Bosni i Hercegovini. Trasa autoceste poddionica Ponirak – Vraca je dio dionice Poprikuše – Zenica sjever (Donja Gračanica) koja se na sjeveru nastavlja na poddionicu Vranduk – Ponirak i na jugu na poddionicu Tunel Zenica – Donja Gračanica i dio je evropske cestovne trase, koridora 5C, koji će povezati Budimpeštu preko Osijeka i Sarajeva sa lukom Ploče.

Osim ove, trenutno su u izgradnji još tri poddionice na relaciji Zenica-Žepče čiji se završetak i puštanje u rad očekuje 2024. godine. Tako će za dvije godine korisnici imati mogućnost voziti autocestom bez prekida na dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča. Izgradnjom ovih poddionica bit će omogućen bolji pristup manjim gradovima, poboljšanje bh. turističke rute i unaprjeđenje trgovinskih tokova između zemalja regiona što će pozitivno utjecati na ekonomiju Bosne i Hercegovine. Puštanjem u promet tunela Zenica, put između Zenice i Žepča bit će sigurniji, ali i kraći za šest i po kilometara.

Osim toga, dugogodišnja praksa JP Autocesta FBiH na cijelom području Federacije BiH je da kroz projekte izgradnje autoceste na Koridoru 5C, ulaže i u lokalnu zajednicu.  Tako će po završetku i ovog projekta Autoceste FBiH, u sklopu sporazuma o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja, vratiti u prvobitno stanje lokalne ceste, dok su izgradnjom novog vodovoda na ovom lokalitetu već riješili problem manjka vode na slavinama stanovništva.

Ukupna vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je 69.508.325,70 EUR-a sa PDV-om. Sredstva su osigurana putem Evropske investicijske banke (EIB) u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 19 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Detaljan prikaz radova na poddionici Ponirak-Vraca pogledajte u videu.