Povodom jučerašnjeg proboja tunela Ivan, koristimo priliku da se osvrnemo na historiju saobraćajnih veza preko možda i najpoznatijeg planinskog prevoja u našoj državi.

Planina Ivan predstavlja, u neku ruku, slovo „i“ u nazivu Bosne i Hercegovine.

Na ovom prostoru su postojali ključni putevi tokom mnogo proteklih vijekova.

Prvi tunel dužine 645 metara kroz planinu Ivan izgradila je Austro-ugarska monarhija kasnih 1880-ih godina u sastavu izgradnje željezničke pruge uskotračnog kolosijeka.

Drugi tunel dužine 3230 m izgradila je Kraljevina Jugoslavija ranih 1930-ih godina u cilju unapređenja Austro-ugarske pruge. Ovaj tunel je tokom nekoliko narednih desetljeća bio najduži saobraćajni tunel u Bosni i Hercegovini. Tunel je danas u upotrebi za željezničku prugu normalnog kolosijeka.

Kasnih 1970-ih godina prvi tunel je doživio potpunu preobrazbu, kada ga je SFRJ proširila i prepravila u dvosmjerni cestovni tunel magistralne ceste M-17.

Jučerašnjim probojem tunela Ivan dužine 1741 m, imamo treći po redu i to dvocijevni tunel autoceste A1 na Koridoru 5c, čiji početak korištenja očekujemo na ljeto 2022. godine.

Okončanjem izgradnje dionice autoceste A1 Tarčin – Konjic preko Ivan Sedla postojat će sljedeće prometne veze:

1. Srednjovjekovni karavanski put
2. Stari kolski drum
3. Željeznička pruga Sarajevo – Ploče
4. Magistralna cesta M-17
5. Autocesta A1

Izvor:

www.dinarskogorje.com

www.vremeplov.ba

www.wikimedia.org

Pavo Anđelić, „Turski put od Ivan-planine do Porima“, 1957. godina

Sulejman Bakaršić, „Prevoj Ivan“, 1957. godina

Druga cijev tunela Ivan dužine 1721 metar na dionici Tarčin – Konjic danas je probijena oko tri sedmice prije predviđenog roka.

Tunel Ivan, kapitalni je projekt koji će znatno promijeniti cestovnu infrastrukturu u Bosni i Hercegovini, na nadmorskoj visini i do 1020 metara je centralna tačka koja spaja Bosnu i Hercegovinu.

Probijanju tunela Ivan prisustvovao je v.d. izvršni direktor Sektora za projektovanje i građenje JP Autoceste FBiH, Ešef Džafić, sa Šefom projekta na poddionici Tarčin – Ivan, Erminom Handžarom i saradnicima.

Radovi na probijanju tunela kroz planinski prijelaz Ivan Sedlo započeli su u januaru prošle godine. U julu ove godine probijena je lijeva cijev 1761 metara.

Probijalo se 24 sata dnevno, u tri smjene. Prosječno dnevno napredovanje u probijanju cijevi bilo je do 3,5 metara, a iskopano je ukupno 330.000 prostornih metara materijala koji se ugrađuje u nasip trase autoceste.

Tunel Ivan je dvocijevni tunel sa po dvije trake, a lijeva i desna cijev su spojene sa pet poprečnih veza, kao i jednom poprečnom vezom za prolaz interventnih vozila.

Radovi su se izvodili u jako izazovnoj i složenoj geološkoj strukturi, litološki sastav je bio heterogen, tako da je bilo nepredviđenih okolnosti koje su prevaziđene.

U toku je izrada sekundarne obloge tunela Ivan, do sada je izvedena na način da je armirana čitavom dužinom u obje cijevi, te je izveden podnožni svod. Ovo govori koliko je okolno tlo bilo nestabilno i koliko je trebalo sigurnosnih mjera i podgrade izvesti da bi se obezbijedila stabilnost tunela. Završetak betoniranja sekundarne obloge očekuje se u martu 2022. godine, a instalacije i oprema počet će se ugrađivati početkom 2022. godine.

Izvođač radova na ovoj poddionici je Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo (BiH). Nadzor nad izgradnjom vrši IRD Engineering S.r.l. iz Italije. Vrijednost Ugovora za izgradnju tunela Ivan je 57.628.570,37 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 11,4 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

S druge strane vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Tarčin – ulaz u tunel Ivan je 66.584.028,92 eura bez PDV-a i finansira se sredstvima osiguranima kod Evropske investicijske banke (EIB)  i bespovratnim grant sredstvima odobrenim od strane WBIF (sredstva EU) u visini od 11,7 miliona eura.

Radovi na poddionici Tarčin – Ivan ukupne dužine 6,9 kilometara teku planiranom dinamikom.

Predviđeni rok puštanja u prometu je ljeto 2022. godine.

Press JP Autoceste FBiH