Direktori preduzeća JP Autoceste Federacije BiH i Autoputevi Republike Srpske Adnan Terzić i i Dušan Topić razgovarali su u Banjoj Luci o saradnji dvije firme na zajedničkim projektima, među kojima je gradnja tunela Putnikovo brdo dva.

Tunel se nalazi u okviru realizacije projekta dionice autoputa na Koridoru Vc, na pravcu od petlje Rudanka do međuentitetske linije. Specifičan je po tome što se nalazi na međuentitetskoj granici s ukupnom dužinom od 700 metara, od čega 120 metara pripada Federaciji BiH, dok se preostali dio nalazi na teritoriji RS-a i iznosi 580 metara, što predstavlja većinski dio tunela od 83%.

JP Autoceste FBiH i JP Autoputevi RS su u fazi pripreme sporazuma o implementaciji projekta Tunel Putnikovo brdo dva u cilju izbjegavanja dvostrukih procedura, preklapanja ugovora sa izvođačima radova, te samog izvođenja radova na tunelu od strane dva različita izvođača radova.

Sporazumom će se urediti osnove saradnje dva preduzeća radi izvršavanja međusobnih obaveza za implementaciju, pripremu, izgradnju i upravljanje objektom Tunel Putnikovo brdo dva, kao specifičnog dijela cjelokupnog projekta izgradnje autoceste na Koridoru Vc.

Ovaj projekt je jedna lijepa priča o saradnji dva preduzeća radi olakšanja interne i regionalne intagraciju Bosne i Hercegovine kroz poboljšanje ključne saobraćajne infrastrukture, a u cilju ekonomičnosti, efikasnosti te usklađenosti i jednakosti radova.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je obezbijedila finansiranje od 210 miliona eura koje će koristiti JP Autoceste FBiH u iznosu od  60 miliona eura i Autoputevi RS-a u iznosu od 150 miliona eura. U cilju ekonomičnosti i efikasnosti, te davanja jednoličnog odgovora na zahtjeve finansijera projekta JP Autoceste FBiH daje saglasnost da 120 metara tunela, koji se nalazi na teritoriji FBiH, implementira JP Autoputevi RS.

Dobojska obilaznica je duga 14 kilometara i nalazi se između petlje Rudanka u općini Doboj RS i petlje Medakovo u općini Doboj Jug u Federaciji BiH. Obilaznica se sastoji iz dvije poddionice Rudanka – Putnikovo brdo u RS-u i Putnikovo brdo – Medakovo u FBiH.

JP Autoceste FBiH planira da izgradi 8,5 kilometara dugu dionicu Putnikovo brdo – Medakovo. Projekat počinje na međuentitetskoj granici unutar tunela Putnikovo Brdo dva, ukupne dužine 700 metara, dok je dužina u FBiH oko 120 metara.

Trasa izlaskom iz tunela Putnikovo brdo dva se spušta niz padinu gdje presjeca postojeći lokalni put i dolazi do petlje Usora na lijevoj obali rijeke te dalje u nastavku prelazi preko korita Usore. Prvi most preko Usore, je planiran u ovom dijelu. Prelaskom na desnu obalu rijeke Usore trasa se približava postojećem magistralnom putu M-4 te ide paralelno sa magistralnim putem i presjeca korito rijeke Usore drugi put (most Tešanjka 1) i prelazi na lijevu obalu nakon čega ponovo prelazi korito rijeke Usore (most Tešanjka 2) i magistralni put i ulazi u općinu Tešanj.

U zoni sela Tešanjka, trasa će prolazi kroz „cut and cover“ tunel Hrastik (220 metara). Izlaskom iz tunela trasa presjeca postojeći lokalni put, dva potoka (koji će biti u propustima) i prelazi rijeku Tešanjku mostovima na pet mjesta. Projekat obuhvata i petlju Medakovo kao i objekt Centra za održavanje i kontrolu saobraćaja. Autocesta je projektirana za brzine do 120 km/h i biće širine do 27 m.

Press JP Autoceste FBiH 

Približiti Sarajevo i Mostar i skratit udaljenost na ovoj dionici spajanjem ceste M17 s koridorom 5c jedan je od prioriteta Javnog preduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovina.

Osim bržeg i ugodnijeg putovanja izgradnjom moderne autoceste Tarčin – Ivan otvara se i ekonomska perspektiva i poboljšava zaštita okoliša kroz ovaj projekat ukupne vrijednosti 124 miliona eura bez PDV-a.

Poddionica Tarčin Ivan duga je 6,9 kilometara, podijeljena je na dva LOT-a na LOT 1, koji je dužine 4,9 kilometara i kreće od Tarčina do ulaza u Tunel Ivan i LOT 2 je sam Tunel Ivan sa nekim dijelovima otvorene trase u dužini od 150 metara, tako da je ukupna dužina LOT-a 2 cca. 2 kilometra, kazao je Ermin Handžar šef projekta JP Autoceste FBiH za poddionicu Tarčin-Ivan.

Prvi korak ka ostvarenju tog cilja bio je početak radova na probijanju tunela Ivan gdje se radovi intezivno izvode već 11 mjeseci.

Tunel je dug 1760 metara sa dvije cijevi profila autoceste. Tunel se sastoji od šest poprečnih veza od toga je pet poprečnih veza pješačkih i jedna poprečna veza za vozila. Mi smo sada na nekih 550 metara u lijevoj tunelskoj cijevi, gdje smo izvršili iskop i primarnu podgradu. U desnoj smo negdje oko 450 metara do 500 metara je izvršen iskop. Radove izvodimo po Novoj austrijskoj metodi. Napredujemo u skladu sa geologijom koja je na ovom projektu veoma zahtjevna i koja se mijenja sa svakim korakom iskopa. Do sada smo imali veoma loše materijale s tim da smo na južnoj strani ušli u bolji materijal i korak se malo pojačava, tako da ćemo malo ubrzati sa radovima na iskopu, izjavio je Damir Peštelić, direktor projekta ispred izvođača Euro Asfalt.

Trenutna lokacija čela Tunela Ivan je neposredno ispod magistralnog Tunela Ivan tako da smo sada negdje u ukrštanju sa magistralom, prilazom i izlazom magistralnog Tunela Ivan, dodao je Handžar.

Uprkos epidemiji koronavirusa radovi su se izvodili bez ikakvih zastoja. Na gradilištu za sada nije bilo oboljelih od koronavirusa, a tome se može zahvaliti ponajviše zbog poštivanja svih mjera i preporuka nadležnih institucija.

Na terenu je ukupno 130 radnika koji rade na obje poddionice. Radovi se izvode u tri smjene.

Budući da se Tunel Ivan kopa sa obje strane, obje cijevi, i sa sjevera i juga spajanje se očekuje prema nekim dinamičkim planovima oktobar/novembar 2021. godine. Paralelno uz te aktivnosti pri izvođenju vršit će se i neke finalne faze u tunelogradnji kao što je hidroizolacija, sekundarna obloga. Na LOT-u 2 pored Tunela Ivan i dijelova otvorene trase imamo i privremenu spojnu cestu kako bismo osigurali nesmetan promet između Tarčina i Ivana na koju će biti smješteno bočno naplatno mjesto, ona je dužine 700 metara spojena je na magistralnu cestu u mjestu Bradina, pojasnio je Handžar.

Prije mjesec dana počeli su i radovi na poddionici Tarčin – ulaz u tunel Ivan.

Trenutno imamo tri napadna mjesta, nalazimo se na prvom to je početak samog LOT-a 1 u dužini od nekih 1200 metara. Izvode se iskopi zamjene podtla, ojačavanje tla. Na drugoj lokaciji izvodimo duboko fundiranje mosta M2 Raštelica 2, gdje smo izveli već značajan broj možda čak i pola od ukupne količine šipova, kumulativne dužine cca. 1700 metra tako da smo u dobroj dinamici, čak i boljoj nego što je planirano, čijenicom zato što se izvođač na vrijeme aktivirao i krenuo sa angažmanom izvođenja radova.

Zanimljive karakteristike LOT-a 1 su mostovi Raštelica 1 dužine 518 metara i Raštelica 2 s dužinom 609 metara. Raštelica 1 je predviđena na 13 raspona, većina raspona su dužine 42 metra, dok je visina stubova nešto iznad 20 metara  do 23 metra maksimalno. Raštelica 1 se nepovoljno ukršta sa magistralnom cestom i rijekom Kalašnicom tako da imamo koliziju sa magistralom zbog čega premoštavamo taj potez sa mostom jedan. Most Raštelica 2 predviđen je da se gradi na 19 raspona i većina raspona je negdje oko 30 metara  do 32 metra. Stubovi su nešto niži od mosta jedan visine cca. 15 metara i ovaj most se nepovoljno ukrštava sa magistralom.

Kažu da je najteže je naći prvi posao. Partnerskom saradnjom Javnog preduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovina i Evropske banke za obnovu i razvoj 25 mladih ljudi je dobilo priliku da rade na projektu tunel Ivan, i na taj način se edukuju te steknu nova znanja i iskustava. Kroz ovaj projekat ulazak na tržište rada dobila je i Adela Salkić, inžinjer geologije.

Već tri mjeseca radim na projektu Tunela Ivan na poziciji inžinjera geologije. Mogu reći da se inžinjering u realnom sektoru razlikuje od onoga kako nam predstavljaju na fakultetu. To je svakako istina, ali mogu da svjedočim tome da se kvalitetan posao ne može odraditi bez dobre teoretske prakse. Moja lična očekivanja su se ispunila, veoma sam sretna što radim na jednom ovakvom dobrom i velikom i zahtjevnom projektu  i što stičem radna iskustva zajedno sa svojim starijim iskustveno bogatijim i stručnijim kolegama, saopštila je Adela Salkić – inžinjer geologije.

Radovi izgradnje poddionice Tarčin-Ivan se finansiraju iz sredstava osiguranih kod međunarodnih finansijskih banaka Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicijske banke u visni od 100 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 23,1 milion eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Rok za završetak kompletne autoceste od Tarčina do Bradine je kraj maja 2022.

Press JP Autoceste FBiH

Poddionica Počitelj – Zvirovići duga je 11,07 kilometara. Poddionica je podijeljena na dva LOT-a. LOT 1 je podijeljen na dvije sekcije. Sekcija 1 je od početka trase do početka Mosta Počitelj, a sekcija 2 je od kraja Mosta Počitelj do kraja poddionice. LOT 2 je sam Most Počitelj.

U proteklom periodu fokus je bio na zemljanim radovima. U ovom trenutku izvedeni su do značajnog stepena izvršenosti što je omogućilo prelaz na sljedeće faze radova. Trenutno je planiran početak cestarinskih prolaza, pristupnih cesta sa postojećim regionalnim cestama, izvođenje radova na odvodnji i preostalim objektima, kazao je Vanja Podhradski, Šef projekta JP Autoceste FBiH. 

Dinamika radova na LOT-u 1 teče kontinuirano. Iskop se vrši metodom miniranja i do sada je izvedenost zemljanih radova 62 %. Prilikom temeljenja nasipa pojavilo se pet kaverni i tri vrtače, što je zahtijevalo dodatne istražne radove, međutim pojave su uspješno sanirane i nastavilo se dalje sa projektom. Izvedenost radova na nasipu je 60 %.

Trenutno se izvode radovi na više lokacija na glavnoj trasi, petlji Počitelj, naplatnoj stanici Počitelj, regionalnom putu R425a, gdje se izvode na nivou zemljanih radova iskopa i nasipa. Također, radovi se izvode na spojnim cestama M17 i M6, te ostalim saobraćajnicama gdje spadaju nekategorisane ceste i lokalne ceste. Izvode se na nivou pripremnih radova uklanjanju grmlja, drveća, površinskog iskopa i iskopa u širokom otkopu, pojasnio je Jasmin Kunovac, Glavni nadzorni inžinjer za trasu.  

Na sekciji 2 nalazi se Tunel Počitelj s dužinom desne tunelske cijevi 1163 m i lijeve 1192 m. Cijevi Tunela Počitelj povezane su sa tri pješačke poprečne veze i jednim prolazom za interventna vozila.

U lijevoj cijevi Tunela Počitelj imamo za iskopati još 160 metara, za razliku od desne cijevi gdje nam je još ostalo 60 metara do proboja tunela. Planirana dinamika iskopa tunela je drugi mjesec iduće godine, međutim za mjesec dana biti će proboj tunela. U lijevoj cijevi se vrši bušenje nakon čega će doći miniranje i poslije ugradnja primarne podgrade, saopštio je Hrvoje Antičević, Glavni nadzorni inžinjer za tunel.

Hercegovina je poznata po svom nepokolebljivom kršu u kojem krije veliki broj neistraženih  špilja i jama koje još uvijek čekaju na svoje istraživanje i pronalazak. Taj izazov dogodio se i za vrijeme iskopa lijeve tunelske cijevi Tunela Počitelj, gdje je otkrivena kaverna koja zbog svoje veličine nije obeshrabrila napredak iskopa.

Za vrijeme iskopa tunela naišli smo na speološki objekt dosta velikih razmjera 30 m iznad kalote i 30 m ispod nivelete. Za vrijeme iskopa smo sanirali sam speološki objekt tako da smo prebrodili sve stvari koje su nam bile na putu, objasnio je Antičević.

Obzirom na specifičnu situaciju organizacije gradilišta, a s ciljem zaštite zdravlja i ljudskih života, kako naših radnika, tako i njihovih porodica, ali i cjelokupnog društva u kojem se nalazimo JP Autoceste FBiH su u koordinaciji sa službama nadzora i izvođačima radova usaglasile provođenje niza praktičnih mjera zaštite u slučaju pojave i širenja korona virusa.

Ono što želimo naglasiti i na što smo poprilično ponosni je, iako smo imali nekoliko slučajeva COVID 19, da nije bilo lokalne transmisije, nije bilo prijenosa unutar članova tima ni kod izvođača ni kod nadzora, poprilično smo ponosni na to. Sve naše aktivnosti se i dalje nastavljaju. Naravno pratimo sve što su državne naredbe, epidemiološke preporuke i nadamo se da će tj. znamo da će ova situacija ostati pod kontrolom budući da je i izvođač svjestan te važnosti, a i nadzorni tim i investitor, izjavila je Sanda Zorić, Health & Safety inžinjer.

Press JP Autoceste FBiH

Dugogodišnja praksa JP Autocesta FBiH na cijelom području Federacije BiH, tamo gdje se gradi Koridor Vc jeste da kroz projekte izgradnje autoceste ulaže i u lokalnu zajednicu.

Do sada je u gradove i općine Odžak, Zenica i Čapljina uloženo ili planirano da se uloži 22 miliona maraka kroz projekte izgradnje dionica: Svilaj-Odžak, Vranduk-Ponirak, Ponirak-Vraca, Donja Gračanica-Tunel Zenica, Klopče – Donja Gračanica, Drivuša Klopče i Buna – Počitelj.

U pripremi su sporazumi kojima će se uvažiti zahtjevi mjesnih zajednica i za ostale dionice u izgradnji Tunel Ivan, Tarčin – ulaz u tunel Ivan i Počitelj – Zvirovići.

Projekti koji se odnose na izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta, izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukture mjesnih zajednica realiziraju se u sklopu sporazuma o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja prilikom provođenja aktivnosti na projektovanju i izgradnji određenih dionica autoceste na Koridoru Vc.

Ovim sporazumima i ulaganjima u lokalnu zajednicu nastojimo da izgradnja autoceste utiče na poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica kroz koje prolazi Koridor Vc.

Svjesni smo da je dijalog sa lokalnom zajednicom u kojoj poslujemo od ključne važnosti kako bismo ostvarili međusobno razumjevanje kome svi težimo.

Press JP Autoceste FBiH

Tunel Hranjen dužine 5,5 km je najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini. Njegovim probijanjem cestovna udaljenost će se skratiti sa sadašnjih 96 km na 56 km, tako da će vožnja između Sarajeva i Goražda trajati svega 45 minuta, umjesto dosadašnjih sat i po.

Nalazimo se u servisnoj cijevi tunela Hranjen na južnoj strani, na južnom portalu. Radovi u tunelu izvode se kontinuirano na iskopu i ugradnji primarne podgrade, do sada je iskopano i podgrađeno 1150 metara glavne tunelske cijevi i 950 metara servisne tunelske cijevi, kaže Samir Pirić, inžinjer za građenje JP Autoceste FBiH.

Brza cesta Sarajevo – Goražde gradi se u dvije faze. U prvoj fazi izgradnje izvode se radovi na dvije tunelske cijevi tunela Hranjen. Izgradnjom prve etape tunela Hranjen, glavna tunelska cijev za dvosmjerni saobraćaj imat će finalnu tunelsku oblogu od monolitnog betona, dok će druga – servisna cijev, tokom prve etape biti s primarnom podgradom od mlaznog betona. Tunel Hranjen gradi se po načinima Nove austrijske tunelske metode (NATM).

Druga faza izgradnje je ostatak brze ceste u dužini od 14 kilometara i trenutno se nalazi u fazi izradi projektne dokumentacije. Izrada projektne dokumentacije je povjerena renomiranim projektantskim kućama IPSA Institutu i Design & QC. Realizacija tog dijela ugovora bi trebala biti završena do kraja naredne godine, samim tim početak radova na ostatku otvorene trase bi trebao da počne u 2022. godini, pojašnjava Pirić.

Press JP Autoceste FBiH