Prije malo više od pola godine izabrani ste na mjesto izvršnog direktora Sektora za upravljanje i
održavanje. Možete li nam reći kako je tekao Vaš karijerni put prije dolaska na spomenutu funkciju?
Rođen sam 1982. godine u Mostaru, gdje sam završio osnovnu školu kao i gimnaziju fra Dominika Mandida. Diplomirao sam na Pravnom fakulletu Sveučilišta u Mostaru 2007. godine. Pripravničkistaž od godinu dana sam obavio u Federalnomzavodu za MIO/PlO u Mostaru. Radio sam pet godina u Zajedničkom odvjetničkom uredu Paponja – Bunoza. Pravosudni ispit položio sam 2018. u Sarajevu, a nakon toga 2019. godine godine položio sam i odvjetnički ispit. Više godina sam bio zaposlen na mjestu višeg stručnog suradnika u Službi za zaštitu prava branitelja i njihovih obitelji Grada Mostara, a zatim sam obavljao poslove šefa Službe za nekretnine Grada Mostara.
Jesu li naše autoceste sigurne, koje su dionice posebno opasne za promet, što se radi po planu poboljšanja sigurnosti?
Kako ni u jednom segment života, pa tako i u prometu, ne postoji apsolutna sigurnost. Međutim, u usporedbi sa drugim cestama,autoceste su ceste najvišeg ranga i rekao bih da imaju “ugrađen” visok stupanj sigurnosti prilikom same izgradnje. Da
bi se izgradila sigurna cesta naši stručnjaci već u fazi pisanja projektnog zadatka na neki način oblikuju autocestu i njene elemente. Kroz ove poslove nastojimo od najranije faze životnog ciklusa jednog projekta djelovati proaktivno.
Ono što također radimo u okviru sektora koji vodim, jeste da vodimo detaljnu evidenciju prometnih nezgoda kroz više poslovnih procesa i na kraju godine objedinjujemo sve podatke, te zajedno sa podacima svih, sada već četrnaest policijskih stanica kroz čija područja prolazi autocesta, izvršimo detaljnu analizu sigurnosti prometa na autocesti. Na osnovu ovih podataka i podataka o obimu prometa na svakoj od dionica, posebnim izračunima utvrđujemo stupanj opasnosti svake dionice. Prateći ove podatke kroz godine ne možemo reći zabilo koju dionicu da se po stupnju opasnosti ističe u odnosu na ostale.
Trenutno u eksploataciji imamo oko 120 kilometara autocesta i brzih cesta na kojima je izgrađeno čak četrnaest tunela ukupne dužine od oko 13 km, koji čine više od 10 posto autoceste. Tuneli se smatraju posebno opasnim mjestima na cesti. Iako su naši tuneli sigurni i sa puno manjim postotkom nastanka prometnih nezgoda od otvorenog dijela autocesta, ipak se posebna pozornost poklanja ovim objektima. Naveo bih primjer dionice Podlugovi – Sarajevo sjever koja je prometno najopterećenija dionica pod naplatom cestarine. Ovo je prva izgrađena dionica autoceste i u protekle dvije godine izvršena je zamjena i sanacija kolničke konstrukcije, postavljeni ublaživači udara na naplatnom mjestu Sarajevo sjever, veze mostova i trase ojačana većom klasom sigurnosne ograde, na nekoliko mjesto postavljeni počeci ograda sa efektom ublažavanja udara, te
obnovljena horizontalna signalizacija. Vraćajući se na početak ovog upita, ponovit ću da prostora za poboljšanja sigurnosti prometa i podizanje nivoa usluge na autocesti osnovni su prioriteti u poslovanju poduzeća zanja nivoa usluge naše autoceste uvijek ima, zato se kroz planove poslovanja konstantno osigurava određeni iznos sredstava samo za ove svrhe.
JP Autoceste FBIH pružaju uslugu elektronske naplate cestarine koja korisniku omogućuje brzu i učinkovitu naplatu cestarine. U prethodnom period realizirano je i niz akcija koje imaju za cilj povećati broj korisnika naplate cestarine. Kako ste zadovoljni brojem korisnika elektronske naplate cestarine?
Elektronska naplata cestarine već duže razdobljebilježi kontinuirani rast. Uvođenjem novih pogodnosti i akcijskih prodaja ACC TAG uređaja ovaj način korištenja autoceste je sve popularniji među vozačima. Trenutno imamo preko 70.000 korisnika
ACC usluge što je više nego zadovoljavajući broj u odnosu na vozila koja prometuju autocestom. Učešće vozila s ACC TAG uređajem u ukupnom prometu vozila je oko 44%. Korisnici su prepoznali sve prednosti koje pruža ACC usluga uz bonus na dopune od 20%, te u sve većem broju prelaze na ovaj način korištenja autoceste.
Kada pričamo o naplati cestarine, da li JP Autoceste FBiH prati novitete na svjetskoj razini i što
možemo očekivati u godinama koje su pred nama?
Svakako da pratimo razvoj naplate cestarine u svijetu, s posebnim fokusom na regiju i EU. U narednom razdoblju planiramo uvezivanje naplate cestarine na način da jedan uređaj funkcionira na cijeloj teritoriji BiH, pa i dalje na prostoru zemalja zapadnog Balkana.
Bližimo se kraju još jedne kalendarske godine, kakvi su podaci o prometu vozila na autocesti, da li
se povećao broj vozila u odnosu na prethodne godine i kakav je u usporedbi sa predpandemijskim
rezultatima?
Izuzevši pandemijsku 2020. godinu, promet na autocesti A1 iz godine u godinu kontinuirano raste. Promet ostvaren u 2021. godini je rekordan (12.864.430 vozila na izlazu), čime je za 4,16% nadmašen predpandemijski rekord iz 2019. godine
(12.350.807 vozila). U prvih devet mjeseci ove godine ostvaren je rast od 10,64% u odnosu na isto razdoblje 2021. god.
Stoga je, usprkos nedavnoj privremenoj obustavi naplate cestarine na dionici D2 (Sarajevo zapad – Bradina) temeljem Odluke Vlade FBiH u cilju sanacije magistralne ceste M17, realno očekivati kontinuirani rast naplate cestarine.
Nalazite se na čelu sektora sa najvećim brojem zaposlenih unutar JP Autoceste FBiH, koje su, po Vama, osobine dobrog, uspješnog menadžera i sta je ono ključno da bi jedno veliko poduzeće kao što je JP Autoceste FBiH uspješno funkcioniralo?
Podijelio bih na tri ključna dijela bitne značajke koje su potrebne za uspješno funkcioniranje jednog velikog poduzeća kao što je JP Autoceste FBiH. Prva je dobra komunikacija, koja je osnova svega pa tako i menadžera i njegova tima. Druga je briga
o zaposlenicima. Naime, vrlo je važno da zaposlenici osjete da ih se uvažava i istinski brine o njima. Kao direktor u ovome poduzeću mogu reći da je bitno pored poslovnih ciljeva voditi i računa o potrebama zaposlenika. Možda je takav način rada teško naučiti ali on je neophodan za kvalitetno funkcioniranje poduzeća. Treća, a možda i ključna
stavka je kvalitet rada i stručnost. Stručnost prije svega treba gledati iz dva aspekta, prvi se odnosi na područje rada, dok se drugi dio odnosi na voditeljske sposobnosti. Sve ovo nabrojano omogućuje kvalitetnije upravljanje procesima i resursima.
