U organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma, 24. februara 2026. godine održane su javne rasprave u postupku ocjene Studije o utjecaju na okoliš za projekat izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske, dionica Ćoralići – Velika Kladuša – granica RH, u dužini od 27,7 kilometara.

Prva javna rasprava održana je u općinskoj sali u Velikoj Kladuši, dok je druga istog dana organizirana u Staroj gradskoj vijećnici u Cazinu. Brojni građani, predstavnici lokalnih zajednica i zainteresirani subjekti imali su priliku upoznati se s planiranim tehničkim rješenjima, procijenjenim utjecajima na okoliš te predviđenim mjerama zaštite.

Studija je urađena na osnovu Rješenja o izradi, obimu i sadržaju Studije utjecaja na okoliš, rezultata terenskih istraživanja, kao i prostorno-planske i druge relevantne dokumentacije za područje kojim prolazi predmetna dionica.

Početna tačka dionice nalazi se u naselju Ćoralići na području grada Cazina, dok je krajnja tačka planirana u naselju Hukića brdo, u neposrednoj blizini državne granice BiH/RH kod Velike Kladuše.

Tokom rasprava predstavljeni su:

• zakonski osnov postupka ocjene Studije,
• ključni elementi Studije o utjecaju na okoliš,
• odgovori na pitanja i sugestije učesnika.

 

Intenzivne aktivnosti na razvoju brze ceste kroz Unsko-sanski kanton

JP Autoceste FBiH nastavljaju s intenzivnim aktivnostima na modernizaciji putne infrastrukture u Unsko-sanski kanton. Završen je Idejni projekat za kompletnu trasu brze ceste od Bihać do granice s Republikom Hrvatskom, u ukupnoj dužini od gotovo 46 kilometara, podijeljenu u tri dionice.

Za prvu dionicu Bihać – Cazin (cca 17,9 km) pribavljene su potrebne saglasnosti i dozvole, uključujući i Rješenje o odobrenju Studije utjecaja na okoliš te je podnesen zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti. Za preostale dvije dionice – Cazin – Šumatac (cca 14,3 km) i Šumatac – Velika Kladuša – granica RH (cca 13,4 km), za koje su održane javne rasprave, postupak pribavljanja dozvola planiran je nakon ishodovanja rješenja o odobrenju Studije utjecaja na okoliš.

Realizacijom ovog projekta JP Autoceste FBiH potvrđuju jasno opredjeljenje da, pored izgradnje autocesta, sistemski razvijaju i mrežu brzih cesta kao saobraćajnica višeg ranga, s ciljem ravnomjernog infrastrukturnog razvoja Federacije BiH, uključujući i njen najzapadniji dio.

Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH predstavlja strateški važan infrastrukturni pravac koji će unaprijediti povezanost Krajine s Republikom Hrvatskom i Evropskom unijom, povećati nivo sigurnosti saobraćaja te doprinijeti privrednom razvoju ovog dijela Federacije BiH.

Odjel za odnose s javnošću (PR)

 

JP Autoceste FBiH nastavljaju s intenzivnim aktivnostima na modernizaciji putne infrastrukture u Unsko-sanskom kantonu. Završen je Idejni projekat za kompletnu trasu brze ceste od Bihać do granice s Republikom Hrvatskom, u ukupnoj dužini od gotovo 46 kilometara, podijeljenu u tri dionice.

Ovim projektom JP Autoceste FBiH potvrđuju jasno opredjeljenje da, pored izgradnje autocesta, sistemski razvijaju i mrežu brzih cesta kao saobraćajnica višeg ranga, s ciljem ravnomjernog infrastrukturnog razvoja Federacije BiH, uključujući i najzapadniji kanton.

Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH predstavlja strateški važan infrastrukturni pravac koji će unaprijediti povezanost Krajine s Republikom Hrvatskom i Evropskom unijom, povećati sigurnost saobraćaja te doprinijeti privrednom razvoju ovog dijela Federacije BiH.

Dionica 1: Bihać – Cazin (cca 17,9 km)

Početak trase ove dionice predviđen je kao spoj brze ceste s obilaznicom Bihaća, denivelisanom kružnom raskrsnicom, dok je završetak planiran u naselju Ćoralići, neposredno prije Cazin.

Planirani objekti:

• 3 mosta/vijadukta (dupli), ukupne dužine cca 2.446 m
• 2 tunela (dvocijevna), ukupne dužine cca 2.240 m
• 2 petlje

Dionica 2: Cazin – Šumatac (cca 14,3 km)

Trasa započinje u naselju Ćoralići, a završava u naselju Šumatac.

Planirani objekti:

• 6 mostova/vijadukata (dupli), ukupne dužine cca 2.591 m
• 1 tunel (dvocijevni), dužine cca 1.127 m
• 2 petlje

Dionica 3: Šumatac – Velika Kladuša – granica RH (cca 13,4 km)

Trasa ove dionice počinje u naselju Šumatac na području općine Velika Kladuša, a završava na graničnom prijelazu Maljevac, u neposrednoj blizini šire gradske zone.

Planirani objekti:

• 7 mostova/vijadukata (dupli), ukupne dužine cca 2.866 m
• 2 tunela (dvocijevna), ukupne dužine cca 1.150 m
• 3 petlje
• Čvorište Maljevac

 

U četvrtak, 19.02.2026. godine, u gradskim upravama Čapljina i Stolac održani su radni sastanci predstavnika JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar s lokalnim zvaničnicima, a u fokusu razgovora bila je realizacija projekta izgradnje Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, dionica Počitelj – Stolac.

U Gradskoj upravi Stoca sastanak je održan s gradonačelnikom Stjepan Bošković, dok je u Gradskoj upravi Čapljine delegaciju JP Autoceste FBiH primila gradonačelnica Iva Raguž.

Sastanci su organizirani u skladu s Odlukom Vlada Federacije Bosne i Hercegovine o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju navedene dionice autoceste, kao i nakon objave Javnog oglasa JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar za sporazumno pribavljanje nekretnina na području gradova Stoca i Čapljine.

Tokom razgovora razmatrani su modeli saradnje s lokalnim zajednicama, dinamika provođenja postupaka sporazumnog pribavljanja nekretnina, te naredni koraci u cilju ubrzanja realizacije projekta. Poseban naglasak stavljen je na transparentnu komunikaciju s vlasnicima nekretnina i pravovremenu razmjenu informacija između JP Autoceste FBiH i gradskih uprava.

Ispred JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar sastancima su prisustvovali: Mirnesa Agić, izvršna direktorica za opće, kadrovske i pravne poslove; Nelis Maksumić, pomoćnik izvršne direktorice za međusektorsku saradnju; Vedad Arnautović, šef Službe za imovinsko-pravne poslove i pravnu podršku; Marin Šimunović, šef Odjela za eksproprijaciju nekretnina; te Emman Žiško, stručni saradnik – specijalist za imovinsko-pravne poslove.

Izvršna direktorica Agić naglasila je da je zadovoljna dogovorenim tempom rada i konstruktivnim pristupom lokalnih vlasti, te se zahvalila gradonačelnici i gradonačelniku na srdačnom gostoprimstvu i spremnosti na saradnju. Posebno je istakla da je početak realizacije Jadransko-jonske autoceste važan iskorak, naglasivši da je riječ o jednom od najznačajnijih i strateški važnih infrastrukturnih projekata u planovima JP Autoceste FBiH.

Sudionici sastanaka izrazili su spremnost za nastavak intenzivne i partnerske saradnje kako bi realizacija jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Hercegovini tekla planiranom dinamikom, uz puno uvažavanje interesa lokalne zajednice i vlasnika nekretnina.

Podsjećamo, Javno preduzeće Autoceste FBiH objavilo je još početkom februara javni oglas za sporazumno pribavljanje nekretnina potrebnih za izgradnju Jadransko-jonske autoceste na dionici Počitelj – Stolac.

Poziv se odnosi na vlasnike nekretnina koje se nalaze u katastarskim opštinama Ševaš Njive, Počitelj, Domanovići, Hotanj i Opličići na području grada Čapljine, te Prenj, Bjelojevići, Burmazi i Kruševo na području grada Stoca.

Odjel za odnose s javnošću (PR)

JP Autoceste Federacije BiH nastavljaju s intenzivnim aktivnostima na modernizaciji putne infrastrukture u Tuzlanskom kantonu. Završena su idejna rješenja i studije za dvije ključne dionice brzih cesta Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod i Šićki Brod – Dubrave – Kalesija, ukupne dužine gotovo 80 kilometara.

U prvom kvartalu ove godine planirano je raspisivanje tendera za izradu idejnih projekta, čime se ulazi u narednu fazu realizacije ovih strateški važnih saobraćajnica.

Ovim projektima JP Autoceste FBiH potvrđuju jasno opredjeljenje da, pored izgradnje autocesta, sistemski razvijaju i mrežu brzih cesta kao saobraćajnica višeg ranga, s ciljem ravnomjernog infrastrukturnog razvoja Federacije BiH, uključujući i najmnogoljudniji kanton.

Idejna rješenja izrađena su na osnovu kvalitetnih geodetskih i geoloških podloga, uz razmatranje više varijantnih rješenja. Nakon provedenih multikriterijalnih analiza odabrane su najpovoljnije trase, a projekti su praćeni i vizualizacijama koje jasno prikazuju obim, tehničku složenost i značaj planiranih zahvata.

Ove trase će predstavljati i osovinu koridora za Prostorni plan Tuzlanskog kantona koji je u izradi.

Brza cesta Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod

Za dionicu dužine cca 42 km odabrana je varijanta V1. Početak trase je predviđen na entitetskoj liniji na teritoriji općine Doboj Istok, dok je kraj definisan kao interregionali čvor na spoju sa autocestom Žepče – Tuzla – Orašje i gdje se uklapa sa trasom brze ceste Šićki Brod – Dubrave – Kalesija.

Planirani objekti uključuju:

• 16 mostova ukupne dužine cca 2.670 m
• 2 tunela ukupne dužine cca 695 m
• 6 petlji

 

Brza cesta Šićki Brod – Dubrave – Kalesija

Za dionicu dužine cca 37 km odabrana je varijanta V2. Trasa se veže na prethodnu dionicu interregionalnim čvorištem u općini Lukavac, a koje povezuje autocestu Tuzla – Orašje i brzu cestu Doboj – Zvornik, sa završetkom u Kalesiji, odnosno entitetskoj liniji.

Tehnički elementi obuhvataju:

• 32 objekta (potputnjaci, natputnjaci, cut and cuver, hidrotehnički objekti) ukupne dužine cca m 1674 m
• 6 petlji
• Intereginalno čvorište Šički Brod

Strateški značaj za Tuzlanski kanton

Realizacijom ovih projekata Tuzlanski kanton dobija savremenu, sigurnu i funkcionalnu saobraćajnu infrastrukturu, kojom se unapređuje povezanost zapadnog i istočnog dijela kantona te osigurava kvalitetna veza s Koridorom Vc, regijama srednje i zapadne Bosne, kao i međunarodnom TEN-T mrežom.

Projektovano interregionalno čvorište Šički Brod, kao sastavni i neizostavni dio projekta brze ceste, predstavlja ključnu tačku povezivanja s autocestom i strateški infrastrukturni interes Tuzlanskog kantona, bez kojeg kanton ne može ostvariti puni ekonomski potencijal, saobraćajnu sigurnost i ravnopravno uključivanje u regionalne i evropske saobraćajne tokove.

Poseban značaj ovi projekti imaju za područje Međunarodnog aerodroma Tuzla, kao i za privredni razvoj, skraćenje vremena putovanja, povećanje sigurnosti saobraćaja i unapređenje ukupnog kvaliteta života stanovništva.

Završetkom idejnih rješenja JP Autoceste FBiH potvrđuju svoju ulogu aktivnog nosioca razvoja savremene putne infrastrukture i u Tuzlanskom kantonu, stvarajući planske i tehničke preduslove za naredne faze projektovanja i realizacije ovih strateških saobraćajnica.

Odjel za odnose s javnošću (PR)

 

SARAJEVO, Javno poduzeće Autoceste FBiH organiziralo je u srijedu, 14.01.2026. godine u Operativnom uredu u Sarajevu svečano potpisivanje ugovora o dodjeli stipendija za akademsku 2025/2026. godinu.

Riječ je o četrnaestoj po redu dodjeli stipendija koje JP Autoceste FBiH provodi u okviru društveno odgovornog projekta dodjele stipendija za redovite studente dodiplomskih i postdiplomskih studija.

Stipendije su namijenjene studentima tehničkih i drugih srodnih fakulteta povezanih s djelatnošću poduzeća.

Dodijeljeno je ukupno 40 stipendija za redovite ili redovite samofinancirajuće studente Građevinskog fakulteta, Fakulteta za promet i komunikacije, Elektrotehničkog fakulteta, Mašinskog fakulteta, Pravnog fakulteta i Ekonomskog fakulteta dodiplomskog i postdiplomskog studija.

Mjesečni iznos stipendije iznosi 300 KM za studente treće godine prvog ciklusa studija i 500 KM za studente prve i druge godine drugog ciklusa studija.

Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić tijekom svečanosti potpisivanja čestitao je studentima na dobivenim stipendijama te im poželio siguran i stabilan put prema profesionalnim ciljevima.

„Javno poduzeće Autoceste FBiH već četrnaestu godinu zaredom razvija svoj sustav stipendiranja i osigurava sredstva kako bi se studentima omogućio bolji i kvalitetniji pristup obrazovanju. Naša je obveza i odgovornost ulagati u mlade ljude koji će u idućim godinama biti nositelji razvoja infrastrukturnih projekata u Federaciji Bosne i Hercegovine. Stipendijski program predstavlja konkretnu potporu studentima, ali i ulaganje u budućnost Autocesta FBiH i kompletnog društva“, kazao je direktor Denis Lasić.

JP Autoceste FBiH  će i u idućim godinama nastaviti program stipendiranja biti kako bi se perspektivnim studentima omogućila dodatna financijska potpora tijekom studija te potaklo njihovo profesionalno usmjeravanje ka sektoru prometne infrastrukture.

 

Odjel za odnose s javnošću (PR)