Kratki razgovor sa Erminom Handžarom, šefom Službe za građenje

Služba za građenje je jedna od tri službe Sektora za projektovanje i građenje. Možete li nam u nekoliko rečenica predstaviti službu?

Zadatak Službe za građenje primarno je koordinacija i praćenje projekata izgradnje autocesta i brzih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine.  Uz koordinaciju sa nadzorom i izvođačem radova na izgradnji ovih infrastrukturnih projekata, cilj je provoditi ugovorne obaveze i svakodnevno pratiti aktivnosti na gradilištima. Službu čine 22 inžinjera koji su raspoređeni prema iskustvu i referencama na pojedine pozicije, a uz međusobno poštovanje i rad, cilj je zajedničko djelovanje i prevazilaženje svih prepreka sa kojima se služba susreće.

Uspješan ste i mlad inžinjer građevine. Bili ste šef projekta na poddionici Tarčin – Ivan (projekti Lot 1 i Lot 2), a odnedavno ste imenovani za šefa Službe za građenje. Da li je ovo zanimljivo kao što zvuči i kako izgleda jedan Vaš radni dan?

Prije svega, velika je čast biti imenovan šefom Službe za građenje. Vjerujem da je to plod truda i zalaganja na projektima na kojoj sam bio imenovan kao šef projekta. Još od imenovanja komisije za provođenje tenderske procedure za izbor izvođača radova sam bio uključen u pripremu izgradnje ove poddionice, za koju mogu reći da se uspješno privodi kraju, prvenstveno zahvaljujući rukovodstvu i kolegama iz JP Autoceste FBiH, te veoma korektnom i profesionalnom izvođaču radova i nadzornom timu. Imenovanje šefom Službe za građenje smatram kao nagradu za uspješno vođenje ove poddionice, kao i ranije uspješno obavljenih zadataka (predstavnik investitora na Lot-u 2 Lepenica – Suhodol, učestvovanje u pripremama raznih tendera, te učestvovanje u rješavanju mnogih sporova sa izvođačima).

Biti zaposlenik javnog preduzeća je velika odgovornost, a pogotovo kompanije kao JP Autoceste FBiH, jer se od nas očekuje kvalitetan i savjestan rad, te što skorija izgradnja mreže autocesta u Federaciji Bosne i Hercegovine, što bi svakako bio veliki korak u razvoju naše države. JP Autoceste FBiH predstavlja vrh građevinarstva jer gradi najvažnije, najskuplje i najizazovnije infrastrukturne objekte u našoj historiji, i čast je i privilegija biti dio ovog kolektiva. Svakako, kao neko ko se školovao za ove izazove i sanjao da bude dio njih, te kasnije se i poslovno izgradio u ovoj struci, uživam u svakom novom danu i radujem se novim izazovima koji pruža ovaj posao.

Dok sam bio šef projekta na ugovorima „Tarčin – Ulaz u tunel Ivan“ i „Tunel Ivan“, radni dan je uglavnom počinjao i završavao na gradilištu, uz cjelodnevne dogovore sa učesnicima u građenju i napore kako bi svaki zadatak i eventualni problem riješili korektno i na vrijeme, u skladu sa ugovorom. Sa promjenom pozicije i napretkom  u karijeri, i radni dan se polako mijenja. Najviše vremena provodim na sastancima sa učesnicima u građenju odnosno zainteresovanim stranama za građenje autocesta i brzih cesta, pratim napredak izgradnje kompletnog Koridora Vc u koordinaciji sa ostalim kolegama iz Službe te učestvujem u pripremi za dionica čija izgradnja slijedi.

Fokus Autocesta FBiH je završetak izgradnje Koridora Vc. U Službi za građenje radi 22 osobe. Vi ste u Autocestama FBiH već gotovo osam godina. Kakav je tim sa kojim Vi radite?

Iako sam nedavno imenovan za šefa Službe, dugi niz godina radim sa kolegicama i kolegama koji su u službi koju čine iskusni inžinjeri građevine, geologije i rudarstva, koji su iznijeli najveći teret u dosadašnjoj izgradnji Koridora Vc. Uz nekoliko mlađih kolega koji su nedavno postali dio našeg kolektiva, mislim da je ovo ekipa koja može odgovoriti svakom izazovu koji se stavi ispred Službe.

Ponosan sam na tim koji me okružuje i vjerujem da ćemo uz maksimalno zalaganje, savjesno i odgovorno, završiti izgradnju Koridora, te nastaviti širiti mrežu autocesta i brzih cesta širom države.

Trenutno je aktivno deset gradilišta autoceste na Koridoru Vc i brzih cesta.  Kako napreduju radovi i koje biste zanimljivosti izdvojili o samim projektima?

Na autocesti na Koridoru Vc je trenutno aktivno osam gradilišta i to: Počitelj-Zvirovići: Lot1 i Lot2 (most Počitelj), Tarčin-Ivan: Lot1 i Lot2 (tunel Ivan), Ponirak-Vraca (tunel Zenica), Vranduk-Ponirak, Nemila-Vranduk i Poprikuše-Nemila. Na brzim cestama aktivna su dva gradilišta i to probijanje tunela Hranjen koji spada u dionicu izgradnje brze ceste Sarajevo – Goražde te izgradnja poveznice mostarskog raskrčća i petlje Vlakovo, dionica Lot 3b. Prema izvještajima naših inžinjera, na svim gradilištima je primjetna pojačana aktivnost svih učesnika u građenju,  jer su ugovoreni rokovi u izmakloj fazi, ali ljepše vrijeme sigurno garantuje povećan obim radova i veću slobodu izvođača pri izgradnji dionica.

Tunel Zenica (3300 m) i tunel Golubinja (3600 m) koji su trenutno u izgradnji su najduži cestovni tuneli u Bosni i Hercegovini (izuzimajući tunel Prenj koji je u fazi projektovanja), što je dovoljan pokazatelj ozbiljnosti pojekata čijom izgradnjom Služba za građenje koordinira. Svakako je zanimljiva i izgradnja mosta Počitelj, najdužeg i jednog od najviših mostova na Koridoru, koji već poprima svoj projektovani oblik.

Najzanimljivije nas svakako tek čeka, a to je skora izgradnja novih dionica koje će spojiti srednju Bosnu sa Posavinom i Hercegovinom, ali ćemo o tome pričati nekom drugom prilikom.

Koje ostale važne projekte planirate dovršiti ili pokrenuti u 2022. godini?

Ako se izgradnja nastavi u dogovorenim okvirima i planovima, do kraja ove godine planiramo dovršiti pet projekata koje su trenutno u izgradnji. To su prije svega Lot 3b (1,5 km) – sarajevska obilaznica, Tarčin – ulaz u tunel Ivan (Lot1 4,9 km), tunel Ivan (Lot2 2 km) te na jugu dionice Počitelj – Zvirovići (Lot1 10,1 km) i Most Počitelj (Lot2 1 km). Dakle, u funkciji će biti dodatnih 18 km autoceste, 6,9 km do Bradine u Općini Konic i 11,1 km do Bivoljeg Brda u Općini Čapljina.

Prije mjesec dana je potpisan ugovor i pokrenut projekat izgradnje poddionice Nemila – Vranduk (5,7 km), a izvođenje radova dodijeljeno je firmi koja dosada nije poslovala na tlu naše države, HGG iz Turske.

U narednom peridu nas očekuje potpisivanje ugovora za izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje, Lot5 (Izlaz iz poslovne zone Vitez – Nević Polje, 4,8 km), Putnikovo Brdo – Medakovo (8,5 km), Medakovo – Ozimica (22 km), Buna – tunel Kvanj (5,2 km) i Mostar jug – Tunel Kvanj (9,2 km).

Koliko je koronavirus utjecao na dinamiku radova na izgradnji koridora i kako ste kao služba odgovorili svim izazovima koje je donijela novonastala situacija?

Pandemija korona virusa je zatekla cijeli svijet i uticala na sve životne procese, pa tako i na izgradnju autoceste. Iako nas je u početku situacija sa pandemijom zatekla, nizom sastanaka i koordinacijom sa svim učesnicima u građenju uspjeli smo se adekvatno organizovati unutar službe, te uz sve propisane mjere i obaveze prenijeti na gradilišta sve zadatke i planove kako ne bi došlo do prekida ili značajno sporije izgradnje dionica. Ovom prilikom moram pohvaliti kolege iz službe koji su se u početnom periodu pandemije, najviše žrtvovali i uz konstruktivne prijedloge i velike napore, uz konstantnu koordinaciju i pomoć na terenu, najviše uticali na to da ni u jednom trenutku aktivnosti na gradilištu ne budu prekinute.

Obzirom da su gradilišta autoceste na Koridoru Vc nalaze na izuzetno zahtjevnom terenu, s kakvim se problemima najčešće susrećete na samim gradilištima?

S obzirom da je morfologija područja na kojem trenutno gradimo autocestu pretežno brdsko-planinska, suočeni smo sa velikim izazovima po pitanju izbora trase i izgradnji enormno velikih objekata (tunela i mostova) i zasjeka kakvi nisu karakteristični za autoceste u regionu. Svaka ova dionica i novi kilometar autoceste nudi novi izazov na koji smo do sada odgovorili adekvatno i u skladu sa pravilima struke.

Svakako veliki problem čine slučajevi u kojima se pokaže da je stvarna geologija značajno različita od one pretpostavljene u projektnoj dokumentaciji. U ovakvim slučajevima najčešće je bio nedovoljan obim istražnih radova u fazi projektovanja što za posljedicu ima izmjenu projekata i poskupljenja koja nastaju usljed takvih izmjena.

Koji će po Vašem mišljenju biti najveći izazovi Službe za građenje u ovoj godini?

Uz završetak izgradnje dionica koje su pri kraju, otvaranje novih gradilišta, kao najveći izazov smatram pripremu za izgradnju tunela Prenj (10 km) koja će u velikoj mjeri zavisiti i od angažmana kolega iz naše službe. Služba je u prethodnom periodu učestvovala u izradi projektnih zadataka i tenderske dokumentacije. S obzirom da na svijetu postoji svega desetak cestovnih tunela ove dužine, smatram da je projekat tunel Prenj, kao već odavno izvjesno rješenje za povezivanje sarajevske i mostarske regije, projekat koji će pokazati sposobnost i spremnost preduzeća za najveće domete.

Press JP Autoceste FBiH 

Danas se navršava 14 godina od kako je sa radom počela naplata cestarine u BiH na autocesti A1.

Od 1. juna 2008. godine u 06.00 sati Bosna i Hercegovina je uvela naplatu cestarine na naplatnom mjestu Jošanica (Sarajevo sjever) na autocesti A1.

Četiri godine kasnije JP Autoceste FBiH je uvelo zatvoreni sistem naplate koji omogućava korisnicima da cestarinu plaćaju po osnovu pređenih kilometara.

Sistem je opremljen savremenim podsistemima kategorizacije i klasifikacije vozila pa je eventualno neovlašteno/nepropisno korištenje autoceste sistemski onemogućeno.

U konačnici, zatvoreni sistem je rezultirao bržim, jednostavnijim, sigurnijim i kvalitetnijem korištenjem autoceste.

Press JP Autoceste FBiH 

Danas je treći dan obustave saobraćaja na magistralnoj cesti od Mostara prema Počitelju, u tri vremenska intervala, a vozači koji putovanje nisu u mogućnosti uskladiti sa tim intervalima, mogu nesmetano stići obilaznicom nakon skretanja na Buni za svega 10 do 15 minuta duže.

Iako je znak o obustavi saobraćaja na južnom izlazu iz Mostara postavljen propisno uz ceste sa terminima u kojim je potrebno koristi obilaznicu, oni koji ne poznaju teren najbolje najčešće produže glavnim putem jer nije postavljena nikakva prepreka s obzirom da se saobraćaj nesmetano odvijati sve do mjesta Ševaš Njive gdje se izvode radovi.

Kako ne bi bili u situaciji da vas policijske patrole vraćaju sa mjesta obustave saobraćaja čime ćete gubiti dodatno vrijeme, donosimo precizno mjesto skretanja, koje je na Buni.

Potrebno je tu koristiti skretanje puta za Stolac, koji vodi preko Bune, Gubavice, Pijesci, Domanovići, Čapljina, Počitelj.

Vožnja alternativnim putem navedene saobraćajnice do Počitelja traje svega 10 do 15 minuta duže nego magistralnom cestom M-17 gdje se zbog zemljanih radova na “kritičnom” potezu pristupne ceste saobraćaj obustavlja do 12. jula i to u periodu od 9 do 12:15 sati, od 13:15 do 15 sati, te od 17 do 19 sati, osim nedjeljom i praznicima.

S obzirom na visoke temperature, oni koji žele i imaju vremena za osvježenje mogu ovo putovanje iskoristi i za kratki odmor na poznatom mostarskom izletištu Buna uz rijeku Bunicu, te uživati u prirodi ili nekom ugostiteljskom objektu uz bogatu i raznoliku gastronomsku ponudu.

Treba napomenuti za vozače da u mjestu Žitomislići, prije mjesta izvođenja radova u Ševaš Njivama, imaju skretanje na put prema Međugorju i Čitluku, te da tu saobraćajnicu također mogu koristiti kao alternativni pravac za doći do Čapljine i Počitelja uz nešto duže putovanje.

Vozači i putnici također mogu tokom putovanja magistralnom cestom M-17 prema Ševaš njivama odmoriti od putovanja uz Bunske kanale koji su zaštićeni spomenik prirode, a nalaze se odmah uz magistralu s desne strane nakon prelaska mosta na Buni.

To je neotkriveni turistički biser Mostara i jedinstveno mjestu gdje se spajaju Buna i Neretva, te može biti sjaja lokacija za neke od najljepših fotografija sa tog putovanja i nesvakidašnje uživanje uz fenomen prirode na jugu naše zemlje.

Izvor: klix.ba