Gost Teme jutra u Novom danu na N1 bio je Adnan Terzić, direktor JP Autoceste FBiH koji je istakao da pitanje akciza u BiH nije političko, nego isključivo ekonomsko i da se pogrešno razumije, zbog čega kompletna bh. infrastruktura ispašta.

“Ta tema je nametnuta kao politička tema, jer je uslov od MMF-a i međunarodnih kreditora, da bi se aktivirao stand by aranžman prema BiH, i da bi BiH dobila određenu količinu novca. Oni koji to ne žele, napravili su priču oko akciza, koja ne spada u tu kategoriju. Niti je politička, niti je problematična, ali najlakše dođe do uha građana i na osnovu toga se pravi priča”, izjavio je Terzić.

On se nada da će razgovori uroditi plodom i da će se procedura usvojiti.

“Na Parlamentu će neki braniti, neki napdati, ali to nema veze s tim. Oko milijardu i 200 miliona eura se trenutno zaustavlja neusvajanjem akciza. To je objektivan problem, s kojim živimo od kako smo imenovani u maju mjesecu. Ja sam krajem novembra imenovan za vršioca dužnosti, u decembru je bio prvi pokušaj, a onda je propuštena prilika da se akcize usvoje bez politizacije”, kazao je Terzić.

On je ocijenio da se “samo mora umrijeti”, odnosno – da se putevi ne moraju graditi, ali bez akciza – BiH ima objektivan problem.

“U ovom momentu, imamo od EBRD 140 miliona eura koji se neće moći aktivirati ako ne dobijemo akcize. To je uslov za efektivnost kredita, da imamo usvojen Zakon o akcizama”.

Terzić je kazao da se u BiH zaboravlja da Koridor 5C nije bh. koridor, nego je to evropski projekat, i da BiH radi na evropskom projektu.

“To je pokazatelj da li smo spremni razgovarati sa Evropom, ako ne možemo njihov projekat, za koji imamo sredstva, ako mi pravimo problem – kako očekivati da ispunimo ostale uslove, gdje mi treba da odlučimo”, kazao je.

“Moramo biti hrabriji. Ulaganjem u 5C ulažemo u evropski i infrastrukturni projekat, koji spaja sjever i jug zemlje, a naša sreća je da ogromna količina novca preko izgradnje ulazi u BiH. Jedan radnik, koji radi na Koridoru sa sobom povlači četiri radnika negdje u BiH”, kazao je.

Izjavio je da je mnogo bolje akcize usvojiti sada, da bi se spriječilo to da se kasnije ponovo pokrene politička priča.

“Mi smo do 31.12.2010. gradili koridor iz budžetskih sredstava, onda smo uveli akcize, kao obezbjeđenje – da su evropski i svjetski kreditori sigurni da imao prihode da vraćamo kredit, i da to ne dolazi u pitanje”.

Zašto se akcize ne usvajaju?

“Nema dovoljno ruku. Milijardu dolara treba da se aktivira stand by aranžmana. To ide za funkcionisanje entietima. Akcize su izvan te priče. Imamo proceduru kako akciza dođe do autocesta. Akciza se ubire svaki dan, prodajom goriva. Tih 10 feninga ide na podračun Uprave za indirektno oporezivanje, i direktno se uplaćuju na račun Autocesta. Dvije transakcije dakle. Akcize ne popunjavaju budžetske rupe, nego idu samo za izgradnju novih dionica i vraćanje kredita starih dionica. Povukli smo 500 miliona maraka od akcize, a izgradili smo milijardu i 200 miliona vrijenosti koridora. Govorim o akcizi od 10 feninga, za ostale ne znam. Na osnovu 10 feninga pravimo dugoročne finansijske planove”, ocijenio je Terzić.

Kazao je da ako BiH ne usvoji Zakon o akcizama – 2022. i 2023. ćemo imati problem.

Dionica Svilaj-Odžak se radi novcem iz BiH, jer nema akciza.

“EBRD ne dozvoljava da se aktivira kredit od 40 miliona eura, a Ministarstvo finansija FBiH insistira kod EBRD da će sredstva biti četiri godine u stand by-u, grace perioda – pa će se onda vraćati. Ne. To stoji, mi iz svojih sredstava gradimo, ali su intenzivno krenula asfaltiranja. Blizu smo da i taj projekat moramo zaustaviti”, kazao je Terzić.

“Previše ljudi radi na zaustavljanju projekata”, ocijenio je, ali je potvrdio da će za sedam do osam godina Koridor 5C biti završen.

“Mogu to da tvrdim i dalje, ali smo izgubili već šest mjeseci. Od februara stoji alternativni način finansiranja in izgradnje, koji smo poslali na Vladu FBiH, a on još nije raspravljan”, kazao je Adnan Terzić, direktor JP Autoceste FBiH gostujući u Novom danu na N1.

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila informaciju Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i prihvatila inicijativu da sredstva iz akumulirane dobiti javnih poduzeća i iz klirinškog duga Ruske Federacije budu usmjerena za realizaciju prioritetnih infrastrukturnih projekata.

Vlada je zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija da hitno, a najkasnije u roku od 30 dana, osiguraju održavanje skupština u resornim javnim poduzećima. Prihvatila je i slijed aktivnosti s ciljem realizacije projekata predloženih inicijativom resornog federalnog ministarstva.

Federalna ministarstva prometa i komunikacija, finansija, energije, rudarstva i industrije, JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar i JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo zaduženi su da, u okviru svojih nadležnosti i u saradnji s nižim nivoima vlasti, poduzmu sve potrebne aktivnosti u cilju realizacije današnjih zaključaka.

Federalno ministarstvo financija zaduženo je da, u što kraćem roku, pripremi rebalans proračuna FBiH u skladu sa ovim zaključcima, a Autoceste FBiH i Ceste FBiH rebalanse svojih planova poslovanja za 2017. godinu.

Kao prioritetni projekti, u današnjoj informaciji su navedeni izgradnja brze ceste Lašva – Nević Polje, cestovno povezivanje Sarajeva i Goražda, zaobilaznice Mostar – jug i Mostar – sjever (kao dionice autoceste na Koridoru Vc), Gradska prva  transverzala Sarajevo i autocesta Žepče – Tuzla.

Konačnu odluku o ovoj inicijativi i njenoj realizaciji donijet će Parlament FBiH.

 

Brza cesta Lašva – Nević Polje, duljina 24 km, procijenjeni troškovi gradnje 183 milijuna eura

LOT 5 Mostar sjever – Mostar jug, 16 km duljina, procijenjeni troškovi gradnje 215 milijuna eura

Autoceste Tuzla – Žepče, duljina 56 km, procijenjena vrijednost izgradnje 520 milijuna eura

JP Autoceste FBiH sa 40,695,859 KM ostvarene dobiti petoplasirana je kompanija u kategoriji velikih kompanija u BiH u 2016. godini po izboru Poslovnih novina.

Projekat ‘100 najvećih u BiH’, koji ove godine obilježava 30. jubilej povodom kojeg Poslovne novine već tradicionalno dodjeljuju priznanja najboljim kompanijama, od samih početaka je na državnom nivou.

Uz rang-liste velikih, srednjih i malih kompanija po prihodu, dobiti, izvozu i investicijama gotovinskog toka u 2016. godini i analize vodećih industrijskih grana sa top 20 kompanija u svakoj od njih, prvi put objavile i top 500 kompanija iz regije.

Rangiranja i istraživanja za Poslovne novine, i ove godine, realizovao je specijalni partner LRC d.o.o. iz Sarajeva.

Suorganizator događaja koji je okupio više od 350 vodećih privrednika iz BiH, je Vanjskotrgovinska komora BiH.

 

Press služba JP Autoceste FBiH

 

Vijeća ministara BiH usvojilo je Ugovor o pristupanju BiH Transportnoj zajednici i na taj način bit će odblokirana sredstva za četiri odobrena projekta našoj zemlji na konferenciji u Trstu.

Podsjećamo, u junu su BiH odobrena četiri projekta, a u pitanju su tri na Koridoru Vc u području Zenice i mediteranski koridor kod Rudanke te rekonstrukcija luke Brčko, a njihova vrijednost je 241,6 miliona eura. Od tog iznosa Bruxelles će BiH pokloniti 46,1 milion eura.

Najvrjednija investicija je od ovih projekata je izgradnja tunela Zenica na dionici Ponirak – Vraca na Koridoru Vc. Ukupna vrijednost izgradnje ovog tunela je 84 miliona eura. Od tog iznosa će EU osigurati 16 miliona eura bespovratnih grant sredstava, a ostalo će se osigurati putem kreditnih sredstava MFI-a.

Tunel Zenica će spadati među najduže objekte ove vrste na cijelom Koridoru Vc, sa dužinom od oko 2,4 kilometra. Poređenja radi, tunel 1. mart kod Zenice je dug 2,9 kilometara, a tunel 25. novembar kod Tarčina 2,8 kilometara.

Drugi projekat za koji su odobrena bespovratna sredstva je dionica Donja Gračanica – Zenica sjever – tunel Zenica na Koridoru Vc. Njena vrijednost izgradnje je 67 miliona eura. Od tog iznosa će EU osigurati 12 miliona eura bespovratnih grant sredstava, a ostalo će biti osigurano putem kreditnih sredstava MFI- a.

Dionica Donja Gračanica – Zenica sjever – tunel Zenica je duga četiri kilometra i među zahtjevnijim je dionicama za gradnju. Na njoj će biti izgrađeno nekoliko objekata – dva tunela, (350 m i 422 m), četiri vijadukta, velika petlja, Zenica sjever, preko koje će Koridor Vc biti spojen sa magistralnim putom M-17, kao i sa novoizgrađenom glavnom gradskom magistralom u Zenici.

 

Press služba JP Autoceste FBiH d.o.o. 

 

Direktor JP Autoceste FBiH Adnan Terzić kaže da su na koridoru 5c aktivna tri gradilišta. U toku je evaluacija za dva nova gradilišta Počitelj – Buna i treći lot zeničke obilaznice, otvorene su ponude za južnu dionicu Počitelj – Zvirovići, a potpisivanje ugovora se očekuje početkom jeseni.

Mogu li koncesije biti rješenje za gradnju autoputa i da li se razmišlja o sklapanju javno-privatnog partnerstva?

– Za završetak kompletnog projekta potrebni su nam novi modeli finansiranja. Jedan od njih je i koncesija. Model znači da pronađemo partnera i da se pod koncesiju da do sada izgrađeni dio. Imamo vrlo ozbiljnu studiju koju su izradili AFC i EBRD i u aprilu smo je predstavili Vladi. Radi se o tome da sjeverno od Tarčina izgradimo autocestu i to damo koncesionaru na određeni broj godina, a da taj koncesionar izgradi preostalih 39 kilometara (Žepče – Doboj-Jug) do spoja s RS-om. Još nemamo jasnu poziciju Vlade FBiH trebamo li ići u tom pravcu ili ne. Potrebno je prilagoditi zakonski okvir i obezbijediti pravni ambijent kako bi se takav oblik saradnje mogao uspostaviti, kaže Terzić.

Koje su se dvije dionice autoputa 5c u FBiH planirale graditi iz pomoći EU, a nakon što naša zemlja nije pristupila transportnoj zajednici zemalja zapadnog Balkana i da li su ti radovi na čekanju?

– Osnivanjem transportne zajednice počet će brže usklađivanje transportnog sektora između EU i zemalja zapadnog Balkana, što će ubrzati razvoj ovog područja i omogućiti bolju saradnju i to je dobro za BiH. Evropska komisija je odobrila, između ostalog, četiri transportna projekta iz BiH, od čega su dva projekta na koridoru 5c, za koja je nadležan JP Autoceste FBiH. Radi se o projektima Ponirak – Vraca/Zenica tunel koji se finansira iz sredstava EIB-a, EBRD-a i granta WBIF-a i Tunel Zenica – Donja Gračanica koji se finansira iz OPEC fonda.

Procijenjena vrijednost izgradnje obje dionice ukupne dužine 8 kilometara je 120 miliona eura i za ta dva projekta nam je Evropska komisija odobrila 27,7 miliona eura granta, što za JP Autoceste FBiH predstavlja veliki poticaj.

Nakon što je utvrđeno da je osam milijardi KM prikupljenih od akciza u deset godina utrošeno, između ostalog, i za plate poslanika, jesu li bh. vlasti u prethodnim godinama mogle učiniti više kada je riječ o putnoj infrastrukturi?

– JP Autoceste FBiH su od 2009. do maja 2017. prihodovale od akcize na gorivo ukupno 559.172.264 KM. Do 31. 12. 2010. godine izgradnja putne infrastrukture koridora 5c finansirana je sredstvima budžeta FBiH, namjenskim prihodima od akcize i cestarine te kreditnim sredstvima. Od 1. 1. 2011. do danas ulaganja u putnu infrastrukturu su se vršila iz prihoda od akcize, prihoda od cestarine, međunarodnih kreditnih linija, domaćih dugoročnih kredita i grant sredstava.

Važno je napomenuti da se sredstvima realizovanim po osnovu prihoda od akcize vrši i otplata kredita, čija sredstva su utrošena u izgradnju i nadzor nad izgradnjom autoceste. JP Autoceste FBiH ima odobrenih kredita od međunarodnih kreditora ukupno 1.018.761.830, a od domaćih 68.000.000 KM. Do sada su iskorištena sredstva od međunarodnih kreditora u visini od 947.502.468 KM za izgradnju autoceste. Krediti Kuvajtskog fonda i OFID-a su namijenjeni za finansiranje izgradnje dionica Drivuša-Klopče i Klopče-Donja Gračanica čija je implementacija u toku.

Sredstva se povlače sukcesivno po dospijeću obaveza plaćanja, te su krediti samo djelimično iskorišteni. Saldo obaveza po dugoročnim kreditima iznosi 868.307.841 KM, odnosno do sada je izvršena otplata glavnice od 147.194.627 KM. Ne zaboravimo da smo tek početkom 2017. dobili usvojen položaj trase 5c, što praktično znači da konačno možemo pristupiti izradi projekata ostalih dionica.

Poslanik Zaim Backović je, tražeći odgovor na prethodno pitanje, ustvrdio kako se od pomenutog iznosa moglo izgraditi 400 kilometara autoputeva. Da li je to baš tako?

– Gradnja autoputa na koridoru 5c treba biti nadstranački projekt, od kojeg će koristi imati svi građani BiH. Cjelokupna priča u vezi s akcizama očito nije bila dobro pripremljena i dobro pojašnjena. Zato se kreirao pogodan teren za manipulaciju javnosti kvazičinjenicama. Recimo, mogli smo čuti i razne čak nebulozne izjave o tome da se u posljednje tri godine šest milijardi KM prikupilo od akciza, a samo trećina od toga se prodalo nafte, od koje se uzimaju akcize.

Da li je tačno da entitetska preduzeća nisu kreditno sposobna i kako odgovarate na prozivke da se u prethodnom mandatu autoput gradio, a da sada radova nema?

– Svi svjetski kreditori, a posebno je EBRD izvršio procjenu kreditne sposobnosti entitetskih preduzeća za ceste i autoceste. Zaključak je bio da prema sadašnjem nivou prikupljenih prihoda koji imamo i kreditnim obavezama, dugoročno gledano nismo kreditno sposobni, da se ne možemo zaduživati i ne možemo uzimati kredite. Dobra saobraćajna mreža katalizator je ekonomskog rasta i ključna je za aktivnosti poput turizma ili trgovine. Međutim, izgradnja kvalitetne infrastrukture sa sobom nosi i troškove, kako finansijske, tako i ekološke. Za zemlju kao što je BiH, od ključne je važnosti da se osigura ravnoteža između ta dva faktora i da se infrastruktura razvija na održiv način. Krediti su u većini država osnovni izvor novca za cestogradnju. Osim toga, krediti koje uzima BiH su izuzetno povoljni. Radi se o kreditima sa dugim rokom vraćanja, sa grejs-periodom od pet do šest godina, te uz kamatnu stopu od jedan do dva posto.

U PSBiH pao je i peti pokušaj povećanja akciza na naftu i naftne derivate. Jesu li predstavnici vlasti mogli pomiriti zahtjeve nazvane plavi dizel, a opet uložiti u ceste i je li ta priča definitivno završena?

– Populizam je donio štetu svakome, naročito JP Autoceste FBiH, a u krajnjoj liniji bh. građanima. Činjenica je da je sa novim akcizama za gorivo osiguran novi investicijski ciklus od 1,36 milijardi KM kod MFI za novih 85 km autoputa, pripremljeni su tenderi za nove izvore finansiranja putem EXIM banke od 1,1 milijardu KM za 27 km i pripremljen projekt koncesije vrijednosti 723 miliona KM za novih 38 km. Ovo što se skuplja do sada od akciza na gorivo gotovo u cijelosti ide na vraćanje već uzetih kredita. Dodatno povećanje akcize potrebno je da bi više novca moglo biti pozajmljeno i ubrzana gradnja koridora. Ako to ne bude urađeno, gradnja ove saobraćajnice biće usporena, biće građene manje dionice i sve će trajati veoma dugo.

Krediti se ne vraćaju iz državnog budžeta, nego isključivo od prihoda JP Autoceste FBiH. Ako ne pobijede razumna svijest i ekonomska potreba, posljedice su sagledive – do 2023 – 2024. neće biti ozbiljnih radova.

Istraživanje o tržištu duvanskih proizvoda u BiH pokazalo je da je samo od 2009. do danas zbog šverca država izgubila gotovo pet milijardi KM prihoda, a da crno tržište cvjeta. Mislite li da je ovo jedan od problema kojima bi se vlasti trebale ozbiljnije pozabaviti?

– Izgradnju autoputeva u BiH ne treba tretirati kao politički i socijalni projekt, što se najčešće radi, jer to nisu ni politički ni socijalni projekti. To je, prije svega, jako važan društveni i ekonomski, a prije svega europski projekt. Naša je sreća da taj projekt spaja sjever i jug naše zemlje, ali on nije isključivo bosanskohercegovački, nego europski i to ne smijemo zaboraviti. Prosječnog građanina zanima da se vozi dobrim automobilom po dobroj cesti i da sigurno stigne na cilj u optimalnom roku.

 

Studenti, od kojih je veliki broj doktoranata i profesora sa Tehničkog univerziteta Darmstadt iz Njemačke, posjetili su dva gradilišta zeničke obilaznice. S obzirom da je riječ o polaznicima Instituta za promet, koji je podjeljen na tri katedre: cestogradnja, željeznice i projektiranje prometnih veza, poseban interes su iskazali za infrastrukturne projekte.

Oko 25-ak studenata su posjetili gradilište Zenička zaobilaznica na Koridoru 5C što je trenutno najveće gradilište u BiH jer se na osam kilometara grade dva tunela, četiri vijadukta i most.

               Press služba JP Autoceste FBiH d.o.o.