JP Autoceste FBiH u ponedjeljak, 13. februara/veljače 2023. godine, s početkom u 11:00 sati, u sjedištu u Mostaru organizira sastanak sa zainteresiranim komanijama s ciljem pojašnjenja tenderske dokumetacije, a u okviru pripreme za realizaciju projekta izgradnje dionice Mostar sjever – Mostar jug.

Nakon sastanka planiran je organizirani obilazak trase buduće moderne autoceste na Koridoru Vc.

Podsjećamo, JP Autoceste FBiH je 17.01.2023. godine su raspisale poziv za pretkvalifikaciju za izvođenje radova na dionici Mostar sjever – Mostar jug.

Sve detalje poziva za podnošenje prijava pogledajte OVDJE.

Press JP Autoceste FBiH 

 

 

Prije malo više od pola godine izabrani ste na mjesto izvršnog direktora Sektora za upravljanje i
održavanje. Možete li nam reći kako je tekao Vaš karijerni put prije dolaska na spomenutu funkciju?

Rođen sam 1982. godine u Mostaru, gdje sam završio osnovnu školu kao i gimnaziju fra Dominika Mandida. Diplomirao sam na Pravnom fakulletu Sveučilišta u Mostaru 2007. godine. Pripravničkistaž od godinu dana sam obavio u Federalnomzavodu za MIO/PlO u Mostaru. Radio sam pet godina u Zajedničkom odvjetničkom uredu Paponja – Bunoza. Pravosudni ispit položio sam 2018. u Sarajevu, a nakon toga 2019. godine godine položio sam i odvjetnički ispit. Više godina sam bio zaposlen na mjestu višeg stručnog suradnika u Službi za zaštitu prava branitelja i njihovih obitelji Grada Mostara, a zatim sam obavljao poslove šefa Službe za nekretnine Grada Mostara.

Jesu li naše autoceste sigurne, koje su dionice posebno opasne za promet, što se radi po planu poboljšanja sigurnosti?

Kako ni u jednom segment života, pa tako i u prometu, ne postoji apsolutna sigurnost. Međutim, u usporedbi sa drugim cestama,autoceste su ceste najvišeg ranga i rekao bih da imaju “ugrađen” visok stupanj sigurnosti prilikom same izgradnje. Da
bi se izgradila sigurna cesta naši stručnjaci već u fazi pisanja projektnog zadatka na neki način oblikuju autocestu i njene elemente. Kroz ove poslove nastojimo od najranije faze životnog ciklusa jednog projekta djelovati proaktivno.
Ono što također radimo u okviru sektora koji vodim, jeste da vodimo detaljnu evidenciju prometnih nezgoda kroz više poslovnih procesa i na kraju godine objedinjujemo sve podatke, te zajedno sa podacima svih, sada već četrnaest policijskih stanica kroz čija područja prolazi autocesta, izvršimo detaljnu analizu sigurnosti prometa na autocesti. Na osnovu ovih podataka i podataka o obimu prometa na svakoj od dionica, posebnim izračunima utvrđujemo stupanj opasnosti svake dionice. Prateći ove podatke kroz godine ne možemo reći zabilo koju dionicu da se po stupnju opasnosti ističe u odnosu na ostale.
Trenutno u eksploataciji imamo oko 120 kilometara autocesta i brzih cesta na kojima je izgrađeno čak četrnaest tunela ukupne dužine od oko 13 km, koji čine više od 10 posto autoceste. Tuneli se smatraju posebno opasnim mjestima na cesti. Iako su naši tuneli sigurni i sa puno manjim postotkom nastanka prometnih nezgoda od otvorenog dijela autocesta, ipak se posebna pozornost poklanja ovim objektima. Naveo bih primjer dionice Podlugovi – Sarajevo sjever koja je prometno najopterećenija dionica pod naplatom cestarine. Ovo je prva izgrađena dionica autoceste i u protekle dvije godine izvršena je zamjena i sanacija kolničke konstrukcije, postavljeni ublaživači udara na naplatnom mjestu Sarajevo sjever, veze mostova i trase ojačana većom klasom sigurnosne ograde, na nekoliko mjesto postavljeni počeci ograda sa efektom ublažavanja udara, te
obnovljena horizontalna signalizacija. Vraćajući se na početak ovog upita, ponovit ću da prostora za poboljšanja sigurnosti prometa  i podizanje nivoa usluge na autocesti osnovni su prioriteti u poslovanju poduzeća zanja nivoa usluge naše autoceste uvijek ima, zato se kroz planove poslovanja konstantno osigurava određeni iznos sredstava samo za ove svrhe.

JP Autoceste FBIH pružaju uslugu elektronske naplate cestarine koja korisniku omogućuje brzu i učinkovitu naplatu cestarine. U prethodnom period realizirano je i niz akcija koje imaju za cilj povećati broj korisnika naplate cestarine. Kako ste zadovoljni brojem korisnika elektronske naplate cestarine?

Elektronska naplata cestarine već duže razdobljebilježi kontinuirani rast. Uvođenjem novih pogodnosti i akcijskih prodaja ACC TAG uređaja ovaj način korištenja autoceste je sve popularniji među vozačima. Trenutno imamo preko 70.000 korisnika
ACC usluge što je više nego zadovoljavajući broj u odnosu na vozila koja prometuju autocestom. Učešće vozila s ACC TAG uređajem u ukupnom prometu vozila je oko 44%. Korisnici su prepoznali sve prednosti koje pruža ACC usluga uz bonus na dopune od 20%, te u sve većem broju prelaze na ovaj način korištenja autoceste.

Kada pričamo o naplati cestarine, da li JP Autoceste FBiH prati novitete na svjetskoj razini i što
možemo očekivati u godinama koje su pred nama?

Svakako da pratimo razvoj naplate cestarine u svijetu, s posebnim fokusom na regiju i EU. U narednom razdoblju planiramo uvezivanje naplate cestarine na način da jedan uređaj funkcionira na cijeloj teritoriji BiH, pa i dalje na prostoru zemalja zapadnog Balkana.

Bližimo se kraju još jedne kalendarske godine, kakvi su podaci o prometu vozila na autocesti, da li
se povećao broj vozila u odnosu na prethodne godine i kakav je u usporedbi sa predpandemijskim
rezultatima?

Izuzevši pandemijsku 2020. godinu, promet na autocesti A1 iz godine u godinu kontinuirano raste. Promet ostvaren u 2021. godini je rekordan (12.864.430 vozila na izlazu), čime je za 4,16% nadmašen predpandemijski rekord iz 2019. godine
(12.350.807 vozila). U prvih devet mjeseci ove godine ostvaren je rast od 10,64% u odnosu na isto razdoblje 2021. god.
Stoga je, usprkos nedavnoj privremenoj obustavi naplate cestarine na dionici D2 (Sarajevo zapad – Bradina) temeljem Odluke Vlade FBiH u cilju sanacije magistralne ceste M17, realno očekivati kontinuirani rast naplate cestarine.

Nalazite se na čelu sektora sa najvećim brojem zaposlenih unutar JP Autoceste FBiH, koje su, po Vama, osobine dobrog, uspješnog menadžera i sta je ono ključno da bi jedno veliko poduzeće kao što je JP Autoceste FBiH uspješno funkcioniralo?

Podijelio bih na tri ključna dijela bitne značajke koje su potrebne za uspješno funkcioniranje jednog velikog poduzeća kao što je JP Autoceste FBiH. Prva je dobra komunikacija, koja je osnova svega pa tako i menadžera i njegova tima. Druga je briga
o zaposlenicima. Naime, vrlo je važno da zaposlenici osjete da ih se uvažava i istinski brine o njima. Kao direktor u ovome poduzeću mogu reći da je bitno pored poslovnih ciljeva voditi i računa o potrebama zaposlenika. Možda je takav način rada teško naučiti ali on je neophodan za kvalitetno funkcioniranje poduzeća. Treća, a možda i ključna
stavka je kvalitet rada i stručnost. Stručnost prije svega treba gledati iz dva aspekta, prvi se odnosi na područje rada, dok se drugi dio odnosi na voditeljske sposobnosti. Sve ovo nabrojano omogućuje kvalitetnije upravljanje procesima i resursima.

 

Vlada FBiH je donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o mjerilima za obračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje pratećih djelatnosti na autocestama i brzim cestama u Federaciji BiH.

Izmjenom je propisana da se visina naknade za pokrivanje telekomunikacijskim signalom za telekom operatere u tunelima na dionicama autoceste utvrđuje mjesečno u konvertibilnim markama po dužnom metru samozračećeg kabla za radio signal, te da ova naknada za autoceste sada iznosi 0,05 KM, a za brze ceste 0,03 KM po dužnom metru.

Kako je obrazloženo, primjena Uredbe u proteklom periodu je pokazala da visina naknada za pokrivanje telekomunikacijskim signalom samozračećeg kabla za radio signal za telekom operatere u tunelima na dionicama autoceste zbog visine nije pokazala interes telekom operatera. S obzirom da oni nisu prihvatili korištenje telekomunikacijske opreme u tunelima po dosad utvrđenim visinama naknade, odredba člana 15. Uredbe je izmijenjena.

Izmjenom Uredbe, visina naknade je korigovana i učinjena prihvatljivom telekom operaterima. Ujedno, JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar će moći ostvarivati prihod od ove usluge, što do sada nije bio slučaj, a korisnicima autoceste će biti pružena veća sigurnost i bolje usluge.

IZVOR: Vlade FBiH

 

Direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder bio je danas domaćin posjeti Koridora Vc, na čelu sa predsjednicom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Odile Renaud-Basso, šefom Delegacije EU u BiH  Johannom Sattlerom i direktorom JP Autoputeva RS Nedeljkom Ćorićem, koji su tom prilikom posjetili tunel Ivan, koji je otvoren u oktobru 2022. godine.

Direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder je ocjenio da postoji snažno partnerstvo sa međunarodnim evropskim finansijskim institucijama i EU uz čiju podršku Autoceste FBiH nastavljaju realizaciju razvojnog i izuzetno važnog projekta za Bosnu i Hercegovinu kao što je autocesta na Koridoru Vc.

-Ove godine počinje gradnje kompletnog sjevernog dijela Koridora Vc, odnosno ukupno 50 kilometara, a uz to još ugovaranje dvije dionice na jugu, 14,5 kilometara od Mostara jug do Bune. Ono što je u ovom trenutku najvažnije na Koridoru Vc, jeste činjenica da su za dva najkompleksnija projekta, tunel Prenj i Mostarska obilaznica, raspisani tenderi, a početak izgradnje planiran je sredinom ove godine. U ovoj godini u Federaciji BiH ćemo imati u izgradnji 110 kilometara autoceste, istaknuo je Voloder.

Podsjetio je i da je tunel Prenj najduža je i najsloženija građevina na cijelom Koridoru Vc, s dužinom od 10,45 kilometara radit će se o devetom najdužem cestovnom tunelu u Evropi, a prvi je ovakav tunel u Bosni i Hercegovini koji prelazi granicu od šest kilometara.

Dalje je naveo kako će autocesta od Sarajeva do Mostara uvelike skratiti putovanje. Poređenja radi trenutna dužina puta preko M-17 iznosi 113 kilometara, dok će izgradnjom autoceste iznositi 82 kilometara. Preciznije, vrijeme putovanja će se skratiti s dosadašnjih dva sat na nešto manje od jednog sata vožnje, što u konačnici dovodi do skraćenja puta od 31 kilometara i uštede vremena za više od jednog sata, navodi se u saopćenju.

-Tunel će biti dio dionice autoceste Ovčari – tunel Prenj – Mostar sjever i ključni je za povezivanje Sarajeva sa Mostarom, odnosno jače unutrašnje povezivanje Bosne sa Hercegovinom, što je i strateški cilj, odnosno kompletiranje izgradnje cijelog koridora 5c kroz Federaciju BiH, naglasio je Voloder.

On je istaknuo da radovi na tunelu Prenj počinju sredinom ove godine i trajat će šest godina.

Predsjednica EBRD-a Odile Renaud-Basso podsjetila je da je ova banka, od početka rada u BiH, investirala tri milijardne eura i da će nastaviti da pruža podršku BiH putem različitih projekata.

-EBRD realizuje tri prioritea u BiH, a to su razvoj privatnog sektora, s obzirom da postoji zdrav privatni sektor sa malim i srednjim preduzećima, na drugom mjestu prioriteta su infrastrukturni projekti, kao što je autocesta na Koridoru Vc, dok je treći prioritet takozvana „zelena agenda“, odnosno zelena transformacija u procesu dekarbonizacije, naglasila je Basso.

Ona je izrazila zadovoljstvo svojom prvom posjetom BiH i to je bila u prilici da se uvjeri u realizaciju „ovog veličanstvenog projekta i izgradnje modernog tunela“, jer je to ujedno i najbolji i najkonkretniji dokaz uticaja EBRD, koja sa EU i drugim finansijskim institucijama ostvaruje na terenu u BiH.

-Imala sam priliku da sa predstavnicima vlasti u BiH razgovaram o zajedničkim prioritetima i planovima, tako da sam veoma zadovoljna pozitivnim koracima, koji se odvijaju u BiH u procesu pristupanja EU u smislu kandidatskog statusa, poručila je ona.

Šef Delegacije EU u BiH  Johann Sattler je zadovoljan posjetom i viđenim na terenu, ali i razgovorima sa predstavnicima vlasti u BiH, kao i sa direktorima JP Autoceste FBiH Elmedinom Voloderom i JP Autoputevi  RS Nedeljkom Ćorićem.

-Ovdje govorimo o projektu Koridora Vc, čiju izgradnju finansiraju različite institucije, a govorimo o četiri milijarde ukupne investicije. Sva ta sredstva dolaze putem povoljnih kredita ili grantova i to je ono što ih čini vrlo privlačnim, ukazao je Sattler, izrazivši zahvalnost svim nivoima vlasti u BiH, te direktorima i vrijednim radnicima oba javna preduzeća, koji učestvuju u realizaciji projekta izgradnje autoceste na Koridoru Vc

On smatra da će završetak izgradnje Koridora Vc u velikoj mjeri nabolje promijeniti život građana u BiH, od kojih čak 60 posto živi i radi duž ove autoceste, a poseban benefit osjetit će poslovni ljudi, koji sarađuju sa partnerima iz EU. Satler je izrazio nadu da će svi uključeni u realizaciju ovog projekta dati sve od sebe da Koridor VC u BiH bude završen do 2028. ili 2029. godine.

Press JP Autoceste FBiH 

Na autocesti A1 na području Kantona Sarajevo od danas je u funkciji sedam novih radara za kontrolu brzine.

Radarski uređaji su postavljeni na sljedećim lokacijama:

1. Ulaz u tunel “25. novembar”, smjer Tarčin – Zenica (ograničenje brzine 100 km/h)
2. Tunel “Vukov Gaj”, smjer Tarčin – Zenica (ograničenje brzine 100 km/h)
3. Petlja “Podlugovi”, smjer Zenica – Tarčin (ograničenje brzine 130 km/h)
4. Ulaz u tunel “Gaj”, smjer Zenica – Tarčin (ograničenje brzine 100 km/h)
5. Petlja “Butile” – isključenje prema Sarajevu, smjer Zenica – Tarčin (ograničenje brzine 70 km/h)
6. Petlja “Vlakovo”, smjer Zenica – Tarčin (ograničenje brzine 130 km/h)
7. Tunel “Oštrik”, smjer Zenica – Tarčin (ograničenje brzine 100 km/h).

 

Novopostavljeni radari bilježiti će prekoračenje brzine samo u prometnim trakama na kojima su postavljeni (u jednom pravcu).

Stavljanjem u funkciju radarskih uređaja na autocesti A1 na području Kantona Sarajevo očekuje se poboljšanje stanja sigurnosti u prometnu na navedenom dijelu autoceste.

Podsjećamo, sve aktivnosti oko postavljanja radara za kontrolu brzine na autocesti A1 provodi Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS), a u skladu sa Elaboratom o proširenju sustava stacioniranih radarskih uređaja na autocestama u Kantonu Sarajavo iz 2019. godine.

 

Press JP Autoceste FBiH

Na gradilištu tunela Hranjen mehanizacija radi punom parom na probijanju glavne i sporedne tunelske cijevi. Radovi su intenzivirani nakon što je potpisan ugovor o nastavku radova vrijedan 39 miliona i 339 hiljada maraka, sredstava Vlade Federacije iz budžeta prema Programu utroška dijela sredstava “Kapitalni transferi javnim preduzećima -Transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta”.Ova sredstva se povlače sukcesivno, svaki mjesec izvođač ispostavlja privremenu situaciju koju JP Autoceste FBiH plate, a zatim sredstva refundiraju od Federalnog ministarstva finansija.

I pored otežanih uslova za rad, spajanje tunela Hranjen sa sjeverne i južne strane napreduje planiranom dinamikom.

“Na tunelu Hranjen, s južne strane glavne tunelske cijevi u kojoj se izvode radovi primarne podgradnje, trenutno je iskopano negdje oko 1600 metara, ukupno oko 2,4 km glavne cijevi i 2,3 km servisne što je oko 43 posto te faze radova”, pojašnjava Ivan Mlakić Vuković , glavni nadzorni inženjer za iskop i primarnu podgradnju tunela Hranjen.

Intenzivirani radovi

Podsjetimo, Autoceste F BIH potpisale su 29.07.2022. godine ugovor za nastavak izgradnje tunela Hranjen s izvođačem, firmom EURO-ASFALT d.o.o. Sarajevo kojim je definisan nastavak iskopa i ugradnja primarne podgrade glavne i servisne tunelske cijevi u dužini od cca 400 m te ugradnja hidroizolacije, bočnih tunelskih drenaža, sekundarne (finalne) tunelske obloge u glavnoj tunelskoj cijevi u dužini od cca 1.150 metara kao i izrada drenažnog kanala u dužini od 250 m kojim će se podzemne vode izvesti van tunela.

Prema ugovoru radovi podrazumijevaju iskop i primarnu podgradu sa južne strane odnosno od Goražda, dok se sa sjeverne strane, od Prače radi fina obloga tunela odnosno zadnja faza. Nimalo povoljno geološko tlo za radnike.

“Novi ugovor podrazumijeva iskop i primarnu podgradu, znači prvu fazu radova s ove južne strane, sa sjeverne strane su u toku radovi druge faze, to su temelji i završna obloga tunela, ti isti radovi se očekuju uskoro da počnu s ove strane. Intenzitet radova je takav da je napredak u skladu sa materijalom, negdje od 60 do 70 metara u glavnoj cijevi u mjesec dana, zavisno od kategorije materijala. Trenutno je četvrta kategorija i ta nas kategorija prati kroz cijeli tunelski iskop s ove strane, četvrta sa povremenom petom, a to su dvije najlošije kategorije u geološkom smislu i najteže za podgrađivati i najteže u finansijskom smislu”, kaže Vuković.

Na gradilištu se radi u dvije smjene 24 sata punu sedmicu. Na servisnoj cijevi gdje se vrši iskop temperatura raste i do 35 stepeni, a zna rasti i do čak 70 stepeni što otežava radove.Zbog nepovoljnog tla trenutno se po danu iskopa 3 do četiri metra i jedne i druge cijevi. Trenutno je manje potrebe za miniranje jer kvalitet iskopa ne dozvoljava tu metodu što primorava radnike na mašinski iskop.

Teži uslovi rada

“Radi se neprestano, to je uobičajena praksa za tunelogradnju jer je smisao iskop i što prije zatvaranje primarne podgrade, nema vremena za puštanje materijala da se relaksira. U prosjeku dnevno se probije oko 3 metra na dan i jedne i druge cijevi, što je realno za očekivati, nekad je više miniranja nekad manje zavisno od kategorije materijala jer što je bolja kategorija naravno da je potrebno koristiti druge mehanizme iskopa kao što je miniranje, a kad je lošija onda se radi mašinski iskop, znači kad je četvrta, treća ili druga koju mi nećemo imati ide proces miniranja, tad sam iskop brže napreduje, korak je veći”, kaže Vuković.

Iako se u javnosti špekulisalo da ima problema sa podzemnim vodama glavni inžinjer ističe kako to nije slučaj.

“Nemamo problem s vodama, s južne strane voda se gravitaciono izvodi vani, sa sjeverne strane je bio problem sa dotokom podzemnih voda rijeke Čemernice i trenutno je izvođač izveo privremenu odvodnju i taj način je kompatibilan sa trajnim rješenjem tako da ta voda nije problem, sa izvođenjem ona se ispušta u prirodni vodotok”, ističe Vuković.

Brza cesta

Brza cesta Prača – Goražde (Hrenovica – Hranjen – Goražde), što uključuje i tunel Hranjen je dužine od 18,4 kilometara. Vlada FBiH je za ovu godinu osigurala još 50 miliona KM za izgradnju brze ceste Prača – Goražde iz Budžeta na osnovu usvojenog Programa utroška dijela sredstava: „Kapitalni transferi javnim poduzećima – transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta“ te se u zavisnosti od odobrenih novčanih sredstava ugovara obim poslova.

S druge strane, JP Autoceste FBiH intenzivno rade na zatvaranju cijele finansijske konstrukcije za tunel Hranjen i brzu cestu. Pri kraju su pregovori za obezbjeđenje svih neophodnih sredstava za dovršetak tunela i izgradnju pristupnih cesta i kompletne infrastrukture, čijom izgradnjom će tunel biti potpuno funkcionalan i pušten u promet.

Tunel Hranjen je definitivno najvažniji infrastrukturni projekat za Grad Goražde, ali i ovaj dio BIH, a nakon što tunel bude u funkciji, Istočna Bosna i susjedni dijelovi Srbije, bit će znatno bliže Sarajevu i ostalim mjestima u Bosni. Svi korisnici imat će direktnu korist od izgradnje tunela jer će se vrijeme putovanja značajno skratiti, ističu u Autocestama FBIH.

Izvor: RTV BPK Goražde