Prvi Centar za održavanje i kontrolu prometa (COKP) u Bosni i Hercegovini, otvoren je 2014. godine na Drivuši na dionici Zenica Jug – Lašva. U istom se nalaze jedinice za održavanje, nadzor i upravljanje na autocesti A1. COKP nadzire sigurnost i udobnost putovanja autocestom A1, 24 sata dnevno, 365 dana u godini.
U razdoblju od otvaranja COKP-a do danas, evidentirano je oko 2728 incidentnih situacija. Prema statistici, najčešći incidenti su: zaustavljanje vozila na autocesti, saobraćajna nezgoda i strani predmet na kolovozu.
U svom svakodnevnom radu, zaposlenici COKP-a se služe savremenim i sofisticiranim sistemima koji osiguravaju dotok informacija sa autoceste u realnom vremenu. Većina opreme je bazirana na IP tehnologijama. Signali se sa različitih uređaja do COKP-a prenose putem optičkih vlakana, što omogućava velike brzine prijenosa, što znači da se u najkraćem vremenu dobivaju informacije o stanju u tunelima i na autocesti. Uzimajući u obzir iskusne i osposobljene operatere centra, vrijeme reakcije na određeni incident je u okviru jedne minute.
Najsloženiji incident koji se može dogoditi na autocesti je požar. Većina opreme u tunelu je u funkciji minimiziranja posljedica nastanka požara u smislu spašavanja ljudskih života, zaštite samog objekta i očuvanja okoliša. Do danas se na autocesti A1 dogodio jedan manji požar u tunelu 1.mart, koji je ugašen u početnoj fazi.
Na grafikonu je prikazan broj incidentnih situacija po godinama, iz čega je vidljivo da je najveći broj incidenata na dionici Lašva – Sarajevo sjever. Ova dionica je izgrađena prije 2014. godine i u vrijeme izgradnje nije bila obaveza implementiranje ITS-a. Osim toga, dionica je izgrađena paralelno uz rijeku Bosnu, te je značajan broj dana u godini pod maglom. Radovi na implementaciji ITS-a na dionici Lašva – Sarajevo sjever su započeli u junu 2020. godine, te je za očekivati da će već početkom sljedeće godine svi izgrađeni kilometi autoceste biti pod sistemom upravljanja i nadzora, što će svakako doprinijeti povećanju sigurnosti saobraćaja na autocesti A1.
Direktiva evropske komisije iz 2004. godine o minimalnim uvjetima sigurnosti za tunele u trans-europskoj mreži, po kojoj su građeni i naši tuneli, definirala je koje sisteme, uređaje i opremu moraju imati tuneli duži od 500 metara kako bi bili sigurni.
Od postojećih kilometara autoceste koja je u eksploataciji, 10 % su tuneli, a njihov udio će se povećati daljnjom izgradnjom autoceste na Koridoru 5c. Upravo implementacija zahtjeva Direktive 2004/54/EC garantira visok nivo sigurnosti u tunelima koji se smatraju posebno opasnim objektima na autocesti.
Saobraćaj na svim dionicama autoceste se nadzire i upravlja putem promjenjive signalizacije, i to: tok saobraćaja u tunelima, rad ventilacije, led rasvjete, koordinacija svih eventualnih incidenata ili incidentnih situacija, a sve u saradnji s policijom, vatrogasnim i drugim hitnim službama u slučaju potrebe.
Iz Centra se nadzire i upravlja i ostalim sistemima implementiranim na autocesti i tunelima kao što su: videonadzorni, saobraćajni informacijski, elektroenergetski, vatrodojavni, hidrantski, telefonski pozivni, SOS sistem, sistem radio difuzije u tunelu, …
U sklopu COKP-a nalaze se i drugi objekti neophodni za upravljanje i održavanje autoceste: upravna zgrada za kontrolu sigurnosti, radionice, benzinska pumpa, praonica vozila, garaže za vatrogasna vozila i teretna vozila, solana, parking i ostali pomoćni objekti.
Pored COKP-a na Drivuši, izgrađen je i COKP u Zvirićima, na dionici Zvirovići – Bijača. Funkcionalno, ovaj COKP ima sve iste sadržaje kao COKP Drivuša, samo što je prostorno mnogo veći, sa više smještajnih kapaciteta kako za vozila i opremu, tako i za ljudstvo.
COKP Zvirići još uvijek nije dobio svoju punu funkciju s obzirom da je dionica koju nadzire duga samo 10 kilometara, te se istom još uvijek ne upravlja sa ove lokacije. Realno je za očekivati da će se izgradnjom autoceste na jugu zemlje, opremiti i COKP Zvirići te uspostaviti 24-satni nadzor i upravljanje.
Press JP Autoceste FBiH
