U organizaciji JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, Sektor za upravljanje i održavanje, održano je dodijeljivanje godišnjih priznanja najuspješnijim blagajnicima i vođama smjena za 2020. godinu. Ovogodišnja dodjela priznanja je bila četvrta po redu i već polako postaje tradicionalna manifestacija unutar JP Autoceste FBiH.

Najuspješniji blagajnici su izabrani po kriteriju ostvarenog broja prolaza vozila u 2020. godini, a nagrađeni su: Admir Dević, Mufid Abdović, Eldis Skenderagić, Adnan Čolić, Mirsada Imamović, Sanela Ramić, Selma Porča, Damir Piknjač, Aida Čarković, Naris Kuko i Andrija Markić.

Najuspješniji vođe smjena za 2020. godinu izabrani su na temelju dva kriterija (broj vozila na naplati i iznos dopune na ACC TAG uređajima), a nagrađeni su  Vladimir Ilić, Mirza Katica i Merima Lavić.

Priznanja najuspješnijim djelatnicima je uručio Marin Jelčić, izvršni direktor Sektora za upravljanje i održavanje, koji je u svome govoru čestitao i zahvalio nagrađenima, ali i svim ostalim blagajnicima i vođama smjena na njihovom naporu i doprinosu u ostvarivanju pozitivnih poslovnih rezultata u teškom i izazovnom vremenu.

Press JP Autoceste FBiH

 

 

 

Nakon završetka aktivnosti na izgradnji Zeničke obilaznice, fokus aktivnosti JP Autoceste FBiH u zeničkoj regiji stavljen je na nastavak radova prema sjeveru, na poddionicama Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca kao i na sjevernoj sekciji dionice Tunel Zenica – Donja Gračanica.

Poddionica  Vranduk – Ponirak, koja je dio dionice Poprikuše – Zenica sjever, ukupne je dužine 5,3 km i značajniji objekti na poddionici su mostovi Vranduk 1 i Vranduk 2 te istoimeni tunel. Na gradilištu se trenutno provode aktivnosti na svim objektima kao i na otvorenom dijelu trase. Na trasi se izvode iskopi, zaštite kosina, izgradnja šipova i izrada potpornih zidova, dok se na pojedinim dijelovima trase vrše dodatne istražne bušotine. Specifičnost trase je tlocrtno i visinski razdvojen lijevi i desni kolnik autoceste zbog činjenice da se autocesta proteže kroz jako strme padine, a obzirom da se autocesta nalazi u većem dijelu u zasjeku, isprojektiran je značajan broj visokih potpornih zidova koji se rade tehnologijom armirane zemlje. Uz radove na trasi izvode se i radovi na deponiji Malinjak.

Na mostovima Vranduk 1 (dužina 390 m) i Vranduk 2 (dužina 340 m) u tijeku su radovi na upornjacima i rasponskim konstrukcijama na stubnim mjestimaa, a do sada su završene pozicije: stubno mjesto i rasponska konstrukcija S2L, stubno mjesto i rasposnka konstrukcija S3L, upornjak U2L, stubna mjesta S2D, S3D i U2D (Vranduk 1) i stubna mjesta S1L, S2L, S1D i S2D, upornjaci U2L i U2D (Vranduk 2). Na tunelu Vranduk, ukupne dužine 400 m, trenutno se provode radovi na ugradnji mreža i samobušećih sidara.

Izvođač radova na izgradnji poddionice Vranduk – Ponirak je konzorcij Azvirt L.L.C (Azerbejdžan) i Hering d.d. Široki Brijeg (BiH), dok nador nad izvođenjem radova vrši konzorcij DRI upravljanje investicij d.o.o. (Slovenija) – DIVEL d.o.o. Sarajevo (BiH). Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Vranduk – Ponirak je 76.592.799,03 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID).

 

Na poddionici Ponirak – Vraca koja je dio dionice Poprikuše – Zenica sjever, dominantan objekt je tunel Zenica koji čini preko 90% trase autoceste. Tunel Zenica izvodi se kao dvocijevni tunel,  ukupna dužina desne tunelske cijevi je 3371,9 m, a lijeve cijevi 3324,1 m. Tunel prolazi ispod planine Vepar i imati će devet prolaza za pješake, dva prolaza za motorna vozila i dvije zaustavne niše, a gradi se po NATM modelu (Nova austrijska tunelska metoda) koja je jako pogodna s obzirom na očekivane promjene geoloških i geotehničkih uvjeta. Na izgradnji tunelu radi 120 radnika, a radovi se odvijaju 24 sata. Radovi na probijanju tunela izvode se istovremeno s južne i sa sjeverne strane. Sa sjeverne strane, u mjestu Ponirak, radove izvodi Euro – Asfalt d.o.o. Sarajevo, dok radove s južne strane izvodi turska kompanija Cengiz insaa Sanayi ve Ticaret A.S. Do sada je na sjevernoj strani tunela Zenica iskopano 830 metara lijeve i 900 metara desne tunelske cijevi, a na južnoj strani izveden je iskop, primarna podgrada i betonska obloga obje tunelske cijevi u dužini od 870 metara, mjereno od izlaznog portala uključujući i poprečne prolaze.

Najveći problem u izgradnji tunela Zenica predstavlja prisustvo podzemnih voda u velikim količinama ( u pojedinim trenucima do 1600 litara u minuti), međutim, niti složeni geološki uvjeti nisu narušili planiranu dinamiku radova. Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je 59.408.825,00 eura bez uključenog PDV-a, a sredstva su osigurana putem Europske investicijske banke (EIB) u visini od 50 milijuna eura i bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 19 milijuna eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Press JP Autoceste FBiH

Akcize su vrsta posebnog poreza na potrošnju. Porezi na potrošnju se plaćaju prilikom kupovine nekog proizvoda, i uključeni su u njegovu prikazanu cijenu, kao i PDV, s tim što na fiskalnom isječku možete provjeriti i koliki je iznos PDV-a, dok to sa akcizama nije slučaj.

Akcize su poseban poreski oblik jer se ne naplaćuju na sva dobra i usluge (kao što je slučaj sa PDV-om) već samo na manji broj odabranih proizvoda. U Bosni i Hercegovini ovi proizvodi su naftni derivati, duhanske prerađevine, alkohola i bezalkoholna pića, kafa i biogoriva i biotečnosti.

Akciza i putarina su posebni oblici indirektnih poreza, koji su u Bosni i Hercegovini regulisani Zakonom  o akcizama u BiH  i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, usvojen krajem 2017. godine.

Prema posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, putarina kao vrsta indirektnog poreza plaća se na biogoriva i biotečnosti i na naftne derivate i to u iznosu od:

• 0,15 KM po litru proizvoda, odnosno kilogramu tečnog naftnog gasa za puteve i
• 0,25 KM po litru proizvoda, odnosno kilogramu tečnog naftnog gasa, od čega se na izgradnju autocesta odnosi 0,20 KM, a na izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva 0,05 KM.

Ovaj iznos koji se izdvaja za izgradnju autocesta je posljednjim izmjenama Zakona o akcizama u BiH povećan sa 0,10 KM na 0,20 KM.

Prihodi po osnovu putarina uplaćuju se na Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje, a njihova raspodjela vrši se u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.

Koliko i šta od akcize na gorivo dobiva JP Autoceste FBiH?

U skladu sa Zakonom o akcizama putarina kao vrsta indirektnog poreza plaća se na biogoriva i biotečnosti i naftne derivate. Iznos putarine od 0,25 KM po litri proizvoda izdvaja se za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta, od čega JP Autoceste FBiH ostvaruje dio prihoda od putarine u visini od 0,20 KM po litri proizvoda, namijenjen za izgradnju autocesta.

Imajući u vidu da nije donesen akt o konačnoj metodologiji raspodjele prihoda od putarine za autoceste i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta, Upravni odbor UIO je sredinom 2018. godine donio Odluku o privremenoj raspodjeli prihoda kojom je utvrđeno da se od ukupnog prihoda od putarine 10% ostaje na podračunu kod Centralne banke, a služit će za poravnanje prihoda po utvrđivanju konačne metodologije raspodjele. Preostalih 90% prihoda dijeli se između entiteta i Brčko Distrikta tako da 59% pripada Federaciji Bosne i Hercegovine, 39% pripada Republici Srpskoj a 2% Brčko Distriktu.  Prije ove Odluke na snazi je bila Odluka o privremenoj raspodjeli prihoda od putarine iz 2009. godine, koja je propisivala istu metodologiju. Prema ranijoj praksi isplata zadržanog iznosa je vršena svake dvije godine. Posljednja isplata zadržanog iznosa JP Autoceste FBiH je izvršena u 2017. godini.

Bitno je naglasiti da 10% ukupno prikupljene akcize još uvijek stoji uplaćeno na računu Uprave za indirektno oporezivanje i da JP Autoceste FBiH imaju potraživanje prema UIO u iznosu cca. 70 miliona KM. Na sjedinici Upravnog odbora UIO još uvijek nije donesena odluka o načinu raspodjele zadržanih sredstava, ali je učinjen pomak u vidu formiranja radne grupe koja će se sastojati od zainteresiranih strana.

Prema tome JP Autoceste FBiH od prihoda namjenske akcize od 2011. godine – od kada je osnovano u skladu sa Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine, a registrovano i započelo rad 1. januara 2011. godine, kao pravni sljednik Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta, organa u sastavu Ministarstva prometa i komunikacija  Federacije BiH, do danas ostvarilo prihode u visini od 1,01 milijardu KM.

Od 1. februara 2018. godine od kada se primjenjuje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, kojim je povećan iznos akcize, do 31.12.2020. godine, JP Autoceste FBiH  ostvarilo prihode po ovom osnovu u visini od cca. 486 miliona KM.

 Novac od akciza se koristi za izgradnju autoceste i evo kako

JP Autoceste FBiH je do sada već uložilo u izgrađeni dio Koridora Vc, u dužini od cca 102 km iznosi 1,62 milijarde KM. Navedena kapitalna ulaganja obuhvataju izdatke za građenje, usluge nadzora nad građenjem, izdatke za projektnu dokumentaciju, troškove kamata u vremenskom periodu kada su se isti u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima do stavljanja izgrađenih poddionica/dionica u upotrebu mogli kapitalizirati, te ostali zavisni troškovi.

U zadnjem kvartalu 2020. godine okončana je izgradnja 11 kilometara duge Zeničke zaobilaznice, poddionice: Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i južna sekcija Donja Gračanica – Tunel Zenica. Ukupna investicijska vrijednost radova je iznosila 225 miliona eura.

Ukupna ulaganja za eksproprijaciju zemljišta za potrebe izgradnje Koridora Vc do danas iznose  239,15 miliona KM.

Za izgradnju Koridora Vc osiguravaju su sredstva putem kreditnih linija kod međunarodnih finansijskih institucija: Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investicijska banka (EIB), OPEC Fond za međunaordni razvoj (OFID) i Kuvajtski fond za arapski ekonomski razvoj (KFAED).

Do sada na izgradnju Koridora Vc u potpunosti su utrošene kreditne linije u visini od cca 518,04 miliona Eura (1,01 milijardi KM) i to: EBRD 205 miliona Eura, EIB 75 miliona Eura, EIB 166 miliona Eura, KFAED u visini od 10,5 miliona KVD (cca 30 miliona Eura) i OFID 48 miliona USD (cca 42,04 miliona Eura).

JP Autoceste FBiH je sa povećanjem akcize na gorivo za 10 feninga ubrzalo postupke osiguranja kreditnih linija i samim tim direktno omogućilo kontinuitet izgradnje Koridora Vc.

Trenutno su efektivne kreditne linije u visini od  cca 595 milion Eura ili 1,16 milijardi KM. Kreditnim linijama se trenutno vrši  finansiranje izgradnje i to: OFID 24 miliona Eura (Vraca – Donja Gračanica), EBRD 80 miliona Eura (Vraca – Donja Gračanica i Buna – Počitelj), EBRD 76 miliona (Svilaj – Odžak i Klopče – Donja Gračanica) Eura, OFID visini cca 49 miliona Eura (Vranduk – Ponirak), KFAED cca 36 miliona Eura (Nemila – Vranduk, EIB 50 miliona Eura (Ponirak – Vraca), EIB 100 miliona (Počitelj – Zvirovići) i EBRD 180 miliona Eura (Poprikuše – Nemila, Mostar Jug – tunel Kvanj, Lot 2. tunel Ivan).

Trenutno je aktivno osam gradilišta na Koridoru Vc (ukupne ugovorene vrijednosti radova i nadzora cca 1,5 milijardi KM) i to: Poprikuše – Nemila, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca, Vraca – Donja Gračanica (sjeverna sekcija), Tarčin – Ivan Lot 1. Tarčin – ulaz u tunel Ivan i Tarčin – Ivan lot 2. tunel Ivan, Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići, čija se izgradnja finansira iz međunarodnih kreditnih sredstava.

Pored naprijed navedenih, aktivna su još dva gradilišta (ukupno ugovorene vrijednosti radova i nadzora 79,1 miliona KM) i to: brza cesta Prača – Goražde (I faza) čija se izgradnja finansira iz sredstava Budžeta FBiH i  Regionala R2425a Tromeđa – Zvirovići čija se izgradnja finansira iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH. Također iz vlastitih sredstava se graditi i Sarajevska obilaznica lot 3b (ugovorena vrijednost 21,4 miliona KM).

U toku su aktivnosti na provođenju tenderskih procedura za dionice: Putnikovo brdo – Medakovo, Nemila – Vranduk, Kvanj – Buna i Mostar Jug – Kvanj procijenjene vrijednosti radova i nadzora cca 536 miliona KM.

Paralelno s ovim aktivnostima provode se i aktivnosti na postizanju efektivnosti kreditnih linija: EBRD 60 miliona Eura (Putnikovo brdo – Medakovo), EIB 100 miliona EUR-a (tunel Kvanj – Buna) i EIB 140 miliona Eura (Tarčin – Ivan i Poprikuše – Nemila).

Pored osiguranja sredstava putem kreditnih linija, bitno je napomenuti da JP Autoceste FBiH provedi i aktivnosti na osiguranju bespovratnih grant sredstava za sve dionice čija se izgradnja finansira iz sredstava EBRD-a i EIB-a.

Sada postoji zatvorena finansijska konstrukcija za sve dionice koje su u izgradnji, odnosno za koje je tenderska procedura u toku.

U toku se pripremne aktivnosti za građenje preostalih dionica na Koridoru Vc i to: Medakovo – Ozimice, Ozimice – Poprikuše, Ovčari – Mostar Sjever i Mostar Sjever – Mostar Jug ukupne procijenjenje vrijednosti radova i nadzora cca 2,3 milijarde KM. JP Autoceste FBiH je pokrenulo aktivnosti za osiguranje kreditnih sredstava za ove dionice. Pokrenuta je inicijativa za zaduženje kod EIB-a u visini od 340 miliona Eura za izgradnju dionice Medakovo – Ozimice i Ozimice – Poprikuše. Također, EBRD i EIB su dostavile pismo namjere o spremnosti za sudjelovanje u finansiranju projekta izgradnje dionice autoceste od Ovčara do Mostara Sjever (34 km) sa potencijelnim iznosom kredita do 600 miliona Eura. EBRD je dostavio mandatno pismo za sufinansiranje izgadnje dionice autoceste Mostar Sjever – Mostar Jug. Aktivnosti oko osiguranja navedenih kreditnih linija su u toku.

Kada je u pitanju način korištenja akcize, bitno je naglasiti da je trenutni investicijski ciklus u kojem se nalaze JP Autoceste FBiH značajno veći od iznosa ukupljeno prikupljene akciza u poslijednje tri godine. Akciza se prikuplja i koristi za vraćanje dugoročnih međunarodnih povoljnih kredita koji se koriste isključivo za građenje autoceste.

U posljednje tri godine iznos investicija u toku, koje se odnose na građenje je dosegao 865 miliona KM, a razlika u odnosu na početak 2018. godine je 615 miliona KM. To znači da je u poslijednje tri godine u izgradnju autoceste uloženo preko 615 miliona KM.

U periodu od 2018. do 2020. JP Autoceste FBiH je izmirilo sve svoje dospjele obaveze koje je imalo i prema dobavljačima, prema vlasnicima zemljišta kao i prema kreditorima. U periodu od 1.1.2018. do 31.12.2020 za servisiranje dugoročnih kredita (otplata i kamata) isplaćeno je 260.387.372 KM.

Kapitalne investicije 

Izgradnja autocesta i brzih cesta u svakoj državi predstavlja visoko značajne i važne projekte kako za lokalne zajednice kroz koju putna mreža prolazi, tako i za cjelokupnu državu i društvo.

Postoji veliki broj pozitivnih efekata do kojih dolazi izgradnjom putne infrastrukture, posebno autocesta, kao što su: omogućavanje bržeg razvoja, porast BDP, olakšavanje poslovanja privrednim subjektima i građanima kreiranje zaposlenosti, stvaranje pretpostavki za veći izvoz, smanjenje broja nesreća i smanjenje društvenih troškova uzrokovanih nesrećama i usljed manjeg habanja vozila, itd.

Sigurno je da generacije koje dolaze zaslužuju da putuju po boljim putevima, kao i turisti, da privreda koristi bolje puteve i svi oni koji žele da posjete BiH.

Dugoročno to su investicije koje imaju svoj povrat i nema nikakve dvojbe da li je to korisno.

 

Press JP Autoceste FBiH 

Sa velikom tugom i žalošću JP Autoceste FBiH obavještavaju javnost da je izvršni direktor Sektora za ekonomsko-finansijske poslove JP Autoceste FBiH Ivica Ćurić preminuo 29.01.2021. godine u Kantonalnoj bolnici Zenica.

Ivica Ćurić je rođen 1962. godine u Žepču. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Od 1982. do 1992. radio je na ekonomsko-komercijalnim poslovima u obiteljskom obrtu. U periodu od 1992. do 2012. bio je direktor firme NBI Ćurić.

Od 2012. do 2015. obnašao je funkciju ministra za rad, socijalnu politiku i izbjeglice u Vladi Zeničko-dobojskog kantona.

Od 2015. godine imenovan je za člana Uprave JP Autoceste FBiH kao izvršni direktor Sektora za ekonomsko-finansijske poslove.

Obitelji, prijateljima i suradnicima direktora Ivice Ćurića, Uprava i kolektiv JP Autoceste FBiH upućuju izraze iskrene sućuti.

 

Press JP Autoceste FBiH

Kako bismo olakšali korištenje ACC TAG uređaja vozačima putničkih automobila Sektor upravljanja i održavanja JP Autoceste FBiH je izvršio izmjene na sistemu naplate cestarine koje će korisnicima prepaid billing sistema prve kategorije vozila omogućiti korištenje jednog ACC TAG uređaja na više vozila prve kategorije.

Da biste ostvarili ovo pravo dovoljno je da dostavite Vaš ACC TAG uređaj sa Zahtjevom za izmjenu na najbliže naplatno mjesto kako bismo izvršili reprogramiranje Vašeg ACC TAG uređaja.

Važno je naglasiti da se navedeno odnosi isključivno na vozila prve kategorije prepaid biling sistema.

Vozi bez zaustavljanja, pređi na ACC!

 

Press JP Autoceste FBiH 

Radovi na rehabilitaciji regionalne ceste R425a, na dionici Zvirovići-Tromeđa se nalaze u završnoj fazi te se očekuje dovršetak istih u roku od 15-20 dana, u ovisnosti od vremenskih prilika. Radovi na dionici 1 (Zvirovići-Miletina) su u potpunosti dovršeni te je postavljena i kompletna prometna signalizacija, kako horizontalna tako i vertikalna.

Na dionici II (Miletina – Atlas) su izvedeni svi radovi osim izrade habajućeg sloja asfalta, a iz razloga nepovoljnih vremenskih uvjeta u posljednih mjesec dana. Kompletiranje se očekuje kroz desetak dana, nakon čega će se izvesti i horizontalna signalizacija. Vertikalni prometni znakovi su postavljeni.

Dionica III (Atlas-Tromeđa) je posljednja dionica u dinamici radova i radovi na njoj su također u završnoj fazi. Završene su sve podzemne instalacije, oborinska odvodnja te kolnička konstrukcija do razine habajućeg sloja što će biti završeno čim to vremenski uvjeti dopuste. Preostalo je uređenje i asfaltiranje površina nogostupa i prilaza okolnim objektima i priključnih cesta.

Podsjetimo, Odlukom Vlade FBiH od 12.04.2018. odobrena su sredstva za rehabilitaciju predmetne regionalne ceste na dionici Tromeđa-Zvirovići, a za implementatora je određeno JP Autoceste FBiH. Predmetna dionica, ukupne duljine 5,8 kilometara, izvođački je podijeljena na tri dionice (Zvirovići – Miletina, Miltetina – Atlas i Atlas – Tromeđa). Ugovor za izvođenje radova je sklopljen s poduzećem KTM Brina d.o.o. Posušje, a nadzor vrši Konzorcij IPSA Institut d.o.o. Sarajevo i IGH Mostar.

Press služba JP Autoceste FBiH

 

 

S obzirom na brzi tehnološki razvoj i nove načine obrade podataka javila se potreba za reformom zaštite osobnih podataka u Europskoj uniji. Glavni problem koji se javljao u prethodnom periodu je bio što su direktive bile ograničene i postojala je mogućnost da svaka od članica unije izrađuje vlastiti zakon o zaštiti osobnih podataka. Donošenjem Uredbe, novi zakon o zaštiti osobnih podataka postao je obvezujući za sve države članice. Novi Zakon daje korisnicima više nadzora nad korištenjem njihovih podataka te stvara povjerenje i pravnu sigurnost, a ojačana su i prava nositelja podataka i obaveze onih koji obrađuju osobne podatke. Uredom je regulirana i mogućnost izricanja kazni od strane tijela za zaštitu osobnih podataka.

Ovom Uredom građanima je omogućen lakši pristup njihovim podacima i mogu se na jednostavan način informirati o tome u koju se svrhu njihovi podaci koriste, a uvodi se i odredba “pravo na zaborav” kojom pojedinac može zatražiti od poduzeća brisanje svojih podataka kada ne bude htio da se oni obrađuju.

Nova odredba se odnosi i na poduzeća, ali ne na sva u istoj mjeri, a glavni kriterij je veličina i tip podataka koji se prikupljaju te način kako se koriste. Poduzeća koja prikupljaju veće količine podataka moraju odrediti koji im podaci točno trebaju i kako ih zaštiti.

Uredba o zaštiti podataka se odnosi i na sve zemlje izvan Europske unije koje koriste podatke europskih građana ili im prodaju robu ili usluge. Ukoliko kontrolor podataka sa sjedištem u EU ima poslovne ogranke i u BiH ili na bilo koji način pruža usluge građanima i u BiH onda će se ovi propisi primjenjivati i na građane BiH.

Uredbom su regulirane i novčane sankcije kontrolorima podataka. Maksimalna kazna za kršenje pravila Uredbe je 20 milijuna eura, odnosno četiri posto ukupnog godišnjeg prometa poslovnog subjekta za prethodnu financijsku godinu, zavisno od toga što je veće. Do usklađivanja Zakona sa postojećom Uredom, u Bosni i Hercegovini se primjenjuju kaznene odredbe iz postojećeg Zakona o zaštiti osobnih podataka.

JP Autoceste FBiH prikuplja osobne podatke pojedinaca zbog:

• različitih zakonskih obaveza – podatke prikupljamo i šaljemo putem različitih papirnatih i digitalnih obrazaca u različite institucije Državne uprave u cilju prijave, odjave ili promjene statusa i prava radnika, istražnih radnji i sudskih procesa.
• različitih ugovornih obaveza – podatke šaljemo naručitelju radova i/ili kreditorima tokom odvijanja procesa nabavke i tokom izvođenje radova na ugovorenim poslovima.
• naših internih procesa – kojima želimo postići bolju efikasnost rada, isplativosti projekta i spriječiti otuđenja dugotrajne imovine, materijala, sitnog inventara i slično.

Osnovna načela kojih se JP Autoceste FBiH prilikom obrade osobnih podataka pridržava su:

• zakonitost, poštenje i transparentnost –  JPAC će obrađivati osobne podatke ispitanika u skladu sa važećim propisima i obuhvaćajući sva prava ispitanika;
• ograničenje svrhe – osobni podaci moraju biti prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama;
• smanjenje količine podataka – JPAC prikuplja  i obrađuje osobne podatke na način da su ti podaci primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju
• točnost i ažurnost –  JPAC osigurava da su podaci točni te će poduzeti sve razumne mjere radi osiguravanja da se osobni podaci koji nisu točni, uzimajući u obzir svrhe u koje se obrađuju, bez odlaganja izbrišu ili isprave;
• ograničenje čuvanja – osobni podaci ispitanika čuvaju se u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhu radi kojih se osobni podaci obrađuju, a dalje ukoliko za to postoji legitimni interes;
• cjelovitost i povjerljivost – JPAC prikuplja i obrađuje podatke na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu  od  neovlaštene ili nezakonite  obrade  te  od slučajnog  gubitka,  uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera.

Politika kolačića (Cookies)

Kolačići su male tekstualne datoteke koje većina web stranica pohranjuje na uređajima kojima korisnici pristupaju internetu kako bi prepoznali pojedinačne uređaje koje korisnici koriste tokom pristupa. Njihova pohrana je pod potpunom kontrolom preglednika korisnika – koji pohranjivanje kolačića može po želji omogućiti ili onemogućiti. Kolačići nisu štetni i uvijek su vremenski ograničeni.

Internet stranica JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar (www.jpautoceste.ba) sakuplja dvije vrste kolačića (Cookies):

• Obavezne kolačiće (Cookies) radi ostvarivanja zadatka nesmetanog rada web stranice
• Statističke kolačiće (Cookies) kojima dozvoljavate praćenje statistike posjeta internet stranice, a vaši podaci (adresa internet protokola, identifikatori kolačića) upotrebljavaju se za podešavanje oglasa prilikom ponovnog posjeta stranici
  Server na kojem se nalazi ova internet stranica zaštićen je sa svim vrstama zaštite kako bi se osigurala privatnost i sigurnost podataka.
  Onemogućavanjem kolačića odlučujete hoćete li dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računaru. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internet browseru. Onemogućavanjem kolačića, postoji mogućnost da nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti naše internet stranice.

 

Press JP Autoceste FBiH