Poddionica Počitelj – Zvirovići duga je 11,07 kilometara. Poddionica je podijeljena na dva LOT-a. LOT 1 je podijeljen na dvije sekcije. Sekcija 1 je od početka trase do početka Mosta Počitelj, a sekcija 2 je od kraja Mosta Počitelj do kraja poddionice. LOT 2 je sam Most Počitelj.

U proteklom periodu fokus je bio na zemljanim radovima. U ovom trenutku izvedeni su do značajnog stepena izvršenosti što je omogućilo prelaz na sljedeće faze radova. Trenutno je planiran početak cestarinskih prolaza, pristupnih cesta sa postojećim regionalnim cestama, izvođenje radova na odvodnji i preostalim objektima, kazao je Vanja Podhradski, Šef projekta JP Autoceste FBiH. 

Dinamika radova na LOT-u 1 teče kontinuirano. Iskop se vrši metodom miniranja i do sada je izvedenost zemljanih radova 62 %. Prilikom temeljenja nasipa pojavilo se pet kaverni i tri vrtače, što je zahtijevalo dodatne istražne radove, međutim pojave su uspješno sanirane i nastavilo se dalje sa projektom. Izvedenost radova na nasipu je 60 %.

Trenutno se izvode radovi na više lokacija na glavnoj trasi, petlji Počitelj, naplatnoj stanici Počitelj, regionalnom putu R425a, gdje se izvode na nivou zemljanih radova iskopa i nasipa. Također, radovi se izvode na spojnim cestama M17 i M6, te ostalim saobraćajnicama gdje spadaju nekategorisane ceste i lokalne ceste. Izvode se na nivou pripremnih radova uklanjanju grmlja, drveća, površinskog iskopa i iskopa u širokom otkopu, pojasnio je Jasmin Kunovac, Glavni nadzorni inžinjer za trasu.  

Na sekciji 2 nalazi se Tunel Počitelj s dužinom desne tunelske cijevi 1163 m i lijeve 1192 m. Cijevi Tunela Počitelj povezane su sa tri pješačke poprečne veze i jednim prolazom za interventna vozila.

U lijevoj cijevi Tunela Počitelj imamo za iskopati još 160 metara, za razliku od desne cijevi gdje nam je još ostalo 60 metara do proboja tunela. Planirana dinamika iskopa tunela je drugi mjesec iduće godine, međutim za mjesec dana biti će proboj tunela. U lijevoj cijevi se vrši bušenje nakon čega će doći miniranje i poslije ugradnja primarne podgrade, saopštio je Hrvoje Antičević, Glavni nadzorni inžinjer za tunel.

Hercegovina je poznata po svom nepokolebljivom kršu u kojem krije veliki broj neistraženih  špilja i jama koje još uvijek čekaju na svoje istraživanje i pronalazak. Taj izazov dogodio se i za vrijeme iskopa lijeve tunelske cijevi Tunela Počitelj, gdje je otkrivena kaverna koja zbog svoje veličine nije obeshrabrila napredak iskopa.

Za vrijeme iskopa tunela naišli smo na speološki objekt dosta velikih razmjera 30 m iznad kalote i 30 m ispod nivelete. Za vrijeme iskopa smo sanirali sam speološki objekt tako da smo prebrodili sve stvari koje su nam bile na putu, objasnio je Antičević.

Obzirom na specifičnu situaciju organizacije gradilišta, a s ciljem zaštite zdravlja i ljudskih života, kako naših radnika, tako i njihovih porodica, ali i cjelokupnog društva u kojem se nalazimo JP Autoceste FBiH su u koordinaciji sa službama nadzora i izvođačima radova usaglasile provođenje niza praktičnih mjera zaštite u slučaju pojave i širenja korona virusa.

Ono što želimo naglasiti i na što smo poprilično ponosni je, iako smo imali nekoliko slučajeva COVID 19, da nije bilo lokalne transmisije, nije bilo prijenosa unutar članova tima ni kod izvođača ni kod nadzora, poprilično smo ponosni na to. Sve naše aktivnosti se i dalje nastavljaju. Naravno pratimo sve što su državne naredbe, epidemiološke preporuke i nadamo se da će tj. znamo da će ova situacija ostati pod kontrolom budući da je i izvođač svjestan te važnosti, a i nadzorni tim i investitor, izjavila je Sanda Zorić, Health & Safety inžinjer.

Press JP Autoceste FBiH

 

Dugogodišnja praksa JP Autocesta FBiH na cijelom području Federacije BiH, tamo gdje se gradi Koridor Vc jeste da kroz projekte izgradnje autoceste ulaže i u lokalnu zajednicu.

Do sada je u gradove i općine Odžak, Zenica i Čapljina uloženo ili planirano da se uloži 22 miliona maraka kroz projekte izgradnje dionica: Svilaj-Odžak, Vranduk-Ponirak, Ponirak-Vraca, Donja Gračanica-Tunel Zenica, Klopče – Donja Gračanica, Drivuša Klopče i Buna – Počitelj.

U pripremi su sporazumi kojima će se uvažiti zahtjevi mjesnih zajednica i za ostale dionice u izgradnji Tunel Ivan, Tarčin – ulaz u tunel Ivan i Počitelj – Zvirovići.

Projekti koji se odnose na izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta, izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukture mjesnih zajednica realiziraju se u sklopu sporazuma o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja prilikom provođenja aktivnosti na projektovanju i izgradnji određenih dionica autoceste na Koridoru Vc.

Ovim sporazumima i ulaganjima u lokalnu zajednicu nastojimo da izgradnja autoceste utiče na poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica kroz koje prolazi Koridor Vc.

Svjesni smo da je dijalog sa lokalnom zajednicom u kojoj poslujemo od ključne važnosti kako bismo ostvarili međusobno razumjevanje kome svi težimo.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

Tunel Hranjen dužine 5,5 km je najduži cestovni tunel u Bosni i Hercegovini. Njegovim probijanjem cestovna udaljenost će se skratiti sa sadašnjih 96 km na 56 km, tako da će vožnja između Sarajeva i Goražda trajati svega 45 minuta, umjesto dosadašnjih sat i po.

Nalazimo se u servisnoj cijevi tunela Hranjen na južnoj strani, na južnom portalu. Radovi u tunelu izvode se kontinuirano na iskopu i ugradnji primarne podgrade, do sada je iskopano i podgrađeno 1150 metara glavne tunelske cijevi i 950 metara servisne tunelske cijevi, kaže Samir Pirić, inžinjer za građenje JP Autoceste FBiH.

Brza cesta Sarajevo – Goražde gradi se u dvije faze. U prvoj fazi izgradnje izvode se radovi na dvije tunelske cijevi tunela Hranjen. Izgradnjom prve etape tunela Hranjen, glavna tunelska cijev za dvosmjerni saobraćaj imat će finalnu tunelsku oblogu od monolitnog betona, dok će druga – servisna cijev, tokom prve etape biti s primarnom podgradom od mlaznog betona. Tunel Hranjen gradi se po načinima Nove austrijske tunelske metode (NATM).

Druga faza izgradnje je ostatak brze ceste u dužini od 14 kilometara i trenutno se nalazi u fazi izradi projektne dokumentacije. Izrada projektne dokumentacije je povjerena renomiranim projektantskim kućama IPSA Institutu i Design & QC. Realizacija tog dijela ugovora bi trebala biti završena do kraja naredne godine, samim tim početak radova na ostatku otvorene trase bi trebao da počne u 2022. godini, pojašnjava Pirić.

 

Press JP Autoceste FBiH 

 

 

 

Izgradnja cestovne infrastrukture u svakom slučaju znači promjenu i prekidanje ustaljenih prirodnih ili kulturnih tokova, te predstavlja veliki zahvat u okolišu s dugoročnim posljedicama. Uspješnost svakog rješenja u cilju zaštite okoliša obuhvata potpuno analiziranje i definiranje svih kategorija negativnih utjecaja. U tom smislu se uvijek, kao prioritet, postavlja obaveza o definiranju negativnih utjecaja u odnosu na osnovne prirodne čimbenike: klimu, vodu, zrak, tlo, floru, faunu, pejzaž, a koji, gledano kroz prizmu teorije ekosistema, predstavljaju potpuno uređen i samoregulirajući mehanizam. Svi procesi unutar elemenata ovog složenog sistema se odvijaju na osnovu zavisnosti jednih od drugih, bilo da se radi o organskim ili neorganskim elementima, u kom smislu svako postrojenje i tehnološki proces, sa svojim specifičnim karakteristikama u određenim okolnostima može dovesti do poremećaja međusobnih odnosa.

Infrastrukturni koridori uvijek, bez iznimke, narušavaju sklad i cjelovitost pejzaža jer prolaze kroz velika područja. Najveći negativni utjecaji na okoliš javljaju se tokom izgradnje autoceste, međutim oni su uglavnom ograničenog vremenskog i prostornog karaktera.

Jedan od prvih koraka u procesu pripreme izgradnje cestovne infrastrukture u svim državama koje su potpisnici međunarodnih konvencija o zaštiti okoliša je priprema studije uticaja izgradnje nove infrastrukture na okoliš. Studije o uticaju na životnu sredinu i okolinu se često kombinuju sa socijalnim uticajem, a u posljednje vrijeme postoji trend pitanja generalnog uticaja na održivi razvoj, koji integriše sva navedena pitanja u jedan pristup.

 

Studija utjecaja na okoliš je temeljni i obiman dokument u kojem su detaljno propisani svi očekivani utjecaji na okoliš kao i sve mjere, preporuke i savjeti kako da se ti utjecaji ili sasvim spriječe ili zadrže u dozvoljenim (preporučenim) granicama.

JP Autoceste FBiH posjeduje odgovarajući kapacitet i resurse da upravlja zaštitom okoliša i rizicima po zdravlje i sigurnost na radu jer u potpunosti primijenjuje mjere ublažavanja predviđene u studijama o utjecaju na okoliš, dozvolama i okolišnom i društvenom akcionom planu.

Izgradnja novih saobraćajnica podrazumijeva iskop velikih količina inertnog (zemljanog) otpada, koji je potrebno adekvatno zbrinuti. Osim inertnog i građevinskog otpada, poveća se i produkcija komunalnog otpada uslijed kretanja i boravka radnika na gradilištu.

Izvođači građevinskih radova na Koridoru 5C ugovorom su obavezani da slijede prakse dobrog ekološkog građenja tokom svih aktivnosti izvođenja građevinskih radova i da na minimum svedu štetu na vegetaciji, zemljištu, podzemnim vodama, površinskim vodama, pejzažu kao i ometanju naseljenih mjesta i lokalnih komunikacija.

Izvođač je dužan izraditi Plana upravljanja građevinskim otpadom za odgovarajuću dionicu prema legislativi Federacije BiH iz oblasti okoliša sa aspekta upravljanja otpadom, te u skladu s preporukama urediti privremena odlagališta građevinskog materijala, prostor za ispiranje betonskih pumpi i miješalica, te prostor za pranje kotača sa odgovarajućim prečišćavanjem.

Plan upravljanja građevinskim otpadom obuhvata snimku dosadašnjeg-trenutnog stanja izvora, količina, sakupljanja, prijevoza, ponovne upotrebe, reciklaže i zbrinjavanja građevinskog otpada.

JP Autoceste FBiH zahtijevaju od svojih izvođača radova da prate relevantne okolišne parametre koji se nalaze pod utjecajem građevinskih radova (npr. emisija prašine, nivo buke, kvalitetuvoda, gubitak staništa, erozija). U periodu korištenja, JP Autoceste FBiH redovno pratiti emisije u zrak, nivo buke, kvalitetu ispuštanih otpadnih voda, zagađenje zemljišta i prijelaze za životinje.

 

 

Sigurnost cestovnog saobraćaja globalni je problem i jedan od najvećih izazova savremenog društva. Uprkos stalnom tehnološkom razvoju na polju proizvodnje vozila i cestovne infrastrukture te ulaganja stanovništva u kupovinu novih vozila, svjedoci smo svakodnevnih saobraćajnih nezgoda koje za posljedicu imaju smrtnost ili teške povrede učesnika u saobraćaju. Prema statističkim podacima u saobraćajnim nezgodama svaki dan na cestama širom svijeta strada preko 3000 osoba, a od toga je 500 djece. Dakle, svakih šest sekundi neko umre ili postane invalid na cestama, dok svake tri minute pogine jedno dijete.

Također prema podacima Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization -WHO) svake godine u svijetu od posljedica saobraćajnih nezgoda smrtno nastrada oko 1,2 miliona osoba, od čega njih više od 70% (oko 850.000 osoba) su osobe mlađe od 45 godina. Tom prilikom posebno je apostrofirano da su saobraćajne nezgode na devetom mjestu uzroka poremećaja zdravlja, invaliditeta i smrti čovjeka u svijetu.

Kao najbolja mjera za povećanje cestovne sigurnosti istakla se gradnja kvalitetne cestovne infrastrukture, prije svega modernih saobraćajnica, cesta i autocesta. Autoceste su savremene saobraćajnice najvišeg nivoa usluge, namijenjene isključivo za promet motornih vozila, koje svojom opremom i konstruktivnim elementima osiguravaju brzo, sigurno i udobno putovanje.

Premda su autoceste građene kao sigurne saobraćajnice na njima se, kao i na drugim saobraćajnicama događaju saobraćajne nezgode usljed velike i vrlo često neprilagođene brzine. Radi poduzimanja mjera za ublažavanje posljedica saobraćajnih nezgoda cestovna sigurnost postaje globalna politika svih evropskih zemalja. U okviru EU u posljednjih 12 godina doneseno je niz dokumenata koji imaju za cilj podizanje nivoa cestovne sigurnosti.

Koliko je bitno ugraditi sigurnosne standarde prilikom projektovanja i izgradnje autoceste, isto tako je bitno održavati potreban nivo sigurnosti te upravljati autocestom. Upravo detaljnim analiziranjem podataka o saobraćajnim nezgodama, te prepoznavanjem nedostataka koji bi mogli dovesti do umanjenja stepena sigurnosti učesnika u saobraćaju na najbolji način će se upravljati sigurnošću saobraćaja na autocesti.

JP Autoceste FBiH posvećuju posebnu pažnju sigurnosti saobraćaja na autocesti A1. Na osnovu analiza sigurnosti na autocesti, Služba upravljanja, nadzora i sigurnosti saobraćaja provodi različite mjere, a od 2014. godine je pušten u funkciju prvi Centar za upravljanje i kontrolu prometa u BiH, gdje operatori 24 sata dnevno nadziru i upravljaju saobraćajem na autocesti.

UBLAŽIVAČI UDARA – OPREMA KOJOM SMO UNAPRIJEDILI PASIVNU SIGURNOST NA A1

Analizom sigurnosti utvrdili su se najčešći uzroci i posljedice nastanka saobraćajnih nezgoda na autocesti A1, kao i određeni nedostajući elementi saobraćajno-tehničke opreme čijom implementacijom smo poboljšali nivo sigurnosti saobraćaja za korisnike autoceste A1.

Upravo u svrhu podizanja nivoa sigurnosti saobraćaja na autocesti i pasivne zaštite korisnika autoceste kroz sisteme zadržavanja vozila izvršeno je osiguranje nekolicine opasnih mjesta na autocesti odgovarajućim sistemima za ublažavanje udara. Na pojedinim mjestima na autocesti A1 implementirana je ugradnja ublaživača udara i završetaka sigurnosne ograde sa efektom ublažavanja kako bi se potencijalno rizična mjesta zaštitila.

 

Press JP Autoceste FBiH

Primjeri postavljenih ublaživača udara i završetaka sigurnosnih ograda sa efektom ublažavanja.

 

Investicijski okvir za Zapadni Balkan (Western Balkans Investment Framework – WBIF) je uspostavljen 2009. godine kao zajednička inicijativa Europske komisije (EC), Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB), dok su se Svjetska banka (WB) i Njemačka razvojna banka (KfW) naknadno priključili.

WBIF podržava širenje EU i socio-ekonomski razvoj zemalja Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, pruža financiranje i tehničku pomoć strateškim investicijama u slijedećim sektorima: energija, okoliš, socijalni razvoj, transport, razvoj privatnog sektora i digitalne infrastrukture.

Izgradnja autoceste na Koridoru 5c je infrastrukturni, strateški i projekat od međunarodnog značaja, te kako se za njenu izgradnju koriste kreditna sredstva EBRD-a i EIB-a, JP Autoceste FBiH je u prilici da aplicira za grant sredstva prema projektima koje financiraju navedene banke. Do sada je Europska unija osigurala više od 300 milijuna KM bespovratnih sredstava kroz investicijski okvir Zapadnog Balkana (WBIF) za izgradnju autoceste na Koridoru 5c kroz FBiH, nadopunjavajući zajmove EIB-a i EBRD-a.

 
JP Autoceste FBiH u skladu sa ugovorima o kreditu kao i ugovorima o grantu dostavlja kvartalne, polugodišnje i godišnje izvještaje o napretku projekta za predmetne dionice financijskoj međunarodnoj instituciji sa kojom je zaključen ugovor o financiranju ili ugovor o grantu.

 

Press služba JP Autoceste FBiH