Počeli su pripremni radovi za izgradnju poddionice Vranduk – Ponirak na Koridoru Vc.

Ugovor o građenju dionice Vranduk – Ponirak zaključen je 15.05.2019. godine sa Konzorcijem AZVRIT L.L.C iz Azerbejdžana i domaćom firmom Hering d.d. Široki Brijeg u vrijednosti 65.463.931 eura bez PDV-a.

Predviđeni rok izgradnje je 24 mjeseci.

Nadzor nad izvođenjem radova vrši konzorcij DRI upravljanje investicij d.o.o. (Slovenija) – DIVEL d.o.o. Sarajevo (BiH).

„Vranduk – Ponirak je zvanično započeo 19.08.2019. godine. U prethodnom periodu JP Autoceste FBiH, kao investitor je zajedno sa nadležnim službama Grada Zenice uveo izvođača u posjed gradilišta. Izvođač je dostavio program radova koji se trenutno analizira od strane nadzorne službe. Očekujemo da izvođač izvrši u što kraćem roku mobilizaciju i sve pripreme kako bi radovi mogli započeti i odvijati se u skladu sa predviđenom dinanikom“,  izjavio je Danijel Ivanković, predstavnik investitora na izgradnji autoceste Vranduk – Ponirak.

„Trasa autoceste na ovoj poddionici prolazi zahtjevnim terenom sa složenim geotehničkim karakteristikama. Od ukupne dužine 27% ove poddionice otpada na objekte, što znači da se objekti protežu na ukupnoj dužini od 1440 metara. Glavni objekti na ovoj poddionici su mostovi Vranduk 1 i Vranduk 2, dužine 415 metara odnosno 315 metara, koji će se graditi metodom konzolne gradnje. Osim toga izvodit će se radovi na izgradnji tunela Vranduk ukupne dužine 456 metara, te radovi na izgradnji tri vijadukta Koprivna 1, Koprivna 2 i Crni potok u dužinama od 100 metara, 110 metara i 130 metara. Iskopi na ovoj poddionici će se  najvećim dijelom izvoditi u materijalu pete i šeste kategorije i to metodom miniranja. Osim toga zbog složene konfiguracije terene veliki je broj potpornih zidova što armirano-betonskih što zidova od armirane zemlje. Trenutno smo u fazi izvođenja pripremnih radova. S obzirom da ova poddionica prolazi uglavnom šumskim pojasom, trenutno se izvode radovi u koordinaciji sa Šumarijom Zenica na obilježavanju i sječi šume, kao i radovi na izradi pristupnih puteva kako bismo mogli pristupiti poziciji izvođenja radova“, izjavila je Sanda Lučić, voditelj radova ispred glavnog izvođača Hering d.d. Široki Brijeg.

Trasa autoceste poddionica Vranduk – Ponirak je dio dionice Poprikuše – Zenica sjever (Donja Gračanica) koja se na sjeveru nastavlja na poddionicu Nemila – Vranduk i na jugu na poddionicu Ponirak – Vraca.

Na dužini od 5,3 kilometra gradit će se potporni zidovi, dva mosta, tri vijadukta i tunel.

Press služba JP Autoceste FBiH

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić i federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić, zajedno sa direktorom JP Autoceste FBiH Adnanom Terzićem, v.d. izvršnim direktorom za projektovanje i građenje Ademom Zoljem i izvršnim direktorom za ekonomsko finansijske poslove Ivicom Ćurićem, prisustvovali su dvodnevnoj radnoj posjeti na  gradilištima autoceste na Koridoru 5c.
Tokom posjete prvog dana održan je radni sastanak u sjedištu preduzeća, te su obišli gradilišta na poddionicama Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići. Drugog dana posjete obišli su gradilišta na poddionicama Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i Tunel Zenica – Donja Gračanica. Gostima su prezentirani dosadašnji radovi na poddionicama, izložen je plan i dinamika daljnjih
aktivnost na Koridoru 5c.

Prvu poddionicu koju su obišli je Buna – Počitelj na kojoj radove izvodi domaća firma Hering d.d. Široki Brijeg. Trenutno se izvode zemljani radovi, primarno iskopi i nasipi, na cijeloj trasi, uključujući površinu odmorišta Rotimski potok. Na objektu prolaza za životinje izvode se AB radovi, a na objektu natputnjaka Kevčić pripremni radovi i iskopi za temelje. Također, paralelno se izvode i propusti vanjske odvodnje i ostale potporne AB konstrukcije na trasi. Završetak radova se očekuje sredinom naredne godine. Na poddionici Počitelj – Zvirovići premijer i ministar su upoznati sa pripremnim radovima koje se odnose prije svega na izgradnju mosta Počitelj, impresivna građevina dugačka 945, visoka 100 metara. Izgradnja poddionice Počitelj – Zvirovići je podijeljen je u dva lota. Izvođač radova za Lot 1 (petlja Počitelj – početak mosta Počitelj i kraj mosta Počitelj – petlja Zvirovići) je China State Construction Engineering Corporation Limited (Kina), dok je izvođač radova za Lot 2 (Most Počitelj) konzorcij
koji čine Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina). Poddionice Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići ukupno su duge 18,3 kilometra, a njihova ukupna vrijednost gradnje iznosi preko 200 miliona KM bez PDv-a.

Drugog dana posjete obišli su izgrađene prve kilometre zeničke obilaznice poddionice Drivuša – Klopče dužine 2,23 km. Najzahtjevnije građevine na poddionici su bile most Drivuša dužine 650 m i vijadukt Perin Han dužine 400 m. Na poddionici Drivuša – Klopče izvođač radova je Hering d.d. Na poddionici Klopče – Donja Gračanica premijer i ministar su posjetili do sada najviši vijadukt u Bosni i Hercegovini, Babina rijeka . Upoznati su s kompleksnošću ove poddionice to jeste da trasu presjecaju tri velika klizišta Talami, Ričice i Pehare. Predstavnici investitora su objasnili gostima da se izvođenje radova na cijeloj dužini trase vrši u geološki vrlo složenim terenskim uvjetima, a isti nisu bili detaljno obrađeni u glavnom projektu usljed čega je došlo do prilagodbe trase autoceste i produžetka rokova izgradnje. Datum završetka radova očekuje se do kraja građevinske sezone iduće godine. Izvođač radova na poddionici Klopče – Donja Gračanica je konzorcij Euro-Asfalt d.o.o. i STRABAG AG.
Na kraju su posjetili poddionicu Tunel Zenica – Donja Gračanica na kojoj radove izvodi turska firma Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S. Izvođač je do sada napravio idejni projekt, ishodovana je urbanistička saglasnost za dijelove dionice vijadukt Donja Gračanica 420 metara i tunel Hum 430 metara, predat je zahtjev za odobrenje za građenje i završen je glavni projekat. Navedeni objekti se nalaze na južnom dijelu dionice i namjera je da se do kraja iduće sezone ta polovina sekcije zajedno sa petljom i naplatnim mjestom završi, čime bi se kompletirala zenička obilaznica i pustila u promet. Završetak radova druge polovine dionice bi trebao biti okončan do sredine 2021. godine, kao što je i planirano.

Press služba JP Autoceste FBiH

Na poddionici Klopče – Donja Gračanica 16. septembra  2019. godine spojen je desni vijadukt Babina rijeka na visini od 120 metara čime je zvanično izgrađen trenutno najviši vijadukt na dionici puta kroz Bosnu i Hercegovinu.

Jedan od najzahtjevnijih građevinskih objekata na poddionici Klopče – Donja Gračanica, gradi se tehnologijom slobodne konzolne gradnje i prelazi preko doline tj. korita Babine Rijeke na maksimalnoj visini od 120 metara i to od nivoa rijeke do nivoa kolovoza. Krajnji rasponi su dužine 110 metara, a glavni raspon iznosi 165 metara. Spajanjem desnog vijadukta uspostavljena je nesmetana komunikacija kroz gradilište, tako da će doći do rasterećenja transporta materijala lokalnim cestama.

„Nalazimo se na vijaduktu Babina Rijeka koji se sastoji od dvije odvojene konstrukcije lijevog i desnog vijadukta. Danas prisustvujemo završnim radovima spajanju desnog vijadukta koji je dužine 380 metara. Spajanje desnog vijadukta omogućit će nam nesmetanu komunikaciju duž čitave trase, tako da ćemo izbjeći korištenje lokalnih puteva za obilan transport materijala koji je potreban za neometan rad na završetku radova na ovoj poddionici“, kazao je Samir Pirić, inžinjer JP Autoceste FBiH.

Dužina ove poddionice je 5,78 km. Prvu polovinu Zeničke obilaznice Klopče – Donja Gračanica pored otvorene trase u dužini od tri kilometra karakteriše i prisustvo dva vijadukta i jednog tunela, dok je za drugi dio poddionice karakteristično da uopće nema otvorene trase već je komponovana od naizmjenična tri vijadukta i dva brdska tunela.

„Trenutno na ovoj poddionici se izvode radovi na ostatku trase to su radovi na iskopu i zaštiti kosina u vidu armirano-betonskih greda. Također, se radi vještački tunel „cut&cover“ u dužini od 180 metara. Radovi na vijaduktu Pehare su došli u fazu polovine radova. Riješeni su svi problemi oko klizišta, definisana su rješenja koja će dati punu stabilnost vijaduktu. Radovi na tunelima Ričice i Pečuj su u završnoj fazi trenutno se izvode elektromašinski radovi“, izjavio je Pirić.

Izvođač radova na poddionici Klopče – Donja Gračanica je konzorcij Euro-Asfalt d.o.o. i STRABAG AG. Nadzor nad izvođenjem radova vrši konzorcij Egis International i IPSA Institut. Vrijednost investicije je 107.879.287,94 eura, a sredstva su osigurana putem međunarodnih finansijskih institucija OPEC fonda za međunarodni razvoj i Evropske banke za obnovu i razvoj. Finalni radovi na poddionici Klopče – Donja Gračanica bit će završeni na kraju građevinske sezone iduće godine.

Press služba JP Autoceste FBiH

Jedan od najzahtjevnijih građevinskih objekata na poddionici Klopče – Donja Gračanica, u ponedjeljak 16.09.2019. godine, vijadukt Babina Rijeka će biti spojen. Vijadukt se gradi tehnologijom slobodne konzolne gradnje i prelazi preko doline tj. korita Babine Rijeke na maksimalnoj visini od 120 metara i to od nivoa rijeke do nivoa kolovoza. Krajnji rasponi su dužine 110 metara, a glavni raspon iznosi 165 metara.

„Spajanjem desnog vijadukta bit će uspostavljena nesmetana komunikacija kroz gradilište, tako da će doći do rasterećenja transporta materijala lokalnim cestama. Što se tiče radova desne strane vijadukta Babina Rijeka ostalo je još da se uradi betoniranje i kompletiranje spojnog segmenta rasponske konstrukcije, završni radovi na krilima upornjaka i prelazne ploče, betonske sigurnosne ograde, hidroizolacija i asfalt“, kazao je Samir Pirić, inžinjer JP Autoceste FBiH.

Na svakom stubu će biti 16 parova segmenta i jedan spojni 17. između stubova. Osim ove slobodne konzolne gradnje na centralnom rasponu vijadukta Babina Rijeka izvesti će se i dio rasponske konstrukcije od 30 metara.

Nadzorni inžinjer za mostove i ostale objekte ispred IPSA instituta Kenan Fočo nam je izjavio da će na betonskoj sigurnosnoj ogradi vijadukta biti montirana zaštita od vjetra, a za krajnji izgled vijadukta predviđena je i dekorativna rasvjeta, koja će se paliti na večer u bojama žute i plave.

Finalni radovi na poddionici Klopče – Donja Gračanica bit će završeni na kraju građevinske sezone iduće godine.

Press služba JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar

Brza cesta Prača – Goražde odnosno izgradnja njenog najzahtjevnijeg dijela tunela Hranjen predstavlja historijski projekt za Goražde, jer će se cestovna udaljenost ovog grada na Drini i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 smanjiti na 56 kilometara. S obzirom na kvalitet nove trase, vožnja između Sarajeva i Goražda će trajati svega 45 minuta, umjesto dosadašnji sat i pol.

„Počelo je bušenje tunela, ali prije zime se mora ući unutra i početi iskop glavne cijevi. Tada radnici mogu nesmetano raditi, bez obzira na snijeg i vremenske uvjete. Uglavnom, u ovaj projekt se krenulo ozbiljno i nema vraćanja. JP Autoceste FBiH je prioritet povezivanja Sarajeva s istočnom Bosnom, Krajinom, Tuzlom i Mostarom, jer interes je svih da imamo brzu vezu svih dijelova s glavnim gradom države“, izjavio je Adem Zolj, v.d. izvršni direktor projektovanja i građenja.

Tunel Hranjen sastojat će se od dvije cijevi, dužine od 5,5 kilometara. Jedna će biti namijenjena za saobraćaj motornih vozila i kroz nju će prolaziti dvije saobraćajne trake, za svaki smjer po jedna. Druga cijev će biti servisna i koristit će se za održavanje tunela, kao i za slučaj eventualnih nesreća u tunelu.

„Trenutno se s goraždanske strane radi tunelski predusjek, a počeli smo i radove na podzemnom iskopu za glavnu tunelsku cijev. Koristimo novu, austrijsku metodu za tunelsku gradnju. Na sjevernom portalu iz pravca Prače također se radi na predusjeku, zacjevljenje potoka Čemernice je završeno i sad se gradi plato ispred tunela gdje ćemo za nekih 20-tak dana krenuti sa podzemnim iskopom servisne cijevi tunela“, kazao je Enver Ajanović, tehnički direktor kompanije i voditelj projekta ispred izvođača radova „Euro Asfalt“.

Kroz mekše slojeve zemlje radovi teku sporije, jer se na svakih 80-tak centimetara bušenje zaustavlja, da bi se izvršilo betoniranje i spriječilo obrušavanje zemlje. Na južnom portalu, nakon posljednjih kiša, pojavile su se manje količine vode. Prema rasporedu izvorišta vode, ali i samom nazivu Hranjena, koji je nekada hranio okolno područje, očekuje se da tokom radova budu otvorene kaverne s podzemnim vodama.

„Voda može biti problem. Manje količine se rješavaju uz pomoć pumpi, a u slučaju pojave većih količina onda se koriste neke druge tehnologije. Stručnjaci iz Zavoda za geologiju su i ukazivali na to. Došlo je i do pomjeranja trase, da bi se izbjegle, prema procjenama stručnjaka, veće podzemne vode“, rekao je Zolj.

Uzdužni nagib tunela odabran je tako da njegova vrijednost ne prelazi dva posto na ukupnoj dužini od Goražda do Prače, što je standard u gradnji tunela u brdskim područjima.

„Od strane Goražda ulazi se negdje na nadmorskoj visini od 640 metara, a izlazi se na nekih 760 metara. To je ta visinska razlika od 120 metara i nagib je dva posto, od Prače prema Goraždu, odnosno uspon od Goražda prema Prači. Konačnom izgradnjom, tunel Hranjen bit će drugi po dužini u bivšoj Jugoslaviji, odmah iza tunela Sveti Rok u Hrvatskoj koji je dug 5.800 metara i povezuje Split i Zagreb“, zaključuje Ajanović.

Vrijednost radova je 81.899.883,00 KM s uračunatim PDV-om, a sredstva u visini od 65 miliona KM su osigurana Odlukom Vlade Federacije BiH iz akumuliranih dobiti BH Telecoma. Također, izmjenama i dopunama budžeta FBiH za 2019. usvojenim u junu ove godine planirana su i dodatna sredstva za izgradnju putne infrastrukture u iznosu od 45 miliona KM, a odnose se na dividendu JP „Elektroprivreda BiH“. Ova sredstva će biti korištena za izgradnju tunela Hranjen. Rok za izgradnju ovog najdužeg cestovnog tunela u Bosni i Hercegovini je 36 mjeseci.

„Čim nam izvođač dostavi glavni projekt, jer bilo je izmjena pomjeranjem servisne cijevi tunela, mi bismo trebali dobiti konačnu građevinsku dozvolu. Onda ćemo tačno znati poziciju portala tunela i nastaviti sa projektovanjem trase iz pravca Goražda, odnosno Hrenovice. Tako ćemo nastojati da izgradimo i pristupne ceste do 2022. godine, kada je predviđen i završetak izgradnje tunela“, istakao je Zolj.