Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH bilježe kontinuiran rast naplate cestarine iz godine u godinu i unatoč recesiji neće povećavati cijenu korištenja autoceste u narednom razdoblju.

– Javno poduzeće Autoceste FBiH d.o.o. Mostar mogu se pohvaliti da su vjerojatno i jedini upravitelj autoceste koji nije povećao cijenu korištenja autoceste, nego smo i dodatno snizili cijenu za korisnike 4. kategorije vozila u iznosu od 10 posto – izjavio je za Fenu izvršni direktor Sektora za upravljanje i održavanje JP Autoceste FBiH d.o.o. Mirko Rogić.

Naveo je primjer europskih upravitelja autocesta, kao što su Mađarska i Austrija, koje su znatno  poskupili cijene cestarine, dok se, kako kaže, u Austriji cestarina automatski usklađuje s indeksom potrošačkih cijena  te ne treba isključiti i daljnji porast cijena.

– U cilju doprinosa dodatnom razvoju gospodarstva u BiH, Uprava JP Autocesta FBiH d.o.o. je čvrsto opredjeljenja da se cijena cestarine neće povećavati u narednom razdoblju – istaknuo je Rogić.

U protekloj godini 49.558.986 maraka prihoda od naplate cestarine 

JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar iz godine u godinu bilježe kontinuiran rast naplate cestarine te je tako to poduzeće u protekloj godini od naplate cestarine prihodovalo 49.558.986,68 maraka, s PDV-om, što je više za 10,84 posto u odnosu na 2021. godinu.

Učešće prihoda elektronske naplate cestarine u ukupnoj naplati cestarine u 2022. godini iznosilo je 39,41 posto, a u konstantnom rastu je i prihod od naplate cestarine korisnika ACC usluge.

– Svakodnevno bilježimo povećanje broja korisnika ACC TAG uređaja što je u najvećem broju rezultat izuzetno uspješnih akcijskih prodaja koje duži niz godina sprovodimo s kompanijom Mastercard Europe SA – kazao je Rogić.

Sustav za naplatu cestarine u JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar funkcionira zadovoljavajuće, nemaju evidentiranih problema u samom radu, kao ni pritužbi od strane korisnika autoceste.

– Sama elektronska naplata cestarine je uspostavljena i radi u skladu s elektronskim naplatama cestarine u EU, te u potpunosti zadovoljava potrebe kako poduzeća tako i korisnika autoceste – kazao je izvršni direktor za upravljanje i održavanje Autocesta FBiH.

Moguće uvezivanje elektronske naplate cestarine Autocesta FBiH i Autoputeva RS

Upitan o mogućoj zajedničkoj elektronskoj naplati cestarine između Autocesta Federacije BiH i Autoputeva Republike Srpske d.o.o. Banja Luka, Rogić je kazao kako se po tom pitanju održalo niz sastanaka te da se trenutno radi na izradi idejnih tehničkih prijedloga.

– Predstavnici JP Autocesta FBiH d.o.o. Mostar i JP Autoputevi RS d.o.o. Banja Luka održali su niz sastanaka u cilju usklađivanja i uvezivanja elektronske naplate cestarine. Uz podršku međunarodnih financijskih institucija, trenutno se radi na izradi idejnih tehničkih prijedloga koje ćemo u narednom razdoblju koje je pred nama prezentirati našim korisnicima i olakšati im kretanja unutar BiH korištenjem elektronske naplate cestarine – istaknuo je Rogić.

Centar za održavanje i kontrolu prometa Bijača počinje raditi u punom kapacitetu

Sve formalne predradnje za uspostavljanje ovog centra su završene. Centar je tehnički opremljen i završena je natječajna procedura kojom su primljeni u radni odnos viši operateri za upravljanje i nadzor prometa.

S obzirom na to da se radi o vrlo specifičnoj vrsti posla, potrebno je kontinuirano učiti i usavršavati se u ovoj oblasti, međutim, kako ističe Rogić, inicijalna obuka uposlenika je već provedena te se očekuje već u tijeku ožujka da će centar početi s radom.

– Uspostavom ovoga centra, rasteretit će se kontrolni centar u Zenici čiji su kapaciteti već popunjeni. Kontrolni centar Zvirići projektiran je tako da zadovolji kapacitete postojećih, ali i budućih dionica na jugu Koridora Vc, tako da će se sve nove dionice koje su u izgradnji nadzirati i upravljati iz ovoga centra – zaključio je izvršni direktor Sektora za upravljanje i održavanje JP Autoceste FBiH Mirko Rogić.

 

Izvor: fena.ba

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, usvojila Program utroška sredstava „Kapitalni transferi javnim preduzećima – Transfer za izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta“ u iznosu od 147.600.000 KM, utvrđenih ovogodišnjim Budžetom FBiH ovom ministarstvu. U okviru ovog Programa bit će finansirano ukupno 11 projekata na području Federacije BiH.

Ovi projekti kandidirani su u Programu javnih investicija FBiH, u skladu sa Uredbom Vlade FBiH o izradi Programa javnih investicija u Federaciji BiH. Takoder, predloženi projekti su usklađeni sa Transportnom strategijom FBiH 2016 – 2030. godina, te zahtjevima JP Autoceste FBiH, a radi se o nastavku realizacije projekata iz 2022. godine.

• Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla (Lot V Čanići – Tuzla), u dužini od osam kilometara, planirano je 10.000.000 KM. Također je 10.000.000 KM predviđeno za izgradnju poddionice Šićki Brod – Đurdevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo. Sredstva su namijenjena za projektovanje i eksproprijaciju, te građevinske radove i nadzor.
• Sredstva od 9.000.000 KM predviđeno je izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša – Republika Hrvatska, dionica Bihać – Cazin, poddionica Kamenica – Bisovac u dužini od sedam kilometara, te 10.000.000 KM za izgradnju brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena za projektovanje i eksproprijaciju.
• Za izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje planirano je 42.000.000 KM, te 2.000.000 KM za dionicu prolaz kroz poslovnu zonu Vitez (LOT 4) na brzoj cesti Lašva – Nević Polje. Sredstva su namjenjena za projektovanje, eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor. Također je za izgradnju brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dionica Nević Polje – Turbe,  u dužini od 10,8 kilometara planirano 3.000.000 KM, i to za projektovanje.
• Sredstva u iznosu od 46.600.000 KM planirana su za izgradnju brze ceste Prača – Goražde, Lot 1 i Lot 2 (Tunel Hranjen 5,5 km i trasa BC 12,9 km), i to za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor.

Dio odobrenih sredstava za ove projekte nalazi se na posebnom računu za finansiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata u okviru Jedinstvenog računa Trezora, dok će se ostatak potrebnih sredstava osiguravati sukcesivno u skladu sa potrebama.

Press JP Autoceste FBiH