Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, usvojila Program utroška sredstava „Kapitalni transferi javnim preduzećima – Transfer za izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta“ u iznosu od 147.600.000 KM, utvrđenih ovogodišnjim Budžetom FBiH ovom ministarstvu. U okviru ovog Programa bit će finansirano ukupno 11 projekata na području Federacije BiH.

Ovi projekti kandidirani su u Programu javnih investicija FBiH, u skladu sa Uredbom Vlade FBiH o izradi Programa javnih investicija u Federaciji BiH. Takoder, predloženi projekti su usklađeni sa Transportnom strategijom FBiH 2016 – 2030. godina, te zahtjevima JP Autoceste FBiH, a radi se o nastavku realizacije projekata iz 2022. godine.

• Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla (Lot V Čanići – Tuzla), u dužini od osam kilometara, planirano je 10.000.000 KM. Također je 10.000.000 KM predviđeno za izgradnju poddionice Šićki Brod – Đurdevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo. Sredstva su namijenjena za projektovanje i eksproprijaciju, te građevinske radove i nadzor.
• Sredstva od 9.000.000 KM predviđeno je izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša – Republika Hrvatska, dionica Bihać – Cazin, poddionica Kamenica – Bisovac u dužini od sedam kilometara, te 10.000.000 KM za izgradnju brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena za projektovanje i eksproprijaciju.
• Za izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje planirano je 42.000.000 KM, te 2.000.000 KM za dionicu prolaz kroz poslovnu zonu Vitez (LOT 4) na brzoj cesti Lašva – Nević Polje. Sredstva su namjenjena za projektovanje, eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor. Također je za izgradnju brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dionica Nević Polje – Turbe,  u dužini od 10,8 kilometara planirano 3.000.000 KM, i to za projektovanje.
• Sredstva u iznosu od 46.600.000 KM planirana su za izgradnju brze ceste Prača – Goražde, Lot 1 i Lot 2 (Tunel Hranjen 5,5 km i trasa BC 12,9 km), i to za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor.

Dio odobrenih sredstava za ove projekte nalazi se na posebnom računu za finansiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata u okviru Jedinstvenog računa Trezora, dok će se ostatak potrebnih sredstava osiguravati sukcesivno u skladu sa potrebama.

Press JP Autoceste FBiH

Davorin Kolić, projektant kompanije Neuron Consult, jučer je na stručnom skupu u Sarajevu  „Tunelogradnja u BiH – Koridor Vc“, govorio o tunelogradnji u Evropi i izazovima koje međunarodni tim eksperata očekuje na izgradnji 51 tunela, odnosno više od 60 kilometara tunela planiranih na trasi Koridora Vc.

Kolić napominje da su zamlje Balkana prije deset godina počele organizirati nacionalna udruženja za tunele, dok su Slovenija i Hrvatska prvobitno postale članice Svjetske tunelske organizacije, a 2010. godine članstvu su se pridružile Crna Gora i Bosna i Hercegovina, a potom Srbija, Makedonija i Albanija.

– Razmjena iskustava u ovoj oblasti je izuzetno važna i upravo to činimo danas, ali činit ćemo i na sličnom skupu u Opatiji u junu ove godine. BiH je u ovom trenutku jedina zemlja koja sistematski i masovno razvija tunelogradnju na svojim autocestama, jer u drugim dijelovima Evrope to je okončan proces – rekao je Kolić.

Ističe da su putevi kroz BiH veze prema jugoistoku Evrope i veze sa Turskom, a u budućnosti i sa Ukrajinom i drugim predviđenim evropskim koridorima.

– BiH je u tome veoma značajna, tim više što se u posljednjim godinama pojačala važnost luka na Jadranskom moru, kao štp su Ploče, Bar, Koper, Zadar i Split. Te luke će biti veoma značajne za uvoz roba u Evropu, jer jednostavnije je od Sueckog kanala koristiti ove luke, umjesto recimo Hamburga, a potom robu prevoziti na istok. Zbog toga je razvoj cesta, ali i željeničke infrastrukture u BiH od izuzetnog unačaja – objasnio je Kolić i dodao da je razvoj transportne komunikacije nužnost za razvoj jedne zemlje.

Oko 320 kilometara dug autoput Koridora Vc koji će prolaziti kroz Bosnu i Hercegovinu u svom sastavu će imati 51 tunel, s ukupnom dužinom od oko 60 kilometara. Trenutno je završena izgradnja oko 13 kilometara tunela, dok je u izgradnji sedam tunela dužine oko 11 km. Najveći izazov za inžinjere će biti izgradnja tunela Prenj kroz istoimeni planinski masiv, a koji će po završetku sa svojih skoro 11 kilometara dužine biti jedan od najdužih u Evropi.

Stručni skup „Tunelogradnja u BiH – Koridor Vc“, koji je okupio  eminentne inžinjere i stručnjake iz oblasti projektovanja i izgradnje tunela na Koriduru Vc u Bosni i Hercegovini održava se u   organizaciji Udruženja inžinjera geotehničara u BiH, a u saradnji s JP Autoceste FBiH d.o.o Mostar.

Skup je podržan bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Izvor: Fena.ba

Mehmed Mesihović, projektant kompanije Arkus d.o.o, jučer je na stručnom skupu „Tunelogradnja u BiH – Koridor Vc“, koji je okupio eminentne inžinjere i stručnjake iz oblasti projektovanja i izgradnje tunela na Koridoru Vc u Bosni i Hercegovini, govorio o historiji tunelogradnje u BiH i izazovima izgradnje velikog broja tunela na oko 320 kilometara dugom autoputu koji će prolaziti kroz Bosnu i Hercegovinu.

Mesihović se u svom izlaganju osvrnuo na tunelogradnju u BiH u posljenjih 150 godina, od perioda Austro – Ugrarske pa do danas.

Na autocesti se izgradilo 16 tunela, dok je na Koridoru Vc trenutno u izgradnji sedam tunela.

– U ovoj godini planirana je uzgradnja 16 kolometara tunela na više dionica, uključujući tunel Prenj, koji je u fazi tenderskog odabira izvođača radova. Mi smo izdali publikaciju u kojoj je dato dosta informacija o količinama materijala i kategorizaciji stjenske mase i geologiji svih tih tunela, radi se o velikom broju tunela, njih čak 51. Ukupna dužina tunela na Koridoru je veća od 60 kilometara, a trenutno je završeno oko 13 km – kazao je Mesihović.

Dodao je da je, zajedno sa željezničkom infrastrukturom, u BiH  planirana izgradnja oko 100 kilometara tunela.

Šef projektovanja u Autocestama FBiH Tarik Pihura kazao je da ova kompanija ima cilj da zvarši izgradnju kompletnog Koridora Vc do kraja 2028. godine, te da bi prema trenutnom stanju rokovi trebali biti ispoštovani.

– Potrebna nam je podrška lokalnih zajednica, ali za sada izgleda da bi sve na vrijeme trebali završiti. Postoji jedan visok nivo odgovornosti prema lokalnim zajednicama i mi poušavamo da ispunimo njihove zahtjeve. Proces eksproprijacije je dugotrajan i na nekim dionicama traje tri do četiri godine, ali nadamo se da to neće mnogo uticati na radove – rekao je Pihura.

Dodao je da je konekcija autoputa sa Dobojom planirana do 2026. godine, što bi za Sarajevo, Zenicu i cijelu srednju Bosnu bilo od izuzetnog značaja za ubrzanje prometa roba i putnika prema Evropi.

Izvor: Fena.ba