Europska banka za obnovu i razvoj, kao i Europska investicijska banka, ključni su partneri Bosni i Hercegovini kada je riječ o brojnim infrastrukturnim projektima, a najveći među njima svakako je strateški važan koridor Vc koji će, prema svemu sudeći, ostati u fokusu europskih financijskih institucija, piše Večernji list BiH.

Ubrzanje procedura

To je zaključak koji se može izvesti nakon nedavnog razgovora koji je Izaslanstvo Vlade Federacije BiH, predvođeno premijerom Fadilom Novalićem, ministrom prometa i veza Denisom Lasićem i direktorom JP Autoceste Federacije BiH Elmedinom Voloderom, vodilo s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB).

Ovaj sastanak bitan je zbog nekoliko razloga, a jedan od njih je sadržan i u samoj temi koja se odnosila na mogućnosti ubrzanja procedura i dinamike realizacije ključnih projekata na koridoru Vc, infrastrukturnom prioritetu od javnog interesa za Federaciju BiH i jednom od prioriteta Vlade Federacije BiH. Svima je jasno kako velika ekonomska kriza, koja se reflektira i na različite financijske konstrukcije, predstavlja svojevrsni izazov u kontekstu osiguranja sredstava, no, prema zaključku koji se čuo na sastanku, razloga za brigu kada je riječ o koridoru Vc nema.

Naime, osim što je istaknuto kako su EBRD i EIB značajni partneri na realizaciji projekta koridora Vc, s razgovora je poručeno kako se kontinuiranim održavanjem sastanaka na tehničkoj, ali i visokoj razini, s obzirom na kompleksnost procedura, kao i samog projekta, ova suradnja može intenzivirati u cilju ubrzanja izgradnje svih dionica autoceste. A kako će podrška biti jaka i proaktivna, potvrdila je i sama direktorica EBRD-a za BiH Manuela Naessl, uputivši na posvećenost i opredijeljenost međunarodnih financijskih partnera projektu koridora Vc, kao i nastavku pružanja financijske potpore izgradnji dionica autoceste. Optimizam koji se mogao čuti tijekom ovoga sastanka zapravo je nastavak procesa u kojemu se potvrdilo kako će Europa ostati najvažniji financijer strateški važnih projekata u BiH.

Važna podrška

Vijeće ministara tako je nedavno usvojilo inicijativu Ministarstva financija i riznice te imenovalo izaslanstvo za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora o zajmu (koridor Vc, dionice Ovčari – Mostar sjever, Mostar sjever – Mostar jug) između BiH i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Riječ je o zajmu koji je vrijedan 350 milijuna eura s alokacijom na FBiH, uz rok otplate do 15 godina, uključujući tri godine počeka, dok se sam projekt koji će se financirati odnosi na dio autoceste od Ovčara do Mostara juga na koridoru Vc te će biti podijeljen na dionice Ovčari – Mostar sjever i Mostar sjever – Mostar jug.

Na tom dijelu koridora tehnički najzahtjevniji projekt bit će izgradnja strateški važnog tunela Prenj, a uz njega, radit će se i na dionici Ovčari – ulaz u tunel Prenj, kao i tunel Prenj – Mostar sjever. Pritom, osim EBRD-a, u financiranju ovoga dijela autoceste sudjeluje i već spomenuta Europska investicijska banka.

Izvor: Večernji list

JP Autoceste FBiH su danas objavile tender za izgradnju tunela Hranjen- Faza I – nastavak LOT 1 (iskop i izrada primarne podgrade glavne i servisne tunelske cijevi) i početak radova LOT 2 (ugradnja dijela sekundarne tunelske obloge).

“Znamo koliko je ovaj projekat važan za Bosanskopodrinjski kanton, za kvalitetno povezivanje sa Sarajevom i ostatkom zemlje, a nastavak realizacije i ubrzanje investicije u ovaj projekta smo postavili kao jedan od glavnih ciljeva nove Uprave, izjavio je Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.

Procijenjena ukupna vrijednost ugovora iznosi 32.500.000,00 bez PDV-a u KM.

Rok za otvaranje ponuda je 30.06.2022. godine.

Plan je da se za iznos odobrenih sredstava nastavi iskop i ugradnja primarne podgrade u glavnoj i servisnoj tunelskoj cijevi sa  južne/izlazne strane kao i ugradnja dijela sekundarne tunelske obloge sa obje strane tunela Hranjen (sjeverne/ulazne i južne/izlazne strane).

 

Press JP Autoceste FBiH

Sa svrhom očuvanja eventualnog arheološkog blaga Bosne i Hercegovine, odnosno da bi se eliminirala svaka mogućnost uništavanja kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine, JP Autoceste FBiH prije početka gradnje autocesta i brzih cesta, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, angažira Zavod za zaštitu spomenika, federalnu upravnu organizaciju u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, kako bi se izvršila preventivna arheološka istraživanja i zaštita lokaliteta i spomenika kulture na budućim trasama.

-Okvirnim sporazumom koji su potpisale JP Autoceste FBiH i Federalno ministarstvo kulture i sporta je predviđeno da se radi arheološki pregled terena (reambulacija, rekognosciranje), preliminarni radovi koji prethode zaštitnim arheološkim istraživanjima probnim sondama i geofizičkim metodama i zaštitna arheološka istraživanja, pojašnjava Adnan Alikadić, šef Službe za pravnu podršku realizaciji projekata.

To znači da se za svaku dionicu autoceste i/ili brze ceste potpisuje ugovor između Federalnog ministarstva kulture i sporta i JP Autoceste Federacije BiH za provođenje preventivnih arheoloških istraživanja nakon čega Ministarstvo provodi javnu nabavku za odabir referentnog izvođača radova za provođenje preventivnih arheoloških istraživanja na određenoj dionici.

-Ukoliko se provedenim preventivnim arheološkim istraživanjima pokaže da na određenoj dionici ima arheološkog potencijala, onda se moraju raditi zaštitna (sistemska) arheološka istraživanja kojima se arheološki nalazi na terenu štite ili se pod određenim uslovima izmještaju i konzerviraju, ističe Alikadić.

Izmještanje tumula

Najbrojniju grupu prethistorijskih nalazišta u Hercegovini, čine nadgrobni spomenici pod nazivom tumuli, gomile, gromile ili humke.

Grobni tumuli (gomile) podizani su u čast jednog ili više pokojnika, na mjestima povoljnim za njihovu izgradnju i obavljanje pogrebnih rituala.

-Tokom preventivnih arheoloških istraživanja na dionici autoceste Počitelj – Zvirovići je evidentirano 97 tumula, od čega je izgradnjom autoceste bilo ugroženo njih 26. Ovi spomenici su propisno izmješteni prošle godine.

Takođe, prilikom provođenja preventivnih arheoloških istraživanja na trasi brze ceste Lašva – Nević polje, dionica: Izlaz iz poslovne zone Vitez – Petlja Nević Polje pronađeni su arheološki nalazi koji ukazuju da na ovom lokalitetu postoje dobra kulturno-historijskog naslijeđa. Zbog toga će u narednom periodu biti neophodno izvođenje zaštitnih arheoloških istraživanja na ovoj dionici brze ceste, ističe Alikadić.

 U narednom period planirano je provesti preventivna arheološka istraživanja na poddionicama: Putnikovo brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimice, Ozimice – Poprikuše, Mostar sjever – Mostar jug i Mostar jug – Tunel Kvanj, te zaštitna arheološka istraživanja na trasi brze ceste Lašva – Nević polje, dionica: Izlaz iz poslovne zone Vitez – Petlja Nević Polje.

 JP Autoceste FBiH je u preventivna arheološka istraživanja do sada uložilo više od 250 hiljada maraka vlastitih sredstvima, a za naredni period planirani su radovi u vrijednosti oko 360 hiljada maraka.

 

 

Direktor Zavoda za zaštitu spomenika Federacije Bosne i Hercegovine Ante Vujnović 

 

Kako ocjenjujete dosadašnju saradnju sa JP Autoceste FBiH kad su u pitanju preventivna arheološka istraživanju i zaštita arheoloških lokaliteta na trasi autocesta i brzih cesta?

Suradnja između Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta i JP Autoceste FBIH je na iznimno visokoj razini kad su u pitanju planirane aktivnosti kao i dinamika njihove implementacije. U zadnje tri godine izvršeno je više poslova preventivnih arheoloških istraživanja kao i zaštitnih arheoloških istraživanja na trasi Koridora Vc, te smo i na taj način uspješno dokazali višegodišnju suradnju.

Koje su to radnje koje prethode arheološkom istraživanju?

U pripremi arheoloških istraživanja najprije se priprema projektni zadatak za određenu trasu Koridora Vc, zatim se pristupa javnim nabavkama za odabir najpovoljnijeg izvođača navedenih i planiranih radova. Nakon što izvođač bude odabran, on dobiva projektiranu trasu i cestovni pojas za preventivno arheološko istraživanje koje je dužan uraditi u određenom vremenskom roku, što isto tako podrazumijeva i visoku stručnost arheološkog tima. Nakon što dobijemo Elaborat preventivnih arheoloških radova, isti se s popratnim aktom dostavlja JP Autoceste F BIH te ih se obavještava ukoliko na predmetnoj trasi ima ili nema arheološkog potencijala. Ukoliko ga nema, radovi se mogu nastaviti nesmetanom dinamikom, a ukoliko ga ima, onda se pristupa zaštitnim arheološkm istraživanjima.

Koja je zakonska legislative kad su u pitanju arheološka istraživanja u FBiH?

Osnovna zakonska legislativa je Zakon o zaštiti i korištenju kulturno-istoriskog i prirodnog naslijeđa koji je donijela Skupština SR Bosne i Hercegovine iz 1985. godine. Osim toga Zakona vodimo se i Uredbom o prethodnih radova istražnog karaktera na dobrima koja su proglašena nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine odlukom Komisije/Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljene Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Gdje se čuvaju artefakti koji se pronađu u toku arheoloških istraživanja ili iskopavanja za potrebe izgradnje autoceste I brzih cesta?

Za sada svi artefakti koji su pronađeni u zadnje tri godine u sklopu preventivnih ili zaštitnih arheoloških istraživanja pohranjeni su u depou Instituta za arheologiju Univerziteta u Sarajevu gdje se još dodatno obrađuju, te će nakon toga biti pohranjeni na trajno čuvanje u neki od obližnjih muzeja koji za to imaju uvjete u blizini trase gdje su i pronađeni.

 

 

Prof.dr. Adnan Kaljanac, rukovoditelj Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

 

Kako arheologiju približiti javnosti u današnje vrijeme?

Arheološka baština je u novije vrijeme uveliko integrirana u današnju javnost, ali nažalost dominantno u potpuno pogrešnoj formi kao detektovanje i prikupljanje artefakata od posebne baštinske i drugih vrijednosti. To je svakako posljedica ne samo razvoja tehnika pljačkanja arheoloških lokaliteta i trgovine tim predmetima već i stogodišnjim djelovanjem samih arheologa koji su potencirali predmetnu vrijednost nalaza, a ne krajnjeg cilja arheološke znanosti, konteksta i interpretacije prošlosti ljudskih zajednica.

Za koje ste sve dionice autoceste i brzih cesta ste bili angažirani Vi i Vaš tim za provođenje preventivnih arheoloških istraživanja?

Institut za arheologiju pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu je do sada sa različitim partnerima učestvovao u istraživanjima dionica na prostoru Mostara, Zenice i brze ceste uz rijeku Lašvu na prostoru Viteza.

Da li ste trenutno angažirani na nekom posebnom projektu vezano za istraživanja na budućoj trasi autocesta i brzih cesta ?

U ovom trenutku se izvode pripremni radovi za prospekcijska istraživanja na prostoru dionice Putnikovo Brdo – Medakovo u blizini Tešnja.

Šta je po Vama do sada na preventivnim arheološkim istraživanjima i zaštiti arheoloških lokaliteta na budućoj trasi autocesta i brzih cesta bilo najzanimljivije otkriće?

Iako su kolege imale veliki broj različitih nalaza izdvojio bih tu svakako višestruke ukope u tumulima koji ukazuju na porodični kontinuitet sahranjivanja nekoliko generacija.

Kako teče proces preventivnih arheoloških istraživanja?

Najveći dio ovog procesa podrazumijeva različite pripreme za terenski rad, od geodetskih, imovinsko-pravnih do odabira metodologije rada i upotrebe različitih aparata. Izlaskom na teren proces se obično zasniva na rekognosciranju vidljivih arheoloških ostataka, probnim iskopavanjima u pojedinim zonama ili pak geofizičkim snimanjima i slično čime se izvrši označavanje i identificiranje svih potencijalnih zona u kojim je zapažena prisutnost arheoloških ostataka. Svi ovi podaci se dostavljaju nadležnoj instituciji Federalnog zavoda za zaštitu spomenika i zatim se o daljim koracima i djelovanju prema lokalitetima odlučuje u nadležnim institucijama.

Koje metode, alati, tehnike se koriste pri arheološkom istraživanju?

Kao što je istaknuto, metodološki se svakom lokalitetu ili istraživanju pristupa individualno. Nemoguće je u svakoj situaciji pristupati jednako metodološki te će, primjera radi, prospekcija prostora pokrivenog šumom podrazumijevati snimanja poput LiDAR-skih i ispitivanja većim brojem manjih sondažnih iskopa. Za razliku od ovoga na područjima sa dominantno kamenim terenom poput Hercegovine se početna evidentiranja vrše pregledom iz zraka i rekognosciranjem prolaskom cjelokupne površine i slično. Ovisno o ovim i brojnim drugim faktorima se donosi procjena da li neka od metoda i primjena različitih uređaja može pružiti više rezultata te se prema tome i pristupa samom terenskom radu.

Za kraj, najzanimljivija anegdota sa terena…

Anegdota? Mislim da je tu definitivno najzanimljivija činjenica da se na svakom lokalitetu, bez obzira o kojem dijelu Bosne i Hercegovine govorimo, postoji određeni “ćup sa zlatom” za koje mještani tvrde da su ga upravo tu ukopali ranije ali se uslijed vremena ne sjećaju tačne pozicije.

Press JP Autoceste FBiH

 

 

Zbog izvođenja radova na izgradnji pristupne ceste s M17 na čvoru Počitelj Koridora Vc, u okviru izgradnje dionice Počitelj – Zvirovići, kao i priključka iste na M17 planirana je obustava prometa od ponedjeljka 23.05.2022. godine te će trajati do 16.08.2022. godine.

Obustava prometa će biti periodična i to u vremenu od 09:00 do 12:15 sati, od 13:15 do 15:00 sati te od 17.00 do 19:00 sati što znači da će prometnica biti otvorena ostatak dana. Obustave nisu planirane nedjeljom i praznicima.

Po završetku radova na navedenoj dionici, promet na M17 će biti reguliran uz naizmjenično propuštanje vozila do završetka radova na izgradnji priključka na samoj M17.

Radovi po fazama

Za vrijeme izvođenja radova promet će se odvijati po fazama sukladno Elaboratu plana upravljanja prometa i to:

• Faza I: totalna obustava prometa (osim vozila hitne pomoći, policije, vatrogasne službe, vozila oružanih snaga BiH, vozila na redovitom održavanju cesta i slično) u razdoblju kako slijedi:  od 09:00 do 12:15 sati; od 13:15 do 15:00 sati i od 17:00 do 19:00 sati.
• Faza II i III: naizmjenično propuštanje vozila jednom prometnom trakom uz reguliranje prometa semaforima.

Izvođač radova se obvezuje da za vrijeme blagdana i praznika, kao i nedjeljama osigura dvosmjerni promet za sve kategorije vozila.

Za vrijeme totalne obustave prometa sudionici u prometu mogu koristiti alternativne pravce:

• M-6: dionica 003 Tasovčići-Masline koja se nastavlja na M-17.3: dionica 001 Buna-Masline.
• M-6: Tasovčići – Trebižat koja se nastavlja na R-425a: Trebižat – Tromeđa koja se nastavlja na M-17.4: Tromeđa – Mostar.
• M-6: Tasovčići – Domanovići koja se nastavlja na Lokalnu cestu: Domanovići-Buna koja se nastavlja M- 17.3: Buna spoj s M-17.

Razlozi obustave

Predmetna pristupna cesta je jednim svojim dijelom položena na liticu koja prolazi iznad postojeće magistralne ceste M-17 na način da je horizontalna udaljenost vrlo mala uz znatnu visinsku razliku. Zbog navedenog, na tom dijelu ceste nije moguće izvoditi radove na iskopima bez ugrožavanja sigurnosti odvijanja prometa na magistralnoj cesti M17 a zbog visokog rizika od pada kamenog materijala s mjesta izvođenja radova i nemogućnosti izgradnje bilo kakvih fizičkih barijera zbog specifičnosti same lokacije. Ranije je bilo dana suglasnost o noćnim obustavama prometa koja je istekla zaključno sa 15.5.2022. godine, ali je Izvođač zaprimao pritužbe mještana zbog buke koja nastaje radom strojeva u noćnim satima te je na taj način usporavalo i otežavalo radove na ovom važnom projektu.

JP Autoceste Federacije BiH je detaljnom analizom prometnog opterećenja kroz određene periode dana, kao i u komunikaciji s lokalnim putničkim prijevoznicima, utvrdilo termine zatvaranja ceste na način da se omogući nesmetan promet kada su vršni sati te su na taj način minimizirani negativni efekti istoga.

Imajući u vidu sve naprijed navedeno želimo još jednom naglasiti da će potpuna obustava prometa biti na snazi do završetka zemljanih radova na „kritičnom“ potezu pristupne ceste, nakon čega će promet teći uz naizmjenično propuštanje vozila, te se u periodu izvođenja radova i planiranih obustava, preporuča se korištenje alternativnih pravaca M17-Buna-Domanovići-Čapljina i M17 – Čitluk – Čapljina na kojima je moguće nesmetano prometovanje svih vrsta vozila bez ograničenja.

Planiramo pratiti stvarno stanje prometa, te po potrebi korigirati i prilagođavati periode zatvaranja magistralne ceste M17 kako sigurnost prometa ne bi bila ugrožena o čemu će se javnost blagovremeno obavijestiti, te Vas ovim putem molimo za razumijevanje.

Press JP Autoceste FBiH 

Studenti prve godine diplomskog studija Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, zajedno sa svojim budućim kolegama s prve godine diplomskog studija građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu u pratnji sa predmetnim profesorima posjetili su gradilište mosta Počitelj na dionici Počitelj – Zvirovići.
Tokom terenske posjete gradilištu studenti su imali priliku da se upoznaju s trenutnim fazama radova na projektu, te da je riječ o velikom impresivnom mostu, koji će u konačnici biti dug 980 metara, a ujedno će biti i najvisočiji most na Koridoru Vc, čiji stubovi mosta kojim se prelazi rijeka Neretva iznose 97 m.
Obilazak gradilišta je nastavak suradnje s različitim fakultetima, kako onih iz BiH, tako i susjednih zemalja gdje su JP Autoceste FBiH prepoznale značaj terenske nastave kada su u pitanju izazovni projekti na gradilištima autoceste na Koridoru Vc.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

 

 

 

 

Uz gradnju koridora Vc, JP Autoceste Federacije BiH realizira ili priprema realizaciju još čak osam projekata. Riječ je o gradnji dionica autocesta i brzih cesta izvan koridora Vc.

Brojni projekti

Iz JP Autoceste Federacije BiH ističu kako je od iznimne važnosti početi i izgradnju brzih cesta i infrastrukturnih objekata nižeg ranga kako bi se njihovom realizacijom i rekonstrukcijom povećao i ubrzao protok roba, ljudi i kapitala unutar naše države.

– U suradnji s Vladom Federacije BiH to će biti prioritet tijekom ove godine. U ovoj godini počinjemo graditi pet kilometara brze ceste Lašva – Nević Polje. Također je jedan od prioriteta intenziviranje izgradnje tunela Hranjen, dugog pet kilometara – kazao je direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder.

Najavio je angažman i na gradnji brzih cesta Kladuša – Cazin – Bihać, autoceste Tuzla – Orašje, brze ceste od Mostara, preko Širokog Brijega do granice s Hrvatskom te brze ceste Lašva – Travnik – Jajce. Kada je riječ o planiranim projektima izvan koridora Vc, na dionici brze ceste Prača – Goražde (I. faza) LOT 1 u tijeku je probijanje i primarna podgrada tunela Hranjen u izgradnji.

Također, Vlada FBiH je u proračunu za 2022. godinu u te svrhe planirala sredstva i iznosu od 35 milijuna KM.

U izgradnji je i brza cesta Lašva – Nević Polje (LOT 5) – petlja Poslovna zona Vitez – petlja Nević Polje. Riječ je o odluci Vlade FBiH o usvajanju programa utroška dijela sredstava “Kapitalni transferi javnim poduzećima”, a rok izgradnje je 20 mjeseci. Iz vlastitih sredstava JP Autoceste Federacije BiH financira se sarajevska obilaznica (LOT 3 B) od Mostarskoga raskrižja do Vlakova. Ova iznimno važna dionica brze ceste je u izgradnji. Pripreme se vrše i za početak gradnje autoceste Tuzla – Orašje, dionice Maoča – Tuzla. Trenutačno je u tijeku dopuna idejnog projekta i izrada glavnog projekta. Natječaj je objavljen, a rok za izradu idejnog i glavnog projekta je 15 mjeseci. U tijeku je i natječaj za nabavu glavnog projekta za brzu cestu Lašva – Travnik – Jajce, dionicu Nević Polje – Turbe. Kada je riječ o tom infrastrukturnom projektu, završen je idejni projekt sa studijskom dokumentacijom.

Cesta duga 60,93 km

Za brzu cestu koja će spojiti središte Hercegovine s Hrvatskom u tijeku je natječaj za izradu idejnog rješenja. Riječ je o cesti Mostar sjever – Široki Brijeg – granica RH, dionici Mostar sjever – Polog – poddionici Mostar sjever – Vikovići, za koju je do sada izrađeno idejno rješenje sa studijskom dokumentacijom. Inače, ova cesta prolazi kroz područje gradova Mostar i Široki Brijeg te općine Grude i vodi do granice s Republikom Hrvatskom u blizini graničnog prijelaza Gorica. Ukupna dužina brze ceste prema idejnom rješenju je 60,93 km, navodi se na stranici JP Autoceste FBiH. Kroz područje Hercegovačko-neretvanske županije brza cesta prolazi od Mostara (sjevera) do Pologa, a od Pologa do granice prolazi prostorom Zapadnohercegovačke županije. Idejnim rješenjem brza cesta podijeljena je na dvije dionice: Mostar sjever – Polog i Polog – granica RH. Dionica Polog – granica RH podijeljena je na dvije poddionice, Polog – Polugrina dužine 15,9 km i Polugrina – granica RH u dužini od 24,6 km.

Na poddionici Polog – Polugrina planira se izgraditi ukupno četrnaest objekata (dva mosta, dva nadvožnjaka, devet podvožnjaka i jedan hidrološki propust). Na ovoj dionici planirana je i izgradnja jednog odmorišta i dvaju čvorišta – Uzarići i Polugrina. Na poddionici Polugrina – granica RH zbog konfiguracije terena i križanja trase brze ceste s postojećim prometnicama bit će izgrađeno ukupno 25 objekata (jedan most, devet vijadukata, tri nadvožnjaka, osam podvožnjaka i četiri prolaza). Brza cesta Bihać – Cazin – Kladuša – RH, dionica Bihać – Cazin, poddionica Kamenica – Bisovac, također čeka završetak natječaja za izradu idejnog projekta i dijela glavnog projekta kako bi se krenulo dalje s realizacijom. Uz navedeno, urađeno je idejno rješenje i objavljen natječaj za izradu idejnog i glavnog projekta Jadransko-jonske autoceste – dijela Počitelj – Stolac.

Izvor: Večernji list 

Studenti Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu su dana 17.05.2022.godine posjetili Centar za održavanje i kontrolu prometa Drivuša (COKP Drivuša). Studente i njihove profesore su dočekali saobraćajni inženjeri JP Autoceste FBiH mr. sc. Esad Jalovčić, Muamer Suljević i Zlatko Demirovski.

U okviru posjete predstavljen je sistem upravljanja i nadzora saobraćaja iz kontrolnog centra, osnovni elementi sigurnosti cestovnog saobraćaja, zaštita u saobraćaju i transport, elementi ekspertize saobraćajnih nezgoda i dr. S obzirom na to da se trenutno radi na redovnom godišnjem servisiranju tunela 1. mart, studenti su imali priliku na licu mjesta da se upoznaju s načinom upravljanja i nadzora te regulacijom saobraćaja.

JP Autoceste FBiH zajedno sa stručnim zaposlenicima iz svojih nadležnosti uvijek je na usluzi kada su u pitanju edukacije iz oblasti nadležnosti, a sve u cilju obostranog unapređenja i suradnje.

 

Press JP Autoceste FBiH

Šezdeset studenata Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, u pratnji osam profesora, u srijedu 11.05.2022. godine posjetilo je gradilište autoceste na Koridoru Vc na jugu Hercegovine, na poddionici Počitelj – Zvirovići (Lot 1 i Lot 2) kao i završenu poddionicu Buna – Počitelj.

Obzirom da su poddionice Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići u različitim fazama izgradnje, studenti Građevinskog fakulteta sa tri smjera (smjer konstrukcije, smjer saobraćajnice i smjer geotehnika) mogli su u stvarnosti, na terenu, povezati sve ono što su čuli kroz školovanje na fakultetu.

Ovom prilikom studenti su izravno na terenu mogli vidjelti kako izgleda jedna završena dionica autoceste (poddionica Buna – Počitelj, svi radovi završeni, dionica će biti puštena u promet nakon završetka radova na ostalim dionicama), upoznati se sa svima fazama radova, kao i sa detaljima koji se odnose na utrošene materijele potrebne za izgradnju ove 7,2 km duge dionice.

”Posjeta gradilištima Koridora Vc mi znače mnogo, jer to je jedinstvena prilika da povežem sve ono sto sam čuo i naučio kroz školovanje na fakultetu i praksu na jednom ovako velikom gradilištu. Zapamtiću sve što sam imao priliku da čujem o konkretnim stvarima od strane Izvođača, Nadzora i predstavnika Investitora. Na sva naša pitanja dobili smo jasne i konkretne odgovore koji su nam pomogli da na licu mjesta shvatimo jako bitne stvari.” –  izjavio je Sulejman K. bakalaureat građevinarstva, III godina.

Poddionica Počitelj – Zvirovići (Lot 1 i Lot 2) bila je prilika da studenti na terenu vide kako se izvode i izgledaju konstruktivni elementi autoceste kroz različite faze izvođenja (objekti, mostovi, detalji unutrašnje i vanjske odvodnje, tamponski i habajući sloj kolovozne konstrukcije). Zasigurno najimpresivniji objekt na ovoj, 11 km dugoj poddionici, je most Počitelj, most koji svojim stubovima od skoro 100 metara visine i dužinom od jednog kilometra nikoga ne može ostaviti ravnodušnim, pa tako ni profesore i studente iz Sarajeva.

“Najveći utisak na nas ostavio je most fascinantnog raspona, visine stubova, širine rasponske konstrukcije. Doživljaj je bio ”prevoz” kranom sa obale do rasponske konstrukcije. Sve što smo vidjeli i čuli na gradilištu proširilo je vidike onog što učimo iz knjiga i slušamo od profesora i ostavuilo je veoma upečatljive slike. Sutra, kada budemo radili u praksi koristiće nam znanja koja smo danas stekli.”  istakle su Selma Spahić i Milena Cinco,bakalaureate građevinarstva, III godina.

Predstavnici investitora, Božo Talić, Antonio Križanac i Vesna Dodig, svojim izlaganjima kao i detaljnim odgovorima na upite pojasnili su sve bitne procese koji se odvijaju u tijeku izgradnje ovih dionica.

Trenutno se na mostu Počitelj radi na rasponskoj konstrukciji te bi uskoro trebalo doći i do spajanja prva dva stuba (S3 i S4). Približavanjem kraju radova na ovom, jednom od najkompleksnijih objekata na cijelom Koridoru, povećava se i zainteresiranost za posjetom mostu, pa tako JP Autoceste FBiH u narednom periodu imaju najavljene posjete studenata tehničkih fakulteta iz cijele Bosne i Hercegovine.

U ime studenata i nastavnog osoblja Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu zahvalu JP Autoceste FBiH na organizaciji ovog stručnog putovanja uputila je doc.dr. Žanesa Ljevo, dipl.ing.građ.  “Ova posjeta je uveliko pomogla unapređenju saradnje u dijelu razmjene znanja i iskustva za koju se iskreno nadam da će se i u budućnosti unaprijediti i nastaviti.” dodala je doc.dr. Žanesa Ljevo.

 

Press JP Autoceste FBiH