U 12 sati u promet je puštena Zenička obilaznica, čime su građani Bosna i Hercegovine dobili novih 10,5 funkcionalnih kilometara autoceste na Koridoru 5c.

Radnici za održavanje danas su sklonili zaštitne ograde i stubove te skinuli markacije, a u rad je pušteno i naplatno mjesto Zenica sjever.

Za prvih pet korisnika autoceste A1 koji su prošli naplatno mjesto Zenica sjever, JP Autoceste FBiH je osiguralo besplatne ACC TAG uređaje.

 

Press JP Autoceste FBiHž

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine  je na današnjoj sjednici u Mostaru jednoglasno usvojila planove poslovanja JP Autoceste FBiH za 2021. godinu, kao i za period od 2021. do 2023. godine.

V.d. direktora JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder istaknuo je kako je financijska konstrukcija cijelog koridora kompletno zaokružena.

– Osim navedenog plana, koji se odnosio uglavnom na koridor Vc, danas je usvojena i apelacija za financiranje preostalog dijela jedne jedine dionice, a to je od Ivana do Ovčara. Kao što je i ministar Lasić spomenuo izgradnja tunela Prenj i dionice Mostar sjever-Mostar jug su prioriteti, a ja bih tu dodao još jednu, a to je dionica duga nekih 38-39 kilometara, a koja ide od Doboja preko Medakova do Žepča. Potpisivanje ugovora za tu dionicu bi trebalo biti na proljeće iduće godine – kazao je Voloder.

Što se tiče tunela Prenj, Voloder je naveo kako je početak radova planiran za listopad iduće godine, a da bi njegova gradnja trebala trajati 4-5 godina.

– Osim svih ovih nabrojanih dionica, ostale su još samo dvije važnije dionice, a to su Ovčari-tunel Prenj i dionica tunel Prenj-Mostar sjever. Ove dvije dionice bi trebale biti završene kad i tunel Prenj jer se navedeni tunel ne bi mogao koristiti bez njih, a predviđene su prije i iza tunela – kazao je Voloder.

Glavni ciljevi predviđeni trogodišnjim planom poslovanja JP Autoceste FBiH odnose se na zasnivanje rada na ekonomskim principima samoodrživosti, osiguranju kontinuiteta usluga održavanja, projektiranju.

Planirano je i unaprjeđivanje usluge korisnicima kroz postpaid plaćanje, uvođenje smart kartica, te konstantno poboljšanje IT infrastrukture, kao i nastavak aktivnosti na osiguranju sredstava iz različitih izvora, međunarodnih kreditnih sredstava, realizacijama iz proračun FBiH ili iz drugih izvora, a sve u cilju brže izgradnje autocesta i brzih cesta u Federaciji.

Ministar prometa i komunikacija Federacije BiH Denis Lasić istaknuo je kako je cilj ovih planova, ali i Vlade zajedno s Upravom Autocesta FBiH ubrzati radove na svim dionicama koje su u izgradnji.

– Ovi planovi odavno su bili u pripremi, čekali smo novog direktora, odnosno novu Upravu Autocesta FBiH da svojim djelovanjem prilagodi taj plan, to jest da kroz njega dobijemo što efektivniji rad samog poduzeća. Cilj nam je također što prije dodijeliti ove dionice koje su još na čekanju kako bi ‘napali’ koridor Vc u cijelosti – kazao je Lasić.

Naglasio je kako su trenutno dva projekta u fokusu.

– U pitanju su tunel Prenj i dionica Mostar sjever-Mostar jug. Ta dva projekta želimo što prije ‘napasti’ i nadamo se da ćemo vrlo skoro ići u izbor izvođača radova i nadzora. Kroz ovaj plan dali smo naglasak i na brze ceste i želimo što prije osigurati sredstva za tri pravca, i to prema Tuzli, Bihaću, te za ovu našu spojnicu Mostar-Široki Brijeg-granica Republike Hrvatske. Osim koridora Vc, koji nam je na neki način prioritet, navedene brze ceste su također među važnijim stvarima u čiju realizaciju želimo krenuti u periodu koji je pred nama – ustvrdio je Lasić.

Ministar je napomenuo kako će tunel Prenj biti najzahtjevniji građevinski poduhvat te naglasio kako će se do 2027. odnosno 2028. godine dovršiti sve dionice na koridoru Vc.

Osim izgradnje autoceste na Koriodoru Vc, za naredni period akcent je stavljen i na aktivnosti oko izgradnje brzih cesta u Federaciji BiH a kao prioritet je postavljeno osiguravanje sredstava za izgradnju brzih cesta u tri pravca, prema Tuzli, Bihaću i spojnica Mostar – Široki Brijeg – granica Republika Hrvatska.

 

Press služba JP Autoceste FBiH

Obavještavamo korisnike autoceste A1 da će zbog izvođenja radova na sanaciji silaznog kraka petlje Visoko iz pravca Sarajeva (i uključnog kraka prema Zenici), od četvrtka 8.7.2021. godine doći do privremene izmjene režima saobraćaja i trajati će do okončanja radova (maksimalno 30 dana).

U navedenom terminu,  saobraćaj će se odvijati uz propuštanje saobraćaja jednom saobraćajnom trakom u zoni radova.

Molimo sve korisnike autoceste da poštuju privremenu regulaciju saobraćaja i da vožnju prilagode uslovima na autocesti.

 

Press JP Autoceste FBiH 

JP Autoceste FBiH je u mjesecu junu 2021. godine  zabilježilo ukupno 1.126.947 vozila na izlazu s autoceste A1. Ukupan broj izlaza povećan je za 16,25% u odnosu na isti period 2020. godine. U usporedbi s istim periodom 2019. godine, broj prolaza je veći za 2,16% (ili za 23.865 prolaza).

U odnosu na mjesec juni 2020. godine, ostvareno je 157.545 prolaza više, a po kategorijama vozila zabilježen je sljedeći rast:  Kategorija 1 (motocikli, osobna vozila registrovana do 7 sjedišta) za + 16,21%, Kategorija 2 (laka dostavna vozila, kombi vozila, karavani visine od 1,3 m na prednjoj osovini) za +17,90%, Kategorija 3 (autobusi, kamioni s ili bez prikolice) za +19,15%, dok je za kategoriju 4 (kamioni sa četiri ili više osovina, tegljači, kombi vozila s prikolicom) zabilježen rast prometa za +12,85%.

Ostvareni prihod od naplate cestarine u periodu od 01.06. do 30.06. 2021. godine je 3.885.021,53 KM. Ukupan ostvareni prihod je povećan za 20,65% (ili za 664.992,27 KM) u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na isti period rekordne 2019. godine, ostvareni prihod je veći za 7,44% (ili za 269.130,24 KM).

Iz navedenih podataka,  vidljivo je da su JP Autoceste FBiH unatoč izazovnim vremenima u kojima se trenutno nalazimo, pronašle način i podigle razinu svog poslovanja za nivo više, čak i u odnosu na predpandemijsko vrijeme.

 Press JP Autoceste FBiH

Na dionici Tarčin – Ivan kroz planinski prijelaz Ivan Sedlo je probijena lijeva cijev tunela Ivan dužine 1761,50 metara.

Radovi na probijanju tunela započeli su u januaru prošle godine. Ovo je dvocijevni tunel, gdje svaka cijev služi za jedan smjer saobraćaja. Unutar tunela predviđeno je pet poprečnih veza za pješake i jedna konekcija za interventna vozila u slučaju nezgoda.

Tunel Ivan koji je pozicioniran ispod postojećeg tunela Ivan na magistralnoj cesti M-17 i radovi su se izvodili u jako izazovnoj i složenoj geološkoj strukturi, litološki sastav je bio heterogen, tako da je bilo nepredviđenih okolnosti koje su prevaziđene.

Ovaj tunel rađen je prema novoj austrijskoj tunelskoj metodi (NATM).

Proboj tunela Ivan izvršila je kompanija Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo, a ukupno je u lijevoj tunelskoj cijevi iskopano 170.000 kubnih metara materijala.

Krajem augusta se očekuje i proboj desne tunelske cijevi.

Poddionica Tarčin – Ivan ukupne dužine 6,9 kilometara bit će u prometu početkom ljeta 2022. godine.

Poddionica je podijeljena na LOT 1, koji uključuje dio od Tarčina do ulaza u tunel Ivan, dok je LOT 2 sam tunel Ivan.

Vrijednost Ugovora za izgradnju tunela Ivan je 57.628.570,37 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 50 miliona eura  i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 11,4 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

S druge strane vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Tarčin – ulaz u tunel Ivan je 66.584.028,91 eura bez PDV-a i finansira se sredstvima osiguranim kod Evropske investicijske banke (EIB) i bespovratnim EU sredstvima odobrenim od WBIF-a od 11,7 miliona eura.

 

Press JP Autoceste FBiH

Dugogodišnja praksa JP Autocesta FBiH na cijelom području Federacije BiH, tamo gdje se gradi Koridor 5c, jeste da kroz projekte izgradnje autoceste ulaže i u lokalnu zajednicu.

Ulaganje u lokalne zajednice ima za cilj stvaranje pozitivne atmosfere između izvođača radova i građana koji žive u lokalnim zajednicama koje okružuju područje na kojem se izvode radovi na izgradnji autoceste na Koridoru 5c.

Trenutno se na području Zenice u okviru ugovora za izgradnju zeničke obilaznice završavaju radovi na dva projekta ukupne vrijednost 3,2 milona eura koji će za lokalno stanovništvo imati posebne benefite.

Tako da se na lokalitetu pristupnog puta za poddionicu Tunel Zenica – Donja Gračanica izvode radovi na izgradnji pješačko-biciklističke staze u dužini od 2,5 km.

Izvođač radova je Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.S., a vrijednost projekta iznosi oko 550.000 eura.

U toku izgradnje pješačko-biciklističke staze na lokalnoj saobraćajnici na lijevoj obali rijeke Bosne, planirano je da se izgradi i servisna saobraćajnica uz magistralnu cestu M17 u naselju Hece. Početak radova na servisnoj saobraćajnici planirani su za juli mjesec, a vrijednost ovog projekta iznosi 45 000 eura.

S druge strane u naselju Drivuša otpočeli su radovi na asfaltiranju mosta Drivuša.

Ovi radovi se izvode na osnovu Sporazuma o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja u sklopu kojeg je izgrađen most preko rijeke Bosne, spojne ceste, dva kružna toka na lijevoj i desnoj obali i izmještanje dalekovoda Zenica – Busovača.

Izvođač radova je Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo ukupne vrijednosti 2,7 miliona eura.

Okončanjem radova i puštanjem u funkciju mosta u Drivuši, smanjit će se gužve na ulazu u grad Zenica na lokalitetu Radakovo i petlja Blatuša.

Press JP Autoceste FBiH

 

 

Početak izgradnje brze ceste Lašva – Nević Polje, očekuje se u proljeće iduće godine, izjavio je vršilac dužnosti direktora JP Autoceste Federacije BIH Elmedin Voloder, nakon što je sa premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem posjetio Općinu Travnik.

Nakon sastanka s predstavnicima kantonalne i općinske vlasti, Voloder je kazao da je izgradnja brze ceste od Lašve do Jajca prijeratna priča, koju su proteklih godina usporavali problemi s eksproprijacijom zemljišta i tenderske procedure.

“Problem su evidentno bili eksproprijacija i tenderi, a naravno da svugdje ima politike i trudit ćemo se da ona što manje utječe i da nam pomaže. Evo, sada obećavam da se na proljeće vidimo na gradilištu. Već je pripremljena projektna dokumentacija od Lašve do Nević Polja, te nastavljamo s aktivnostima. Imamo pripremljen novac za dvije dionice – onu koja prolazi kroz Poslovnu zonu Vitez, te od Poslovne zone do Nević Polja. Prva dionica je preskočena zato što je jako puno objekata i mostova. Skupa je, ali će i ona doći na red”, kazao je Voloder.

Na današnjem sastanku u Travniku dogovorena je i izrada glavnog projekta brze ceste na području općine Travnik, odnosno dionice od Nević Polja do Turbeta.

Ocijenivši da je brza cesta neophodna Lašvanskoj dolini, koja je prometno zagušena, premijer Federacije BiH Fadil Novalić kazao je da je “nedopustivo da se ne gradi, iako je novac osiguran”.

“Što se tiče prolaska brze ceste kroz Travnik, dogovoreno je da se ide u izradu glavnog projekta. Dionica Lašva – Nević Polje ima nekih problema s eksproprijacijom, s položajem i sa oblikom ceste. Mi imamo svoje zahtjeve, da to bude brza cesta od Lašve pa sve do Jajca, a ne neka cesta regionalnog tipa. Već skoro petu godinu imamo rezervisanih 107 miliona KM za tu cestu i izrada ovog glavnog projekta otvara mogućnost da, ukoliko se ne gradi tu, neka se gradi negdje drugdje gdje može”, kazao je Novalić.

Načelnik Općine Travnik Kenan Dautović istaknuo je da je na današnjem sastanku iznesen zahtjev da dionica brze ceste, kroz općinu Travnik, bude prioritet.

 

Press JP Autoceste FBiH 

Koridor Vc je ključna investicija za Bosnu i Hercegovinu koja će proći cijelom državom – od sjevera do juga i od koje će imati korist cijelo društvo kroz razvoj područja kojima saobraćajnica prolazi, ekonomija jedne države, ali i turistički potencijali.

Izgradnja buduće trase Koridora Vc južno od Mostara protekla je nazad 15 godina u znaku iznalaženja optimalnog rješenja trase te kao najbolji kompromis unesena je u Prostorni plan za područja posebnih obilježja od značaja za FBiH „Autocesta na Koridoru Vc”, koji je Parlamenta FBiH usvojio 2017. godine. Kada godinu poslije Federalna vlada to područje proglasila javnim interesom projekt je zaživio.

“Usudim se reći da je poddionica Mostar jug – tunel Kvanj čak od životne važnosti za grad Mostar. U razgovorima s poduzetnicima što iz regije što iz grada Mostara i ljudi šire koji dolaze i koji se raspituju o gradu Mostaru kao mogućem mjestu gdje bi investirali svoj novac jedno od najčešćih pitanja je upravo ta prometna povezanost. Tako da kad spomenemo da autoput maltene dolazi u srce grada Mostara se smatra jednim od velikih prednosti kad su u pitanju investicije”, poručuje Mario Kordić, gradonačelnik Grada Mostara.

Gradonačelnik ističe da postoji saglasnost u Gradskom vijeću i da je ova dionica od životne važnosti za Grad Mostar kako bi pokrenuli ekonomiju, kako bi turizam procvatao jer je cestovna povezanost grada Mostara s ostalim regijama od presudne važnosti za grad Mostar.

“U medijima su se pojavile s vremena na vrijeme informacije da jedan dio možda građana ne podržava ovu trasu. Međutim, radi se o vrlo malom broju odnosno tačan podatak iz Gradske uprave od 304 predmeta koja su vođenja na toj dionici samo četiri predmeta nisu riješena I trenutno se rješavaju. Mislim da su svi svjesni koliko je bitna ova dionica gradu Mostaru I koliko donosi benefita gradu Mostaru I mislim da smo svi našli zajednički jezik barem na toj stvari”, poručuje Kordić.

Visoki kriteriji zaštite okoliša

Studija utjecaja na okoliš koja je izrađena za poddionicu autoceste Mostar jug – tunel Kvanj propisala je vrlo visoke kriterije odnosno mjere zaštite voda, zraka, tla a isto tako i biološke raznolikosti I kontrole buke. Mjere zaštite okoliša smanjuju sve potencijalne rizike po sastavnice okoliša i one se provode  tokom izgradnje I u fazi njenog rada.

“Što se tiče utjecaja autocesta na voćnjake i općenito na poljoprivredne površine možemo zapravo reći da taj utjecaj nije ništa veći nego utjecaj magistralnih cesta, dapače utjecaj autocesta su i manji jer se provode visoke kriteriji zaštite okoliša”, kaže Svjetlana Stanić-Koštroman, red. prof. iz ekologije na Sveučilištu u Mostaru.

Iako je prema našem zakonodavstvu dozvoljeno polaganje stubova u rijeku, u ovom slučaju rijeke Buna i Bunica posebno su zaštićene jer su primijenjeni zahtjevi Evropske banke za obnovu i razvoj koji se tiču zaštite okoliša.

“Korita rijeka Bune I Bunice su pri tim radovima posebno zaštićeni i nema radova u koritima ove dvije rijeke”, podcrtava Stanić-Koštroman.

Putevi spajaju

“Mi smo ovdje svi za napredak i ovog kraja i Bosne i Hercegovine. Dobro je da se rade putevi, jer putevi spajaju i ekonomiju i ljude i autoput”, kaže Mladen Krnjeušić, stanovnik iz Ortiješa.

“Većina ljudi je zadovoljna.  Niko nikoga nije prisiljavao da potpiše i da proda svoju zemlju. Ako imam pravo a mislim da imam da pohvalim ove ljude operativce koji su bili na terenu, inžinjere stručnjake poljoprivredne i građevinske struke koji su bili izuzetno korektni i bili naoružani strpljenjem razumijevanjem prema ovim ljudima tako da ni jedne primjedbe nemam na ljude koji su radili ovu eksproprijaciju”, ističe Mladen, povratnik u prvo povratničkog naselja u dolini Neretve.

JP Autoceste FBiH kao korisnik eksproprijacije u postupku do sada je otkupilo nešto više od 80% zemljišta koje je bilo u privatnom vlasništvu po tržišnoj cijeni.

Visok stepen eksproprijacije, uz minimalan broj sudskih predmeta, ukupno dva, ukazuje na činjenicu da stanovništvo nije izrazilo protivljenje trasi, već da je sporazumno potpisalo rješenja i dobilo naknadu, među njima su i vlasnici pet kuća otkupljenih tokom postupka eksproprijacije.

Vrijeme i uštede

Jedan od najvećih ranijih vlasnika parcela obuhvaćen elaboratom za eksproprijaciju kojem je isplaćeno za devet duluma zemlje je porodična firma smještena u srcu Hercegovine koja obrađuje 75 hektara zemlje.

“Najglavniji faktor nama je vrijeme. Kamioni sada putuju dva i po sata, ako ne uključimo i tunel Crnaja koji se radi i u kojem se čeka neko određeno vrijeme. Tako da ćemo sigurno skratiti i radne sate vozača, kamiona a sigurno i uštedu na gorivu i svemu”, optimistično poručuje  Nedim Badžak, direktor Jaffa-Komerc d.o.o Blagaj.

Kada bude u potpunosti dovršen Koridor Vc, u saobraćajnom će smislu pridonijeti povećanju udobnosti i skraćenju vremena putovanja te povećanju sigurnosti saobraćaja, na sebe će preuzeti veći dio teretnog saobraćaja u ovom dijelu Evrope, a privredni benefiti novog saobraćajnog pravca vrlo će brzo osjetiti preko 1,5 miliona ljudi, koji žive duž Koridora 5c.

“Cesta ne može biti od lošeg značaja nikako. Ne možemo ulaziti u lične stvari pojedinih ljudi, ali kao privredni subjekt za cijelu Hercegovinu, cesta sigurno donosi jako puno. Postoje određeni problemi na mjestima gdje kud prolazi, ali mislim da cesta kud se god pravi i koliko god cesta Bosna bude imala sve će biti bogatija”, poručuje Nedim.

Press JP Autoceste FBiH