Na poddionici Vranduk – Ponirak, koja je ukupne dužine 5,3 km, grade se dva mosta i tri vijadukta. Najveći opseg radova izvodi se na mostovima Vranduk 1 i 2.  Lijeva strana mosta Vranduk 1 je završena, a spajanje desne strane očekuje se za mjesec i po dana. Kod mosta Vranduk 2 završen je desni most, a spajanje lijevog se očekuje za dvadeset dana.

„Objekti idu svojim tokom i trenutno imamo realnih problema sa trasom, međutim, pokušavamo da ih riješimo, jer projekti koje smo dobili ne odgovaraju stvarnim geotehničkim i geološkim uslovima, za dio trase smo već riješili, sektor 4a i 4b se radi. Sektor b će se početi raditi, za ostalo pripremamo adekvatnu projektnu dokumentaciju“, kazao je Ahmed Mušija, Šef projekta na poddionici Vranduk – Ponirak.

Inžinjer DRI-Divela Mirza Bišćević također je naglasio da trasu dionice prate na pojedinim dijelovima loše geološke karakteristike terena, ali da su trenutno u iznalaženju rješenja kako i na koji način sanirati velike kosine iznad same autoceste.

„Angažovani su profesori sa fakulteta i stručni saradnici koje su autoceste angažovale da se pomogne u iznalaženju što bržeg rješenja i to ide jednim svojim tokom, naravno, usporit će samu dinamiku radova na samoj trasi, ali generalno ono što je prvenstveni cilj jeste naći sigurno i stabilno rješenje. Naravno da pokušamo to u dinamici da isplaniramo da se što brže dođe do samog rješenja. Ono što je pohvalno za ovaj projekt jeste izgradnja mostova i vijadukata, oni su u planiranoj dinamici, to ide sve svojim tokom tu ćemo čak i u roku završiti te objekte. Ostaje nam tunel koji je isto otprilike nećemo puno kasniti sa samom izgradnjom i tu ima stanovitih rješenja u izmjeni geologije, ali generalno nisu to toliki problemi koji se ne susreću na ostalim  gradilištima vezano za to sve“, istakao je Bišćević.

Izvođač radova na poddionici Vranduk – Ponirak je konzorcij Azvirt L.L.C  i Hering d.d. Široki Brijeg. Nadzor nad izvođenjem radova vrši konzorcij DRI upravljanje investicij d.o.o. i DIVEL d.o.o. Sarajevo. Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Vranduk – Ponirak je 76 miliona eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem OPEC Fonda za međunarodni razvoj.

 

 

Press JP Autoceste FBiH

 

 

 

V.d. direktora Elmedin Voloder i direktorica kancelarije EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu Manuela Nesl su potpisali sporazum o grantu Evropske unije u vrijednosti od 12,6 miliona eura za dionice Poprikuše – Nemila, Tunel Zenica – Donja Gračanica, Tunel Ivan i Buna – Počitelj.

Sredstvima će se finansirati ugovori za nadzor radova na četiri dionice koje se finansiraju kreditom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a sredstvima granta nadoknadit će troškove nadzora koje je do sada imalo JP Autoceste FBiH.

Elmedin Voloder, vršilac dužnosti direktora JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine, rekao je: „Zahvalni smo EU-u na ogromnoj podršci u izgradnji moderne prometne infrastrukture u Bosni i Hercegovini. Veliki infrastrukturni projekti, poput Koridora Vc, zahtijevaju velika ulaganja, a bespovratna sredstva EU -a ključna su za njihovu izvodljivost.”

Koridor Vc je jedan od panevropskih transportnih projekata koji povezuju kontinent. Dionica u Bosni i Hercegovini duga je 325 kilometara i prolazi zemljom od sjevera prema jugu, povezujući jadransku luku Ploče u Hrvatskoj sa glavnim gradom Mađarske Budimpeštom.

Autoput koji će Bosnu i Hercegovinu približiti EU, sufinansiran je zajmovima EBRD-a i Europske investicione banke (EIB) i bespovratnim (grant) sredstvima EU. Do danas je EBRD za projekat obezbijedila zajmove u vrijednosti od 850 miliona eura iz sopstvenih sredstava, dok je iznos investicionih i grantova za tehničku pomoć koju je odobrila EU preko 220 miliona eura.

Manuela Nesl, direktorica kancelarije EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu, rekla je: „Koridor 5c je ključni infrastrukturni projekat koji EBRD podržava u zemlji. Pored naših zajmova, pružamo i podršku mobilizacijom bespovratnih sredstava EU i komercijalnih kreditora, kao i podržavanjem izgradnje institucionalnih kapaciteta.“

Krassimir Nikolov, otpravnik poslova (a.i.) Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, rekao je: „Sada kada Bosna i Hercegovina i ostatak Europe kreću na put oporavka od krize Covid-19, nesmetan tok roba i ljudi potrebni su kao i uvijek. EU ulaže ukupno više od 225 milijuna eura u cestovni sektor u Bosni i Hercegovini kako bi poboljšali povezanost i regionalnu integraciju, a to će donijeti konkretne koristi u smislu ulaganja i radnih mjesta za njene građane. Veoma mi je drago što je danas potpisano pet sporazuma o tehničkoj pomoći – to nas približava korak do navedene ambicije vlasti Bosne i Hercegovine, da do 2028. godine završe koridor Vc.”

Bespovratna sredstva EU obezbijeđena su kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), koji ima za cilj poboljšanje povezanosti regiona izgradnjom novih saobraćajnih veza i obnovom zastarjele saobraćajne i komunalne infrastrukture. Ostali sufinansijeri Koridora Vc uključuju Opec fond za međunarodni razvoj (OFID) i Kuvajtski fond.

Izgradnja Koridora Vc strateški je prioritet za Bosnu i Hercegovinu i očekuje se da će doprinijeti bržem ekonomskom i društvenom razvoju. Sa 148 mostova i 46 tunela autoput je trenutno najveći građevinski projekat u zemlji. Projekat takođe doprinosi poboljšanju bezbijednosti na putevima u zemlji uvođenjem savremenih standarda.

Press JP Autoceste FBiH 

Oporavak od pandemijom pogođenog poslovanja je zabilježen u prvih sedam mjeseci 2021. godine u JP Autoceste FBiH d.o.o Mostar.

Marin Jelčić, izvršni direktor Sektora za upravljanje i održavanje, upoznao nas je s podatcima vezanim za porast prometa vozila na izgrađenom dijelu autoceste u FBiH.

‘’I dalje nižemo rekorde u 2021. godini, iako se još borimo sa specifičnostima izazvanim pandemijom koronavirusa. U prvih 7 mjeseci 2021. godine imamo značajan porast prometa i prihoda u odnosu na isti period 2020. godine, kao i porast za isti period u odnosu na dosadašnju rekordnu pretpandemijsku 2019. godinu. Navedeno nam svakako daje za pravo da nastavimo  istim metodama rada, te nam pokazuje i dokazuje da smo nam na pravom putu, pogotovo ako se uspoređujemo s upravljačima autocesta u regiji koji se ne mogu pohvaliti rezultatima kakve smo mi ostvarili.”

JP Autoceste FBiH je u prvih 7 mjeseci 2021. godine  zabilježilo ukupno 6.938.310 vozila na izlazu s autoceste A1. Ukupan broj izlaza povećan je za 21,18% u odnosu na isti period 2020. godine. U usporedbi s istim periodom 2019. godine, broj prolaza je veći za 18.631 prolaza.

Učešće vozila po kategorijama u ukupnom prometu vozila je: Kategorija 1 (motocikli, osobna vozila registrirana do 7 sjedišta) 85%, Kategorija 2 (laka dostavna vozila, kombi vozila, karavani visine od 1,3 m na prednjoj osovini) 6,26%, Kategorija 3 (autobusi, kamioni s ili bez prikolice) 3,68%, i Kategorija 4 (kamioni s četiri ili više osovina, tegljači, kombi vozila s prikolicom) 5,05%  .

Ukupno ostvareni prihod od naplate cestarine u periodu od 01.01. do 31.07. 2021. godine je 23.845.202,32 KM. Ukupan ostvareni prihod je povećan za 22,55% (ili za 4.389.200,01 KM) u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na isti period rekordne 2019. godine, ostvareni prihod je veći za 1,52% (ili za 358.182,61 KM).’’

‘’Evidentno je povećanje korisnika elektronske naplate cestarine, zbog čega planiramo do kraja godine organizirati akcijsku prodaju ACC TAG uređaja i dodatne pogodnosti za postojeće korisnike ACC TAG usluge’’  rekao je Marin Jelčić, izvršni direktor JP Autocesta Federacije BiH.

 

Press JP Autoceste FBiH

Za predstavnike medija danas je organiziran obilazak gradilišta autoceste na Koridoru Vc, poddionice Tarčin – Ivan.

Radovi na poddionici Tarčin – Ivan u punom su jeku i to cijelom dužinom od 6,9 kilometara.

Poddionicu čine dva dijela – LOT 1 je dužine 4,9 kilometara i kreće od Tarčina do ulaza u tunel Ivan, a LOT 2 je sam tunel Ivan dužine 1.760 metara s dijelovima otvorene trase u dužini od 150 metara. 

Završetak radova i puštanje u promet očekuje se početkom ljeta 2022. godine.

 

Press JP Autoceste FBiH

Poddionica Ponirak – Vraca je u biti tunel Zenica sa ukupnom dužinom od 3,380 metara. Iskop u tunelu vrši se u kontinuitetu 24 sata na dan, na četiri napadna mjesta, na čelima tunelskih cijevi, dva sa ulazne sjeverne strane i dva sa izlazne južne strane.

„Do sad sa sjeverne strane smo iskopali 1400 metara, sa južne strane blizu 1000 metara, tako da nam je ostalo da iskopamo negdje oko 900 metara tunela. Radovi se rade prema dinamici. Zadovoljni smo sa kvalitetom radova, do sad nismo imali težih povreda na radu. Urađeno je čak 1400 metara sekundarne obloge tunela, finalni beton koji vidimo kad se vozimo kroz tunel, tako da smo sa ovim radovima na ovom tunelu izuzetno zadovoljni“, kazao je Ahmed Mušija, šef projekta JP Autoceste FBiH za poddionicu Ponirak – Vraca.

Izvođač radova na ovoj poddionici je bh. kompanija Euro-Asfalt, a nadzor nad izvođenjem radova vrši turska kompanija PROYAPI. Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je 59 miliona eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Evropske investicijske banke u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 19 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

 

Predstavnici federalne i kantonalne vlade danas su, zajedno sa predstavnicima javnih preduzeća Autoceste FBiH i Ceste Federacije BiH, održali su sastanak u Tuzli.

Na sastanku je govoreno o modelima izgradnje i načinima finansiranja izgradnje autoputa Tuzla-Brčko-Orašije, te o modernizaciji magistrale Tuzla-Sarajevo.

 

Press JP Autoceste FBiH 

Izgradnja Koridora 5C za Bosnu i Hercegovinu predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata, a veliku podršku u realizaciji projekta daje i Evropska unija koja ima veoma značajnu ulogu kao partner bez kojeg bi se teško realizovale ove aktivnosti.

Koridor 5C za Bosnu i Hercegovinu predstavlja vezu s Evropom, ali i lakšu vezu i transport između sjevera i juga države. Višestruku korist imat će građani BiH i svi oni koji budu koristili autoput, ali i lokalno stanovništvo koje je kroz projekte prijateljskog okruženja nakon više od 20 godina dobilo adekvatne lokalne puteve, vodovode, društvene domove i drugo. Iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) su nam kazali da su sa svojim partnerima, Evropskom unijom te Evropskom investicionom bankom imali značajnu ulogu u projektu Koridora 5C.

“Završetak Koridora 5C je važan za privrednu granu zbog bolje povezanosti s regijom i susjedima u Evropi. EBRD na nekoliko načina daje podršku projektu, prvo sufinansiranjem projekta s ukupnim iznosom od 850 miliona eura iz EBRD-a do danas, drugo mobilizacijom bespovratnih sredstava za ulaganja iz investicijskog okvira EU za Zapadni Balkan, kao i organiziranje sufinansiranja iz komercijalnih kreditora te kao posljednja stavka institucionalnim jačanjem preduzeća autocesta i sektora prometa općenito”, kazali su iz EBRD-a.

Pojasnili su da su posebno sretni što se Vlada obavezala dovršiti cijeli Koridor 5C do 2028. godine te da naporno sarađuju s dva preduzeća za autoceste kako bi proveli, razvili i dizajnirali preostale dionice koje su tehnički veoma izazovne.

Međutim, osim gradnje Koridora 5C, kroz projekte prijateljskih okruženja realizuju se i drugi projekti od izuzetne važnosti za lokalno stanovništvo. Iz EBRD-a su kazali da je njihov fokus na tome da lokalne zajednice budu informisane o razvoju projekta te da svojim uključivanjem u javne diskusije o trasi mogu pomoći projektu.

“Za Bosnu i Hercegovinu Koridor 5C donosi privrednu korist, brže, lakše i sigurnije putovanje, bolju trgovinu i povezanost unutar zemlje i susjedstva. Tokom perioda izgradnje bilo je i mnogo dodatnih građevinskih radova i zapošljavanja, uključujući mlade ljude koji su stekli veoma značajne vještine”, kažu iz EBRD-a.

S druge strane, glasnogovornica Autocesta FBiH Narcisa Livnjak-Borić je kazala da je kroz projekte prijateljskog okruženja planirano da se na teritoriji Zenice sanira 63 kilometra cesta, da su to projekti koji se prvenstveno odnose na sanaciju lokalnih cesta koje izvođač koristi prilikom izvođenja radova na autocesti, izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukture mjesnih zajednica te izgradnju infrastrukture neophodne u izgradnji autoceste.

“Po okončanju radova na poddionici Klopče – Donja Gračanica radilo se na saniranju lokalnih saobraćajnica gdje je od planiranih 12 kilometara završeno 9 kilometara. U sklopu ugovora za izgradnju Donja Gračanica – Tunel Zenica u toku su radovi na izgradnji saobraćajnice na lijevoj strani rijeke Bosne u dužini od četiri kilometra, koja će imati veliki značaj za Zenicu. Radovi od petlje (naplatnog mjesta) u Donjoj Gračanici do priključka na M-17 te na mostu preko rijeke Bosne su završeni. Također, kroz izgradnju dionica Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca potpisani su sporazumi o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja”, izjavila je Livnjak-Borić.

Najznačajnija korist za lokalnu zajednicu kroz izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je izgradnja vodovodne mreže. Naime privode se kraju radovi na vodovodu za mještane naselja Ponirak, a u fazi projektovanja je izgradnja vodovoda za mještane naselja Hece. Kroz izgradnju poddionice Vranduk – Ponirak, u različitim fazama su radovi na asfaltiranju lokalnih puteva ukupne dužine 1.440 metara. U pripremi su i sporazumi kojima će se uvažiti zahtjevi mjesnih zajednica i za ostale dionice u izgradnji tunel Ivan, Tarčin – ulaz u tunel Ivan i Poprikuše – Nemila. Ovim sporazumima i ulaganjima u lokalnu zajednicu nastoje da izgradnjom autoceste utječu na poboljšanje kvaliteta života lokalnih zajednica kroz koje prolazi Koridor 5C.

“Do sada je izgrađeno 113 kilometra autoceste na Koridoru 5C kroz BiH (Svilaj – Odžak, Zenica sjever – Zenica jug, Zenica jug – Tarčin i Međugorje – Bijača). Izgradnja ovih dionica je finansirana putem kreditnog okvira zaključenog između Bosne I Hercegovine i međunarodnih finansijskih institucija, u prvom redu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicijske banke (EIB), zatim OPEC Fonda za međunarodni razvoj – OFID, Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj – KFAED. Osim dionice Kakanj – Sarajevo sjever, koja je finansirana iz budžeta FBiH te poddionice Butila – Vlakovo, koja je finansirana iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH”, dodaje Livnjak-Borić.

Ipak, najpovoljniji modeli finansiranja upravo su bili modeli EBRD-a i EIB-a, zbog čega je JP Autoceste FBiH bilo u prilici da aplicira na bespovratna sredstva EU.

“Do sada je službeno odobreno više od 144 miliona eura bespovratnih sredstava za izgradnju Koridora 5C u Federaciji BiH kroz devet aplikacija i to za dionice: Svilaj – Odžak, Putnikovo brdo – Medakovo, Poprikuše – Nemila, Ponirak – Vraca, tunel Zenica – Donja Gračanica, Tarčin – ulaz u tunel Ivan, tunel Ivan, Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići”, zaključila je Livnjak-Borić.

Iz EBRD-a na kraju su pojasnili da će u narednih 12 mjeseci potpisati još dva zajma za preostale dionice Koridora 5C, a da su u toku i savjetovanja za izgradnju dionice Mostar sjever – Mostar jug, a mnogi već dogovoreni ugovori počeli su se realizirati.

 

Izvor: klix

Na zahtjev JP Autoceste FBiH a u svrhu nastavka aktivnosti na izgradnji dionice Medakovo - Ozimice, na lokaciji 19 km zapadno od Maglaja, Federalna uprava civilne zaštite je završila deminerski zadatak ukupne površine 98.267 m2.

Na ovom zadatku bili su angažovani deminerski timovi Federalne uprave civilne zaštite iz Žepča, Busovače, Travnika i POEK tim.

Tokom deminiranja pronađeno je 55 komada NUS-a (neeksplodiranih ubojnih sredstava) i dio mine PROM-1.

Tehničkim izviđanjem predmetne lokacije omogućen je siguran pristup za pripremu terena i nastavak radova na Koridoru Vc.

 

Izvor: Federalna uprava civilne zaštite

Press JP Autoceste FBiH