Brza cesta Prača – Goražde odnosno izgradnja njenog najzahtjevnijeg dijela tunela Hranjen predstavlja historijski projekt za Goražde, jer će se cestovna udaljenost ovog grada na Drini i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 smanjiti na 56 kilometara. S obzirom na kvalitet nove trase, vožnja između Sarajeva i Goražda će trajati svega 45 minuta, umjesto dosadašnji sat i pol.

„Počelo je bušenje tunela, ali prije zime se mora ući unutra i početi iskop glavne cijevi. Tada radnici mogu nesmetano raditi, bez obzira na snijeg i vremenske uvjete. Uglavnom, u ovaj projekt se krenulo ozbiljno i nema vraćanja. JP Autoceste FBiH je prioritet povezivanja Sarajeva s istočnom Bosnom, Krajinom, Tuzlom i Mostarom, jer interes je svih da imamo brzu vezu svih dijelova s glavnim gradom države“, izjavio je Adem Zolj, v.d. izvršni direktor projektovanja i građenja.

Tunel Hranjen sastojat će se od dvije cijevi, dužine od 5,5 kilometara. Jedna će biti namijenjena za saobraćaj motornih vozila i kroz nju će prolaziti dvije saobraćajne trake, za svaki smjer po jedna. Druga cijev će biti servisna i koristit će se za održavanje tunela, kao i za slučaj eventualnih nesreća u tunelu.

„Trenutno se s goraždanske strane radi tunelski predusjek, a počeli smo i radove na podzemnom iskopu za glavnu tunelsku cijev. Koristimo novu, austrijsku metodu za tunelsku gradnju. Na sjevernom portalu iz pravca Prače također se radi na predusjeku, zacjevljenje potoka Čemernice je završeno i sad se gradi plato ispred tunela gdje ćemo za nekih 20-tak dana krenuti sa podzemnim iskopom servisne cijevi tunela“, kazao je Enver Ajanović, tehnički direktor kompanije i voditelj projekta ispred izvođača radova „Euro Asfalt“.

Kroz mekše slojeve zemlje radovi teku sporije, jer se na svakih 80-tak centimetara bušenje zaustavlja, da bi se izvršilo betoniranje i spriječilo obrušavanje zemlje. Na južnom portalu, nakon posljednjih kiša, pojavile su se manje količine vode. Prema rasporedu izvorišta vode, ali i samom nazivu Hranjena, koji je nekada hranio okolno područje, očekuje se da tokom radova budu otvorene kaverne s podzemnim vodama.

„Voda može biti problem. Manje količine se rješavaju uz pomoć pumpi, a u slučaju pojave većih količina onda se koriste neke druge tehnologije. Stručnjaci iz Zavoda za geologiju su i ukazivali na to. Došlo je i do pomjeranja trase, da bi se izbjegle, prema procjenama stručnjaka, veće podzemne vode“, rekao je Zolj.

Uzdužni nagib tunela odabran je tako da njegova vrijednost ne prelazi dva posto na ukupnoj dužini od Goražda do Prače, što je standard u gradnji tunela u brdskim područjima.

„Od strane Goražda ulazi se negdje na nadmorskoj visini od 640 metara, a izlazi se na nekih 760 metara. To je ta visinska razlika od 120 metara i nagib je dva posto, od Prače prema Goraždu, odnosno uspon od Goražda prema Prači. Konačnom izgradnjom, tunel Hranjen bit će drugi po dužini u bivšoj Jugoslaviji, odmah iza tunela Sveti Rok u Hrvatskoj koji je dug 5.800 metara i povezuje Split i Zagreb“, zaključuje Ajanović.

Vrijednost radova je 81.899.883,00 KM s uračunatim PDV-om, a sredstva u visini od 65 miliona KM su osigurana Odlukom Vlade Federacije BiH iz akumuliranih dobiti BH Telecoma. Također, izmjenama i dopunama budžeta FBiH za 2019. usvojenim u junu ove godine planirana su i dodatna sredstva za izgradnju putne infrastrukture u iznosu od 45 miliona KM, a odnose se na dividendu JP „Elektroprivreda BiH“. Ova sredstva će biti korištena za izgradnju tunela Hranjen. Rok za izgradnju ovog najdužeg cestovnog tunela u Bosni i Hercegovini je 36 mjeseci.

„Čim nam izvođač dostavi glavni projekt, jer bilo je izmjena pomjeranjem servisne cijevi tunela, mi bismo trebali dobiti konačnu građevinsku dozvolu. Onda ćemo tačno znati poziciju portala tunela i nastaviti sa projektovanjem trase iz pravca Goražda, odnosno Hrenovice. Tako ćemo nastojati da izgradimo i pristupne ceste do 2022. godine, kada je predviđen i završetak izgradnje tunela“, istakao je Zolj.

Autocesta na koridoru Vc in­tenzivno se gradi. Do sada su izgrađena 102 km autoceste, a u izgradnji će do kraja godine biti osam dionica s novih 40 km mo­derne autoceste. Radovi na potpi­sanom ugovoru na dionici Poči­telj – Zvirovići započinju uskoro, dok je rehabilitacija regionalne ceste R425a Tromeđa – Zvirovići započeta u mjesecu svibnju ove godine. Pokrenuti su natječaji za još pet dionica ukupne dužine 23 km i njihovo okončanje očekuje se tijekom sljedeće godine. Intenzivi­ranje radova prati i veća naplata cestarine, primjerice, od 2015. do 2018. naplata ja porasla za čak 26 posto, dok je broj vozila u odnosu na 2015. porastao gotovo 40 po­sto. O toj temi, kao i drugim, raz­govarali smo s Marinom Jelčićem, direktorom Sektora upravljanja i održavanja u Javnom poduzeću Autoceste Federacije BiH.

Izvršni ste direktor Sektora upravljanja i održavanja, možete li nam ukratko reći koji je djelo­krug vašeg Sektora?

Upravljanje i održavanje auto­ceste ima važnu ulogu u organiza­ciji rada JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar. Glavne aktivnosti Sektora upravljanja i održavanja autoceste su redovito i zimsko održavanje izgrađenog dijela autoceste, pro­vedba i praćenje funkcioniranja zatvorenog i otvorenog sustava naplate cestarine, nadzor i uprav­ljanje prometom na autocesti, na­plata cestarine, zaštita autoceste od prekomjernog prometnog op­terećenja i nekontrolirane gradnje uz autocestu, a sve u cilju sigurnog i neometanog odvijanja prometa. Sektor upravljanja i održavanja ostvaruje prihod kroz izravnu naplatu cestarine, naknadu za korištenje cestovnog zemljišta i optičke infrastrukture. U Sektoru su 284 radnika, što su dvije trećine od ukupnog broja zaposlenih u JP Autoceste FBiH.

Na koliko kilometara od izgrađe­na 102 km autoceste trenutačno upravljate?

Izgrađena su 102 km autoce­ste A1, a JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar upravlja dijelom izgrađene autoceste u duljini od oko 91 km, što uključuje dionicu Zenica jug – Tarčin (duljine 81 km) i dionicu Međugorje – Bijača (dužina oko 10 km). Osim navedenih dionica autoceste, od veljače 2016. godine preuzeli smo upravljanje i održa­vanje brze ceste BC1 Butila – Bri­ješće dužine oko 3,5 km.

Možete li nam dati podatak o prometu vozila na autocesti A1, kao i podatke iz nekih ra­nijih godina? Može li se go­voriti o porastu broja vozila?

Broj vozila na naplati 2018. godine iznosio je 11,711.070, što u odnosu na 2015. godinu predstavlja rast od oko 38%. Porast broja vozila se nastavlja i u prvoj polovini 2019. godine pa je u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. zabilježeno ukupno 5,635.960 vozila na izlasku s au­toceste A1. Ukupan broj izlazaka u navedenom razdoblju povećan je za 7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prosječan godišnji dnevni promet za isto razdoblje u 2019. je oko 12.500 vozila, a na našoj najprometnijoj dionici Sa­rajevo sjever – Podlugovi dnevno se ostvari oko 16.200 prolazaka.

Koji je ostvareni financijski pri­hod od naplate cestarine?

Služba naplate cestarine bilježi kontinuirani rast broja vozila na naplati pa samim tim i rast pri­hoda od naplate cestarine. Samo u 2018. godini prihod od naplate cestarine iznosio je više od 41,2 milijuna KM, što je povećanje za 26% u odnosu na 2015. godinu. Osim ostvarenog prihoda od na­plate cestarine, u Sektoru uprav­ljanja i održavanja financijski pri­hod ostvaruje se naplatom šteta, najmom optičke infrastrukture i najmom cestovnog zemljišta, pa je samo u razdoblju od 2016. do 2018. naknadama za korištenje cestov­nog zemljišta ostvaren prihod od 1,329.102 KM, što je u odnosu na 2015. godinu u prosjeku godišnje više za 135%.

Autoceste FBiH pružaju uslugu elektroničke naplate cestarine koja korisniku omogućuje brzu i učinkovitu naplatu cestarine. Jeste li zadovoljni brojem kori­snika elektroničke naplate ce­starine, popularnim ACC TAG uređajem?

Konstantno bilježimo rast broja korisnika ACC TAG ure­đaja. Udio elektroničke naplate cestarine u ukupnoj naplati ce­starine kontinuirano je rastao s oko 24% u 2015. godini na oko 39% u 2018. godini. Prateći trend rasta u korištenju elektroničke naplate cestarine, početkom 2019. godine uveli smo novi obračunski sustav – “prepaid billing”.

Možete li nam reći nešto više o “billing” sustavu i prednostima koje ova usluga donosi korisni­cima?

Uvođenje novog “billing” su­stava prvi je korak u cilju optimi­zacije elektroničke naplate cesta­rine u smislu prilagođavanja iste korisniku. ACC “prepaid-billing” sustav pruža korisniku uvid u stanje računa preko web-portala u svakom trenutku, omogućava na brz i jednostavan način dopu­nu računa bez dolaska korisnika i donošenja ACC TAG uređaja na naplatno mjesto, uvid korištenja ACC usluge u ranijem razdoblju, kao i prikaz uplata svih novča­nih sredstava. Ono što korisnici dosad nisu imali je potpuna kon­trola nad svim uređajima koje posjeduju i raspodjela novčanih sredstava s jedinstvenog računa. Dodatna pogodnost elektroničke naplate cestarine je bonus od 20% na uplaćeni iznos.

Prati li JP Autoceste FBiH aktual­ne promjene u naplati cestarine na svjetskoj razini?

Osim novoga obračunskog sustava u proteklom razdoblju, pokrenuta je nova testna platfor­ma naplate cestarine, a na inici­jativu EBRD-a koji je organizirao radionicu 12. travnja 2017. o temi buduće nacionalne strategije za naplatu cestarine. JP Autoce­ste FBiH započele su testiranje tehnologije naplate cestarine bez rampi, tzv. tehnologije slo­bodnog protoka vozila ili free flow tooling koja je bazirana na RFID tehnologiji i kamerama za provjeru registracijskih oznaka na vozilu. Glavna prednost ove tehnologije je naplata cestarine bez zaustavljanja jer čitači brzo mogu identificirati veliki broj vozila u milisekundama i na br­zinama većim od 200 km/h, što predstavlja savršeno rješenje za smanjenje gužvi na naplatnim mjestima, a to automatski impli­cira povećanje protočnosti pro­meta, umanjuje ispuštanje CO2 u atmosferu, povećava sigurnost u prometu te pridonosi smanjenju broja prometnih nesreća. RFID tehnologija svugdje je oko nas, u poslovnim procesima njezina primjena doživljava procvat jer istodobno olakšava i unaprjeđuje poslovanje te time dugoročno do­nosi znatne uštede u održavanju.

Na koji način JP Autoceste pruža podršku korisnicima autoceste?

Smatramo kako je korisnič­ka podrška izuzetno bitna i zato mnogo pozornosti ulažemo u razvoj korisničke podrške. Od početka ove godine svim našim korisnicima na raspolaganju je 24-satna podrška – “help desk” s besplatnom info telefonskom linijom 080 02 03 06. U prva tri mjeseca puštanja u funkciju “help deska” zabilježeno je više od 2000 poziva, što u potpunosti opravda­va navedenu uslugu.

Što vaš Sektor poduzima u cilju smanjenja broja prometnih ne­sreća i incidentnih situacija na autocesti?

Do sada smo imali više kampa­nja kojima smo podizali svijest i educirali vozače o sigurnom kori­štenju autoceste. Redovito radimo analize stanja sigurnosti, statisti­ke prometnih nesreća, identifici­ranje potencijalnih opasnosti te dajemo prijedloge i mjere za ot­klanjanje opasnih mjesta, što pri­donosi generalnom poboljšanju sigurnosti prometa na autocesti.