Europska banka za obnovu i razvoj, kao i Europska investicijska banka, ključni su partneri Bosni i Hercegovini kada je riječ o brojnim infrastrukturnim projektima, a najveći među njima svakako je strateški važan koridor Vc koji će, prema svemu sudeći, ostati u fokusu europskih financijskih institucija, piše Večernji list BiH.

Ubrzanje procedura

To je zaključak koji se može izvesti nakon nedavnog razgovora koji je Izaslanstvo Vlade Federacije BiH, predvođeno premijerom Fadilom Novalićem, ministrom prometa i veza Denisom Lasićem i direktorom JP Autoceste Federacije BiH Elmedinom Voloderom, vodilo s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB).

Ovaj sastanak bitan je zbog nekoliko razloga, a jedan od njih je sadržan i u samoj temi koja se odnosila na mogućnosti ubrzanja procedura i dinamike realizacije ključnih projekata na koridoru Vc, infrastrukturnom prioritetu od javnog interesa za Federaciju BiH i jednom od prioriteta Vlade Federacije BiH. Svima je jasno kako velika ekonomska kriza, koja se reflektira i na različite financijske konstrukcije, predstavlja svojevrsni izazov u kontekstu osiguranja sredstava, no, prema zaključku koji se čuo na sastanku, razloga za brigu kada je riječ o koridoru Vc nema.

Naime, osim što je istaknuto kako su EBRD i EIB značajni partneri na realizaciji projekta koridora Vc, s razgovora je poručeno kako se kontinuiranim održavanjem sastanaka na tehničkoj, ali i visokoj razini, s obzirom na kompleksnost procedura, kao i samog projekta, ova suradnja može intenzivirati u cilju ubrzanja izgradnje svih dionica autoceste. A kako će podrška biti jaka i proaktivna, potvrdila je i sama direktorica EBRD-a za BiH Manuela Naessl, uputivši na posvećenost i opredijeljenost međunarodnih financijskih partnera projektu koridora Vc, kao i nastavku pružanja financijske potpore izgradnji dionica autoceste. Optimizam koji se mogao čuti tijekom ovoga sastanka zapravo je nastavak procesa u kojemu se potvrdilo kako će Europa ostati najvažniji financijer strateški važnih projekata u BiH.

Važna podrška

Vijeće ministara tako je nedavno usvojilo inicijativu Ministarstva financija i riznice te imenovalo izaslanstvo za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora o zajmu (koridor Vc, dionice Ovčari – Mostar sjever, Mostar sjever – Mostar jug) između BiH i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Riječ je o zajmu koji je vrijedan 350 milijuna eura s alokacijom na FBiH, uz rok otplate do 15 godina, uključujući tri godine počeka, dok se sam projekt koji će se financirati odnosi na dio autoceste od Ovčara do Mostara juga na koridoru Vc te će biti podijeljen na dionice Ovčari – Mostar sjever i Mostar sjever – Mostar jug.

Na tom dijelu koridora tehnički najzahtjevniji projekt bit će izgradnja strateški važnog tunela Prenj, a uz njega, radit će se i na dionici Ovčari – ulaz u tunel Prenj, kao i tunel Prenj – Mostar sjever. Pritom, osim EBRD-a, u financiranju ovoga dijela autoceste sudjeluje i već spomenuta Europska investicijska banka.

Izvor: Večernji list

JP Autoceste FBiH su danas objavile tender za izgradnju tunela Hranjen- Faza I – nastavak LOT 1 (iskop i izrada primarne podgrade glavne i servisne tunelske cijevi) i početak radova LOT 2 (ugradnja dijela sekundarne tunelske obloge).

“Znamo koliko je ovaj projekat važan za Bosanskopodrinjski kanton, za kvalitetno povezivanje sa Sarajevom i ostatkom zemlje, a nastavak realizacije i ubrzanje investicije u ovaj projekta smo postavili kao jedan od glavnih ciljeva nove Uprave, izjavio je Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.

Procijenjena ukupna vrijednost ugovora iznosi 32.500.000,00 bez PDV-a u KM.

Rok za otvaranje ponuda je 30.06.2022. godine.

Plan je da se za iznos odobrenih sredstava nastavi iskop i ugradnja primarne podgrade u glavnoj i servisnoj tunelskoj cijevi sa  južne/izlazne strane kao i ugradnja dijela sekundarne tunelske obloge sa obje strane tunela Hranjen (sjeverne/ulazne i južne/izlazne strane).

 

Press JP Autoceste FBiH

Zbog izvođenja radova na izgradnji pristupne ceste s M17 na čvoru Počitelj Koridora Vc, u okviru izgradnje dionice Počitelj – Zvirovići, kao i priključka iste na M17 planirana je obustava prometa od ponedjeljka 23.05.2022. godine te će trajati do 16.08.2022. godine.

Obustava prometa će biti periodična i to u vremenu od 09:00 do 12:15 sati, od 13:15 do 15:00 sati te od 17.00 do 19:00 sati što znači da će prometnica biti otvorena ostatak dana. Obustave nisu planirane nedjeljom i praznicima.

Po završetku radova na navedenoj dionici, promet na M17 će biti reguliran uz naizmjenično propuštanje vozila do završetka radova na izgradnji priključka na samoj M17.

Radovi po fazama

Za vrijeme izvođenja radova promet će se odvijati po fazama sukladno Elaboratu plana upravljanja prometa i to:

• Faza I: totalna obustava prometa (osim vozila hitne pomoći, policije, vatrogasne službe, vozila oružanih snaga BiH, vozila na redovitom održavanju cesta i slično) u razdoblju kako slijedi:  od 09:00 do 12:15 sati; od 13:15 do 15:00 sati i od 17:00 do 19:00 sati.
• Faza II i III: naizmjenično propuštanje vozila jednom prometnom trakom uz reguliranje prometa semaforima.

Izvođač radova se obvezuje da za vrijeme blagdana i praznika, kao i nedjeljama osigura dvosmjerni promet za sve kategorije vozila.

Za vrijeme totalne obustave prometa sudionici u prometu mogu koristiti alternativne pravce:

• M-6: dionica 003 Tasovčići-Masline koja se nastavlja na M-17.3: dionica 001 Buna-Masline.
• M-6: Tasovčići – Trebižat koja se nastavlja na R-425a: Trebižat – Tromeđa koja se nastavlja na M-17.4: Tromeđa – Mostar.
• M-6: Tasovčići – Domanovići koja se nastavlja na Lokalnu cestu: Domanovići-Buna koja se nastavlja M- 17.3: Buna spoj s M-17.

Razlozi obustave

Predmetna pristupna cesta je jednim svojim dijelom položena na liticu koja prolazi iznad postojeće magistralne ceste M-17 na način da je horizontalna udaljenost vrlo mala uz znatnu visinsku razliku. Zbog navedenog, na tom dijelu ceste nije moguće izvoditi radove na iskopima bez ugrožavanja sigurnosti odvijanja prometa na magistralnoj cesti M17 a zbog visokog rizika od pada kamenog materijala s mjesta izvođenja radova i nemogućnosti izgradnje bilo kakvih fizičkih barijera zbog specifičnosti same lokacije. Ranije je bilo dana suglasnost o noćnim obustavama prometa koja je istekla zaključno sa 15.5.2022. godine, ali je Izvođač zaprimao pritužbe mještana zbog buke koja nastaje radom strojeva u noćnim satima te je na taj način usporavalo i otežavalo radove na ovom važnom projektu.

JP Autoceste Federacije BiH je detaljnom analizom prometnog opterećenja kroz određene periode dana, kao i u komunikaciji s lokalnim putničkim prijevoznicima, utvrdilo termine zatvaranja ceste na način da se omogući nesmetan promet kada su vršni sati te su na taj način minimizirani negativni efekti istoga.

Imajući u vidu sve naprijed navedeno želimo još jednom naglasiti da će potpuna obustava prometa biti na snazi do završetka zemljanih radova na „kritičnom“ potezu pristupne ceste, nakon čega će promet teći uz naizmjenično propuštanje vozila, te se u periodu izvođenja radova i planiranih obustava, preporuča se korištenje alternativnih pravaca M17-Buna-Domanovići-Čapljina i M17 – Čitluk – Čapljina na kojima je moguće nesmetano prometovanje svih vrsta vozila bez ograničenja.

Planiramo pratiti stvarno stanje prometa, te po potrebi korigirati i prilagođavati periode zatvaranja magistralne ceste M17 kako sigurnost prometa ne bi bila ugrožena o čemu će se javnost blagovremeno obavijestiti, te Vas ovim putem molimo za razumijevanje.

Press JP Autoceste FBiH 

Uz gradnju koridora Vc, JP Autoceste Federacije BiH realizira ili priprema realizaciju još čak osam projekata. Riječ je o gradnji dionica autocesta i brzih cesta izvan koridora Vc.

Brojni projekti

Iz JP Autoceste Federacije BiH ističu kako je od iznimne važnosti početi i izgradnju brzih cesta i infrastrukturnih objekata nižeg ranga kako bi se njihovom realizacijom i rekonstrukcijom povećao i ubrzao protok roba, ljudi i kapitala unutar naše države.

– U suradnji s Vladom Federacije BiH to će biti prioritet tijekom ove godine. U ovoj godini počinjemo graditi pet kilometara brze ceste Lašva – Nević Polje. Također je jedan od prioriteta intenziviranje izgradnje tunela Hranjen, dugog pet kilometara – kazao je direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder.

Najavio je angažman i na gradnji brzih cesta Kladuša – Cazin – Bihać, autoceste Tuzla – Orašje, brze ceste od Mostara, preko Širokog Brijega do granice s Hrvatskom te brze ceste Lašva – Travnik – Jajce. Kada je riječ o planiranim projektima izvan koridora Vc, na dionici brze ceste Prača – Goražde (I. faza) LOT 1 u tijeku je probijanje i primarna podgrada tunela Hranjen u izgradnji.

Također, Vlada FBiH je u proračunu za 2022. godinu u te svrhe planirala sredstva i iznosu od 35 milijuna KM.

U izgradnji je i brza cesta Lašva – Nević Polje (LOT 5) – petlja Poslovna zona Vitez – petlja Nević Polje. Riječ je o odluci Vlade FBiH o usvajanju programa utroška dijela sredstava “Kapitalni transferi javnim poduzećima”, a rok izgradnje je 20 mjeseci. Iz vlastitih sredstava JP Autoceste Federacije BiH financira se sarajevska obilaznica (LOT 3 B) od Mostarskoga raskrižja do Vlakova. Ova iznimno važna dionica brze ceste je u izgradnji. Pripreme se vrše i za početak gradnje autoceste Tuzla – Orašje, dionice Maoča – Tuzla. Trenutačno je u tijeku dopuna idejnog projekta i izrada glavnog projekta. Natječaj je objavljen, a rok za izradu idejnog i glavnog projekta je 15 mjeseci. U tijeku je i natječaj za nabavu glavnog projekta za brzu cestu Lašva – Travnik – Jajce, dionicu Nević Polje – Turbe. Kada je riječ o tom infrastrukturnom projektu, završen je idejni projekt sa studijskom dokumentacijom.

Cesta duga 60,93 km

Za brzu cestu koja će spojiti središte Hercegovine s Hrvatskom u tijeku je natječaj za izradu idejnog rješenja. Riječ je o cesti Mostar sjever – Široki Brijeg – granica RH, dionici Mostar sjever – Polog – poddionici Mostar sjever – Vikovići, za koju je do sada izrađeno idejno rješenje sa studijskom dokumentacijom. Inače, ova cesta prolazi kroz područje gradova Mostar i Široki Brijeg te općine Grude i vodi do granice s Republikom Hrvatskom u blizini graničnog prijelaza Gorica. Ukupna dužina brze ceste prema idejnom rješenju je 60,93 km, navodi se na stranici JP Autoceste FBiH. Kroz područje Hercegovačko-neretvanske županije brza cesta prolazi od Mostara (sjevera) do Pologa, a od Pologa do granice prolazi prostorom Zapadnohercegovačke županije. Idejnim rješenjem brza cesta podijeljena je na dvije dionice: Mostar sjever – Polog i Polog – granica RH. Dionica Polog – granica RH podijeljena je na dvije poddionice, Polog – Polugrina dužine 15,9 km i Polugrina – granica RH u dužini od 24,6 km.

Na poddionici Polog – Polugrina planira se izgraditi ukupno četrnaest objekata (dva mosta, dva nadvožnjaka, devet podvožnjaka i jedan hidrološki propust). Na ovoj dionici planirana je i izgradnja jednog odmorišta i dvaju čvorišta – Uzarići i Polugrina. Na poddionici Polugrina – granica RH zbog konfiguracije terena i križanja trase brze ceste s postojećim prometnicama bit će izgrađeno ukupno 25 objekata (jedan most, devet vijadukata, tri nadvožnjaka, osam podvožnjaka i četiri prolaza). Brza cesta Bihać – Cazin – Kladuša – RH, dionica Bihać – Cazin, poddionica Kamenica – Bisovac, također čeka završetak natječaja za izradu idejnog projekta i dijela glavnog projekta kako bi se krenulo dalje s realizacijom. Uz navedeno, urađeno je idejno rješenje i objavljen natječaj za izradu idejnog i glavnog projekta Jadransko-jonske autoceste – dijela Počitelj – Stolac.

Izvor: Večernji list 

U operativnom uredu JP Autoceste FBiH u Sarajevu jučer je održan sastanak direktora JP Autoceste FBiH Elmedina Volodera i direktorice Kantonalne direkcije za ceste pri Ministarstvu za privredu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Sanele Avdibegović na temu nastavak aktivnosti na izgradnji projekta brza cesta Prača – Goražde. Sastanku su prisustvovali još i Amir Fejzić, šef Odjela za studijsku dokumentaciju, socijalnu i okolišnu politiku JP Autoceste FBiH i Bariz Kazagić, saradnik iz Direkcija za ceste.

Dogovoreni su detalji na nastavak izgradnje tunela Hranjen, odnosno najvažnijeg objekta u okviru izgradnje brze ceste kao strateškog punog pravca za približavanje Sarajeva i Goražda.

U narednoj sedmici JP Autoceste FBiH će raspisati tender za nastavak izgradnje tunela Hranjen u vrijednosti od 35 miliona KM. Ova sredstva su osigurana u budžetu Vlade FBiH za ovu godinu.

Razmotrit će se mogućnost preraspodjele sredstava u iznosu od 10 miliona KM namijenjenih za izgradnju spojnih cesta tunela Hranjen na lokalnu mrežu saobraćajnica, za potrebe eksproprijacije i/ili izgradnje pristupnih cesta ispred i iza tunela Hranjen.

Projektanti treba da dostave troškove građenja brze ceste i eksproprijacije po lotovima kako slijedi:

Lot 1: od M5 do tunela Hranjen,

Lot 2: tunel Hranjen,

Lot 3: od tunela Hranjen-do Pobjede,

Lot 4: od Pobjede do Sopotnice.

Nakon što projektanti dostave podatke za projekat bit će organizovan novi sastanak predstavnika Vlade FBiH, Ministarstva prometa i komunikacija FBiH, Ministarstva finansija FBiH, JP Autocesta FBiH i BPK Goražde.

 

Press JP Autoceste FBiH

Vlada Federacije BiH je jučer na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, usvojila Program utroška dijela sredstava „Kapitalni transferi javnim poduzećima – Transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta” u iznosu od 147.300.000 KM za šest projekata čiji su implementator JP Autoceste FBiH.

Ovim Programom, za koji su sredstva utvrđena ovogodišnjim budžetom, bit će finansirano šest projekata na području Federacije BiH:

• Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla, Lot V Čanići – Tuzla u dužini od 8 kilometara bit će izdvojeno 30.500.000 KM. Sredstva su namijenjena za projektovanje, eksproprijaciju, građenje i nadzor.
• Za izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša – Republika Hrvatska, dionica Bihać – Cazin, poddionica Kamenica – Bisovac u dužini od 7 kilometara bit će izdvojeno 4.800.000 KM. Sredstva su namijenjana za projektovanje i eksproprijaciju.
• Za izgradnju brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Republika Hrvatska, dionica Mostar Sjever – Polog, poddionica Mostar Sjever – Vikovići u dužini od 11,6 km bit će izdvojeno 17.900.000 KM. Sredstva su namijenjena za projektovanje, eksproprijaciju, građenje i nadzor.
• Za izgradnju brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dionica Nević Polje – Turbe u dužini od 10,8 kilometara, planirano je 24.400.000 KM. Sredstva su namijenjena za projektovanje, eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor.
• Za brzu cestu Lašva – Nević Polje bit će izdvojeno 34.700.000 KM. Sredstva su namjenjena za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor.
• Za brzu cestu izgradnju brze ceste Prača – Goražde, Lot 1. i Lot 2 Tunel Hranjen – faza 1 bit će izdvojeno 35.000.000 KM za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor.

O načinu utroška odobrenih sredstava bit će potpisani Ugovori između Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i implementatora odobrenih projekata. Sredstva će se prenositi u tranšama na račun implementatora odobrenih projekata nakon što Ministarstvu dostavi dokaze o izvedenim radovima ili uslugama.

U obrazloženju Ministarstva je navedeno da su projekti iz odluke kandidirani iz Programa javnih investicija FBiH, što je preduslov za mogućnost finansiranja iz budžeta, a u skladu sa Uredbom Vlade FBiH o izradi Programa javnih investicija u Federaciji BiH. Također, predloženi projekti su usklađeni s Transportnom strategijom Federacije BiH 2016-2030. godina i predloženim godišnjim planom preduzeća i radi se o nastavku projekata iz 2021. godine.

Press JP Autoceste FBiH 

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda i direktorica Kancelarije Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH Manuela Naessl potpisali su danas dva ugovora o grantovima za Koridor Vc ukupne vrijednosti 45,2 miliona eura.

Sredstvima koja su potpisana danas, će se finansirati građevinski radovi na dvije dionice autoceste: Poprikuše – Nemila u iznosu od 36 miliona eura i tunel Ivan u iznosu od 9,2 miliona eura.

Koridor Vc je panevropski transportni projekat i dionica u Bosni i Hercegovini, duga 325 kilometara. Prolazit će državu od sjevera prema jugu, povezujući na kraju jadransku luku Ploče u Hrvatskoj sa glavnim gradom Mađarske, Budimpeštom.

Autocesta, koja će Bosnu i Hercegovinu približiti EU, sufinansirana je iz grant sredstava EU i povoljnim kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB).

Razvoj Koridora Vc je strateški prioritet za Bosnu i Hercegovinu i očekuje se da će doprinijeti bržem ekonomskom i društvenom razvoju.

Sredstva granta osigurana su kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF) koji podržava EU, a koji ima za cilj poboljšanje povezanosti regiona izgradnjom novih transportnih veza i nadogradnjom zastarjele transportne i ekološke infrastrukture.

 

Press JP Autoceste FBiH