Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH bilježe kontinuiran rast naplate cestarine iz godine u godinu i unatoč recesiji neće povećavati cijenu korištenja autoceste u narednom razdoblju.

– Javno poduzeće Autoceste FBiH d.o.o. Mostar mogu se pohvaliti da su vjerojatno i jedini upravitelj autoceste koji nije povećao cijenu korištenja autoceste, nego smo i dodatno snizili cijenu za korisnike 4. kategorije vozila u iznosu od 10 posto – izjavio je za Fenu izvršni direktor Sektora za upravljanje i održavanje JP Autoceste FBiH d.o.o. Mirko Rogić.

Naveo je primjer europskih upravitelja autocesta, kao što su Mađarska i Austrija, koje su znatno  poskupili cijene cestarine, dok se, kako kaže, u Austriji cestarina automatski usklađuje s indeksom potrošačkih cijena  te ne treba isključiti i daljnji porast cijena.

– U cilju doprinosa dodatnom razvoju gospodarstva u BiH, Uprava JP Autocesta FBiH d.o.o. je čvrsto opredjeljenja da se cijena cestarine neće povećavati u narednom razdoblju – istaknuo je Rogić.

U protekloj godini 49.558.986 maraka prihoda od naplate cestarine 

JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar iz godine u godinu bilježe kontinuiran rast naplate cestarine te je tako to poduzeće u protekloj godini od naplate cestarine prihodovalo 49.558.986,68 maraka, s PDV-om, što je više za 10,84 posto u odnosu na 2021. godinu.

Učešće prihoda elektronske naplate cestarine u ukupnoj naplati cestarine u 2022. godini iznosilo je 39,41 posto, a u konstantnom rastu je i prihod od naplate cestarine korisnika ACC usluge.

– Svakodnevno bilježimo povećanje broja korisnika ACC TAG uređaja što je u najvećem broju rezultat izuzetno uspješnih akcijskih prodaja koje duži niz godina sprovodimo s kompanijom Mastercard Europe SA – kazao je Rogić.

Sustav za naplatu cestarine u JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar funkcionira zadovoljavajuće, nemaju evidentiranih problema u samom radu, kao ni pritužbi od strane korisnika autoceste.

– Sama elektronska naplata cestarine je uspostavljena i radi u skladu s elektronskim naplatama cestarine u EU, te u potpunosti zadovoljava potrebe kako poduzeća tako i korisnika autoceste – kazao je izvršni direktor za upravljanje i održavanje Autocesta FBiH.

Moguće uvezivanje elektronske naplate cestarine Autocesta FBiH i Autoputeva RS

Upitan o mogućoj zajedničkoj elektronskoj naplati cestarine između Autocesta Federacije BiH i Autoputeva Republike Srpske d.o.o. Banja Luka, Rogić je kazao kako se po tom pitanju održalo niz sastanaka te da se trenutno radi na izradi idejnih tehničkih prijedloga.

– Predstavnici JP Autocesta FBiH d.o.o. Mostar i JP Autoputevi RS d.o.o. Banja Luka održali su niz sastanaka u cilju usklađivanja i uvezivanja elektronske naplate cestarine. Uz podršku međunarodnih financijskih institucija, trenutno se radi na izradi idejnih tehničkih prijedloga koje ćemo u narednom razdoblju koje je pred nama prezentirati našim korisnicima i olakšati im kretanja unutar BiH korištenjem elektronske naplate cestarine – istaknuo je Rogić.

Centar za održavanje i kontrolu prometa Bijača počinje raditi u punom kapacitetu

Sve formalne predradnje za uspostavljanje ovog centra su završene. Centar je tehnički opremljen i završena je natječajna procedura kojom su primljeni u radni odnos viši operateri za upravljanje i nadzor prometa.

S obzirom na to da se radi o vrlo specifičnoj vrsti posla, potrebno je kontinuirano učiti i usavršavati se u ovoj oblasti, međutim, kako ističe Rogić, inicijalna obuka uposlenika je već provedena te se očekuje već u tijeku ožujka da će centar početi s radom.

– Uspostavom ovoga centra, rasteretit će se kontrolni centar u Zenici čiji su kapaciteti već popunjeni. Kontrolni centar Zvirići projektiran je tako da zadovolji kapacitete postojećih, ali i budućih dionica na jugu Koridora Vc, tako da će se sve nove dionice koje su u izgradnji nadzirati i upravljati iz ovoga centra – zaključio je izvršni direktor Sektora za upravljanje i održavanje JP Autoceste FBiH Mirko Rogić.

Izvor: fena.ba

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, usvojila Program utroška sredstava „Kapitalni transferi javnim preduzećima – Transfer za izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta“ u iznosu od 147.600.000 KM, utvrđenih ovogodišnjim Budžetom FBiH ovom ministarstvu. U okviru ovog Programa bit će finansirano ukupno 11 projekata na području Federacije BiH.

Ovi projekti kandidirani su u Programu javnih investicija FBiH, u skladu sa Uredbom Vlade FBiH o izradi Programa javnih investicija u Federaciji BiH. Takoder, predloženi projekti su usklađeni sa Transportnom strategijom FBiH 2016 – 2030. godina, te zahtjevima JP Autoceste FBiH, a radi se o nastavku realizacije projekata iz 2022. godine.

• Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla (Lot V Čanići – Tuzla), u dužini od osam kilometara, planirano je 10.000.000 KM. Također je 10.000.000 KM predviđeno za izgradnju poddionice Šićki Brod – Đurdevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo. Sredstva su namijenjena za projektovanje i eksproprijaciju, te građevinske radove i nadzor.
• Sredstva od 9.000.000 KM predviđeno je izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša – Republika Hrvatska, dionica Bihać – Cazin, poddionica Kamenica – Bisovac u dužini od sedam kilometara, te 10.000.000 KM za izgradnju brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena za projektovanje i eksproprijaciju.
• Za izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje planirano je 42.000.000 KM, te 2.000.000 KM za dionicu prolaz kroz poslovnu zonu Vitez (LOT 4) na brzoj cesti Lašva – Nević Polje. Sredstva su namjenjena za projektovanje, eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor. Također je za izgradnju brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dionica Nević Polje – Turbe,  u dužini od 10,8 kilometara planirano 3.000.000 KM, i to za projektovanje.
• Sredstva u iznosu od 46.600.000 KM planirana su za izgradnju brze ceste Prača – Goražde, Lot 1 i Lot 2 (Tunel Hranjen 5,5 km i trasa BC 12,9 km), i to za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor.

Dio odobrenih sredstava za ove projekte nalazi se na posebnom računu za finansiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata u okviru Jedinstvenog računa Trezora, dok će se ostatak potrebnih sredstava osiguravati sukcesivno u skladu sa potrebama.

Press JP Autoceste FBiH

Davorin Kolić, projektant kompanije Neuron Consult, jučer je na stručnom skupu u Sarajevu  „Tunelogradnja u BiH – Koridor Vc“, govorio o tunelogradnji u Evropi i izazovima koje međunarodni tim eksperata očekuje na izgradnji 51 tunela, odnosno više od 60 kilometara tunela planiranih na trasi Koridora Vc.

Kolić napominje da su zamlje Balkana prije deset godina počele organizirati nacionalna udruženja za tunele, dok su Slovenija i Hrvatska prvobitno postale članice Svjetske tunelske organizacije, a 2010. godine članstvu su se pridružile Crna Gora i Bosna i Hercegovina, a potom Srbija, Makedonija i Albanija.

– Razmjena iskustava u ovoj oblasti je izuzetno važna i upravo to činimo danas, ali činit ćemo i na sličnom skupu u Opatiji u junu ove godine. BiH je u ovom trenutku jedina zemlja koja sistematski i masovno razvija tunelogradnju na svojim autocestama, jer u drugim dijelovima Evrope to je okončan proces – rekao je Kolić.

Ističe da su putevi kroz BiH veze prema jugoistoku Evrope i veze sa Turskom, a u budućnosti i sa Ukrajinom i drugim predviđenim evropskim koridorima.

– BiH je u tome veoma značajna, tim više što se u posljednjim godinama pojačala važnost luka na Jadranskom moru, kao štp su Ploče, Bar, Koper, Zadar i Split. Te luke će biti veoma značajne za uvoz roba u Evropu, jer jednostavnije je od Sueckog kanala koristiti ove luke, umjesto recimo Hamburga, a potom robu prevoziti na istok. Zbog toga je razvoj cesta, ali i željeničke infrastrukture u BiH od izuzetnog unačaja – objasnio je Kolić i dodao da je razvoj transportne komunikacije nužnost za razvoj jedne zemlje.

Oko 320 kilometara dug autoput Koridora Vc koji će prolaziti kroz Bosnu i Hercegovinu u svom sastavu će imati 51 tunel, s ukupnom dužinom od oko 60 kilometara. Trenutno je završena izgradnja oko 13 kilometara tunela, dok je u izgradnji sedam tunela dužine oko 11 km. Najveći izazov za inžinjere će biti izgradnja tunela Prenj kroz istoimeni planinski masiv, a koji će po završetku sa svojih skoro 11 kilometara dužine biti jedan od najdužih u Evropi.

Stručni skup „Tunelogradnja u BiH – Koridor Vc“, koji je okupio  eminentne inžinjere i stručnjake iz oblasti projektovanja i izgradnje tunela na Koriduru Vc u Bosni i Hercegovini održava se u   organizaciji Udruženja inžinjera geotehničara u BiH, a u saradnji s JP Autoceste FBiH d.o.o Mostar.

Skup je podržan bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Izvor: Fena.ba

Mehmed Mesihović, projektant kompanije Arkus d.o.o, jučer je na stručnom skupu „Tunelogradnja u BiH – Koridor Vc“, koji je okupio eminentne inžinjere i stručnjake iz oblasti projektovanja i izgradnje tunela na Koridoru Vc u Bosni i Hercegovini, govorio o historiji tunelogradnje u BiH i izazovima izgradnje velikog broja tunela na oko 320 kilometara dugom autoputu koji će prolaziti kroz Bosnu i Hercegovinu.

Mesihović se u svom izlaganju osvrnuo na tunelogradnju u BiH u posljenjih 150 godina, od perioda Austro – Ugrarske pa do danas.

Na autocesti se izgradilo 16 tunela, dok je na Koridoru Vc trenutno u izgradnji sedam tunela.

– U ovoj godini planirana je uzgradnja 16 kolometara tunela na više dionica, uključujući tunel Prenj, koji je u fazi tenderskog odabira izvođača radova. Mi smo izdali publikaciju u kojoj je dato dosta informacija o količinama materijala i kategorizaciji stjenske mase i geologiji svih tih tunela, radi se o velikom broju tunela, njih čak 51. Ukupna dužina tunela na Koridoru je veća od 60 kilometara, a trenutno je završeno oko 13 km – kazao je Mesihović.

Dodao je da je, zajedno sa željezničkom infrastrukturom, u BiH  planirana izgradnja oko 100 kilometara tunela.

Šef projektovanja u Autocestama FBiH Tarik Pihura kazao je da ova kompanija ima cilj da zvarši izgradnju kompletnog Koridora Vc do kraja 2028. godine, te da bi prema trenutnom stanju rokovi trebali biti ispoštovani.

– Potrebna nam je podrška lokalnih zajednica, ali za sada izgleda da bi sve na vrijeme trebali završiti. Postoji jedan visok nivo odgovornosti prema lokalnim zajednicama i mi poušavamo da ispunimo njihove zahtjeve. Proces eksproprijacije je dugotrajan i na nekim dionicama traje tri do četiri godine, ali nadamo se da to neće mnogo uticati na radove – rekao je Pihura.

Dodao je da je konekcija autoputa sa Dobojom planirana do 2026. godine, što bi za Sarajevo, Zenicu i cijelu srednju Bosnu bilo od izuzetnog značaja za ubrzanje prometa roba i putnika prema Evropi.

Izvor: Fena.ba

Izgradnja tunela Prenj će biti na Koridoru Vc jedan je od najvećih građevinskih i inžinjerskih izazova u Bosni i Hercegovini i kada bude završen, bit će jedan od najdužih cestovnih tunela u Evropi, kazao je projektant tunela Prenj iz slovenske kompanije Elea iC David Rajšter, na stručnom skupu „Tunelogradnja u BiH – Koridor Vc“ u Sarajevu.

Na projektovanju tunela radi međunarodna ekipa od oko 50 stručnjaka, jer se radi o tehnički izuzetno zahtjevnom projektu po pitanjima sigurnosti, ventilacije, prometa i hidrogeologije, gdje i leži najveći izazov.

Projektovanje tunela Prenj bit će završeno polovinom ove godine, a nakon toga vjerovatno i tenderske procedure. Rajšter napominje da se radi o radovima u ogromnom planinskom masivu, zbog čega će ti radovi biti specifični.

– Kada završimo projektovanje i tenderske procedure, započet će gradnja tunela.Teško je trenutno odrediti koliko dugo će trajati gradnja tunela, jer imamo nepoznate faktore koji mogu produžiti ili skratiti vrijeme izgradnje.Tunel će biti specifičan  jer se radi o ogromnom planinskom masivu bez lateralnih pristupa preko kojih bi smo obavili ispitivanja materije. Zbog toga radimo procjene drugim metodama, uzimamo uzorke sa drugim sličnih masiva i na bazi toga radimo prognoze mehaničkog ponašanja – izjavio je Rajšter.

Napominje da su geotehnički i hidrološki  rizici izgradnje tunela Prenj veliki, zbog čega će se fazi ispitivanja pristupiti veome oprezno i detaljno.

– U slučaju da se dogode neki scenariji za koje mi smatramo da su mogući, napredak će biti usporen, ali za svaki scenarij imamo rješenje. U ovom momentu je o tome nezahvalno govoriti – dodao je.

Stručni skup „Tunelogradnja u BiH – Koridor Vc“, koji je okupio  eminentne inžinjere i stručnjake iz oblasti projektovanja i izgradnje tunela na Koriduru Vc u Bosni i Hercegovini, održan je jučer u Sarajevu, u organizaciji Uudruženja inžinjera geotehničara u BiH, a u saradnji s JP Autoceste FBiH d.o.o Mostar.

Skup je podržan bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Izvor: Fena.ba

U organizaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma danas je održana javna rasprava u postupku ocjene Studije utjecaja na okoliš za projekt izgradnje autoceste na Koridoru Vc za dionicu Tarčin – Konjic, poddionica Ivan – Ovčari.

Javna rasprava je održana u prostorijama Grada Konjica.

Primjedbe, informacije, analize ili mišljenja koje mogu biti važne za rješavanje u predmetnom postupku ocjene Studije uticaja na okoliš, mogu se dostaviti u pisanoj formi u roku od 15 dana nakon održane javne rasprave na adresu Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Poddionica Ivan -Ovčari nalazi se u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Trasa počinje odmah nakon južnog portala tunela Ivan i nastavlja se prema Konjicu, spuštajući se blizu lokaliteta Bradina i Zukići prema petlji Ovčari, gdje trasa završava. Ukupna dužina poddionice je 10.27 km Projekt se nalazi na području sa izrazito nepovoljnim geomorfološkim uvjetima. Teren je brdovit i planinski s vrlo strmim padinama što znači da se većina dionice mora graditi u tunelima ili na vijaduktima/mostovima. Cijela dionica je predstavljena degradirajućom skalom, spuštajući se s 800 m na 400 m nadmorske visine s nagibima do 4%.

Vlada Federacije BiH je u jedanaestom mjesecu 2022. godine donijela Odluku o proglašenju javnog interesa za izgradnju dionice autoceste Ivan – Ovčari.

Obzirom da je poddionica Ivan – Ovčari uvrštena u Program javnih investicija Federacije za period 2021. – 2023. stvoren je preduvjet za pokretanje procedure zaduženja kod međunarodnih financijskih institucija. Europska investicijska banka (EIB) je dostavila Pismo namjere za financiranje ove poddionice.

Press JP Autoceste FBiH

Udruženje inženjera geotehničara u BiH u saradnji s JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar organizuje stručni skup Tunelogradnja u BiH – Koridor Vc, koji će se održati u utorak, 14.03.2023. godine, u terminu od 9:30 do 16:00 h u hotelu Swissôtel Sarajevo, Vrbanja 1.

Skup je podržan bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Na trasi Koridora Vc, čija dužina kroz Bosnu i Hercegovinu iznosi oko 320 km, trenutno je planirana izgradnja 51 tunela, odnosno 52 ukoliko se uzme u obzir nedavno najavljena izgradnja tunela u Nemili. Ukupna planirana dužina tunela na trasi Koridora Vc iznosi preko 60 km, što najbolje ukazuje na kompleksnost projekta izgradnje Koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu, kao i na važnost segementa tunelogradnje. Ukupno je izgrađeno 14 tunela dužine oko 13 km, u izgradnji je 7 tunela dužine oko 11 km, dok su ostali tuneli u fazi tenderisanja ili projektovanja.
Generacijski projekat na Koridoru Vc svakako predstavlja izgradnja tunela Prenj, planirane dužine oko 10,9 km, što ga svrstava među deset najdužih cestovnih tunela u Evropi. Izgradnja tunela Prenj će biti finansirana iz kreditnih sredstava međunarodnih finansijskih institucija Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicijske banke (EIB), bespovratnih sredstava Evropske unije te vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH.

Cilj stručnog skupa je okupiti eminentne inženjere i stručnjake koji su aktivno učestvovali i još uvijek učestvuju u projektovanju i izgradnji tunela na Koridoru Vc kroz Bosnu i Hercegovinu, a koji će govoriti o izazovima s kojima su se susretali, te znanjima i iskustvima koja su stekli tokom rada na ovim projektima.

Predavači i teme: 

Detaljni program stručnog skupa možete pronaći OVDJE 

Press JP Autoceste FBiH 

U prostorijama Općine Žepče danas je upriličeno potpisivanje Sporazum iz programa prijateljskog okruženja između JP Autoceste FBiH i Općine Žepče, vezano za izgradnju izgradnju autoceste dionici Poprikuše – Nemila.

Sporazum su potpisali direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder i općinski načelnik Mato Zovko. Treća strana potpisnica Sporazuma je turska firma Cengiz Insaat Sanayi Ve Ticaret A.S., koja izvodi radove na izgradnji dionice Poprikuše – Nemila.

Ispred projektantske firme za izgradnju autoceste sastanku je prisustvovao Marin Nikolić, a ispred Službe za građenje i prostorno uređenje, pomoćnica općinskog načelnika Brigita Lovrić.

Cilj Sporazuma je stvaranje pozitivne atmosfere između izvođača radova i građana općine Žepče na području na kojem se izvode radovi na izgradnji autoceste dionica Poprikuše – Nemila.

Sporazumom je predviđena lista projekata prijateljskog okruženja, te realizacija programa poboljšanja i unaprijeđenja infrastrukturnih objekata koji se nalaze u neposrednoj blizini izvođenja radova ili se koriste za izgradnju autoceste.

JP Autoceste FBiH se obavezuju da će izvršiti izgradnju ili rekonstrukciju lokalne komunalne i putne infrastrukture, a koja će biti ugrožena ili pretrpjeti određena oštećenja tokom izvođenja radova.

Sporazumom su obuhvaćene mjesne zajednice Donja Golubinja, Gornja Golubinja i Topčić Polje.

JP Autoceste Federacije BiH pokazuju veliko razumijevanje i pažnju prema ambijentu i lokalnim zajednicama koje su obuhvaćene radovima na realizaciji projekata izgradnje Koridora Vc.

Press JP Autoceste FBiH 

Danas je u sjedištu Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH u Mostaru potpisan ugovor za izgradnju autoceste na Koridoru Vc, dionica Medakovo – Ozimice, dužine 21,3 kilometra.

Ugovor su potpisali Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH kao investitor i u ime izvođača radova Asim Cengiz, član Uprave Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S., te Denis Lasić, federalni ministar prometa i komunikacija i Evren Utku Gök, projekt menadžer turske kompanije.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 361.753.355 eura bez PDV-a, s rokom završetka izgradnje od 30 mjeseci nakon uvođenja izvođača u posao.
“Prethodna Vlada i Uprava Autocesta iz 2014. godine su planirali izgradnju dionice Medakovo – Poprikuše putem koncesije što se pokazalo neizvodivim procesom na koji je potrošeno mnogo vremena. Zahvaljujući agažmanu i zajedničkim naporima ove Vlade FBiH i aktuelne Uprave JP Autoceste FBiH promjenom modela ugovaranja, u rekordnom vremenu za manje od devet
mjeseci smo dodijelili ugovor za građenje. Ovo je najveći investicijski ugovor potpisan u posljednjih 30 godina u Bosni i Hercegovini. Današnjim potpisivanjem ugovora za izgradnju dionice Medakovo – Ozimice pokazali smo da se može promjeniti raniji pristup ugovaranja za kratke dionice. U proteklom periodu smo pripremili realizaciju radova na dionicama autoceste na Koridoru Vc za novih 85 kilometara i investicijama od oko 4 milijarde KM. Već su potpisana dva ugovora za realizaciju preko jedne milijarde KM, dok se potpis ostalih ugovora priprema do kraja trećeg kvartala ove godine. Sada se već nazire kraj izgradnje Koridora Vc i sa sigurnošću možemo reći da će do kraja 2025. godine sjeverni dio Koridora Vc biti završen i pušten u promet.”, rekao je Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.
Na dionici Medakovo – Ozimice, ukupne dužine 21,3 km, gradit će se pored otvorene trase, jedna petlja, dva dvostrana odmorišta, osam mostova i vijadukti, dva nadvožnjaka, petnaest podvožnjaka i jedan tunel dužine 2200 metara, a zajedno sa dionicom Putnikovo Brdo – Medakovo čija je izgradnja počela u novembru prošle godine, činit će funkcionalnu prometnu
cjelinu.

Da bi se kompletirao projekat autoceste na sjeveru još se čeka završetak procedure za dionicu Ozimice – Poprikuše. Time će cijeli taj dio koridora biti u određenoj fazi gradnje.
“Nema važnije stvari za društvo od infrastrukturnog povezivanja. Završetak Koridora Vc početak je boljeg povezivanja Bosne i Hercegovine sa regijom i Europskom Unijom koji će omogućiti brži gospodarski razvoj. U proteklom razdoblju pokazali smo da međusobnom podrškom možemo brže i kvalitetnije djelovati te na taj način ubrzati izgradnju autocesta i brzih cesta ”, izjavio je
Denis Lasić, federalni ministar prometa i komunikacija.

Predstavnik turskog izvođača Asim Cengiz rekao je kako je ovaj projekat nastavak uspješne saradnje između javnog preduzeća Autocesta i ove firme.
„Dosada smo zajedničkim snagama završili mnogo značajnih projekata, uvijek u okviru vremenskog roka i u skladu sa ugovornim obavezama. Nema sumnje da će tako biti i ovaj put“, istakao je Cengiz. On je iskoristio priliku te se zahvalio narodu Bosne i Hercegovine na nesebičnoj pomoći nakon nedavnog katastrofalnog zemljotresa koji je zadesio Tursku.
Izgradnja dionice Medakovo – Ozimice financirat će se sredstvima osiguranim u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom investicijskom bankom (EIB), te bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
“Izgradnja tunela Prenj počinje u ovoj godini, a njegov završetak je planiran za period od šest godina čime će kompletan Koridor Vc biti završen do kraja 2028. godine. Korist za privredu i društvo ovim investicijama će biti značajna tako da mogu reći da je period iščekivanja i trošenja vremena za izgradnju novih dionica iza nas, te da će život svih građana biti bolji i da će nada i sreća biti veća.”, zaključio je za kraj današnjeg potpisivanja Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.

Press JP Autoceste FBiH