JP Autoceste FBiH je partner kampanje „Glavu gore! Stop korištenju mobitela u prometu!“ koja se sprovodi u organizaciju Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, u saradnji sa BH Telecomom i HT Eronetom.

Kako bi podigli svijest vozača i ukazali na rizike korištenje mobitela za vrijeme vožnje, smanjili broj saobraćajnih nezgoda na cestama, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija u saradnji sa BH Telecom-om i HT Eronet-om provest će medijsku kampanje, koja će trajati od 2. do 30. aprila 2023. godine.

JP Autoceste FBiH, kao društveno odgovorna komapnija koja brine o lokalnoj zajednici i svojim korisnicima, prepoznalo je važnost kampanje te postalo njen ponosani učesnik.  U periodu trajanja medijske kampanje ćemo koristiti svoje resurse putem društvenih mreža i info displeja na autocesti A1 da pošaljemo poruke kojima će se skrenuti pažnju na nekorištenje mobilnih telefona na cestama Federacije BiH.

Uzimajući u obzir poražavajuće podatke koji se tiču sigurnosti saobraćaja na cestama u F BiH, veliki broj smrtno stradalih i teže ozlijeđenih osoba u proteklim godinama, a s druge strane spoznajama koje proizlaze iz istraživanja koja su provedena u zemljama EU, a koja su pokazala da je pored ostalih ljudskih faktora i nesigurnih ponašanja u sabraćaju, jedan od vodećih uzroka saobraćajnih nezgoda upravo korištenje mobilnih telefona, Federalno ministarstvo prometa i komunikacije odlučilo je s operaterima pokrenuti ovu kampanju.

Za početak kampanje odabran je simboličan datum, jer se smatra da je 02.04.1973., prije tačno 50 godina, bio posljednji dan bez mobitela, budući da je prvi poziv sa mobilnog uređaja upućen 03.04.1973. godine u New Yorku.

Svjesni smo svih benefita koje nam je pružila mobilna telefonija u svakodnevnom životu, ali smo istodobno svjesni i „druge strane iste medalje“, prevladavanja izrazito negativnog utjecaja i rizika koji su posljedica nepravilnog korištenja mobitela u saobraćaju.

U periodu trajanja medijske kampanje učestvovat će i pripadnici Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova koji će upozoravati vozače na opasnost korištenja mobitela, a posljednje dvije sedmice kampanje bit će učestalije kontrole vozača u saobraćaju – čak i kažnjavanje.

Podaci za prethodnu, 2022. godinu pokazuju značajan pad kada je u pitanju broj smrtno stradalih osoba, konkretnije, broj je manji za 34 osobe u odnosu na godinu prije. Broj 34 je veliki poticaj da se nastavi još snažnije raditi na svim područjima vezanim za sigurnost prometa na cestama Federacije, jer u ovom slučaju i broj 1 je neprocjenjiv.

 

Press JP Autoceste FBiH 

 

Delegacija Vlade Federacije Bosne i Hercegovine predvođena premijerom Federacije BiH Fadilom Novalićem, u kojoj su bili zamjenica premijera i federalna ministrica finansija Jelka Milićević, federalni ministri prometa i komunikacija Denis Lasić i prostornog uređenja Josip Martić, te direktor JP Autoceste Federacije BiH Elmedin Voloder, razgovarala je danas u sjedištu Federalne vlade u Sarajevu, sa direktoricom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH Manuelom Naessl i predstavnicom Evropske investicijske banke (EIB) Sandrinom Friscia.

Na sastanku je iznesen presjek stanja na aktuelnim gradilištima i projektima izgradnje budućih dionica autoputa na Koridoru Vc, za koje ove evropske institucije pružaju finansijsku podršku. Prezentirane su faze izgradnje sa predstojećim obavezama, te tehnički aspekti, kao i informacije o studijama koje se odnose procjene utjecaja na okoliš i društvo. Tema razgovora odnosila se i na mogućnosti intenziviranja dinamike realizacije ovih projekata na sjeveru i jugu Federacije. S tim u vezi razgovarano je i o eventualnoj dodatnoj finansijskoj podršci, a usljed poskupljenja izazvanih globalnom inflacijom koju su uzrokovala dešavanja u Ukrajini.

Direktorica EBRD-a izrazila je razumijevanje i istakla da je povećanje troškova izgradnje infrastrukturnih projekata zbog svjetske krize u drugim zemljama zabilježeno za oko 30 posto.

Kada je riječ o projektima u Federaciji, ovom prilikom iskazana je spremnost EBRD-a za pružanje dodatne podrške izgradnji dionice autoputa Poprikuše – Nemila. Nedvojbena i čvrsta podrška data je i za izgradnju tunela Prenj koji predstavlja najzahtjevniji infrastrukturni projekt na budućem Koridoru. Inače, predstavnice evropskih finansijskih institucija informirane su da je u pripremi neophodna studija utjecaja na okoliš za tunel Prenj,  te da će uskoro biti upućena u javnu raspravu.

Na sastanku je prezentirana i dinamika radova na ostalim aktuelnim gradilištima, kao i izrade projekata, te faza izgradnje dijela autoputa u južnom dijelu Federacije BiH. Inače, današnji susret upriličen je na inicijativu Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Izvor: Vlada FBiH

 

 

Između Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH i BH Telecoma u poslovnoj zgradi ovog bh. operatera jučer je verifikovana saradnja o pružanju mobilne mreže u tunelima na izgrađenom dijelu autoceste A1 na trasi Koridora Vc.

Riječ je o tunelima Ričice, Pečuj, 1. mart, Gaj, Vis, 25. novembar, Grab i Ivan u ukupnoj dužini od 22 409 metara.

„Kao dvije javne kompanije u službi građana Bosne i Hercegovine činimo sve napore da im pružimo najbolji kvalitet usluga. Svakako ćemo to nastaviti raditi i u brojnim drugim projektima u budućnosti“, naglasio je direktor Autocesta FBiH Elmedin Voloder.

Ugovor o korištenju cestovnog zemljišta i postojeće infrastrukture JP Autoceste FBiH za pružanje telekomunikacionih usluga u tunelima na autocesti A1 je potpisan za narednih 20 godina čime se na duži vremenski period rješava pitanje signala mobilne mreže u tunelima na autocesti A1.

„Za ovo pokrivanje mobilnom mrežom BH Telecom je instalirao dvije nove bazne stanice koje signal u tunelu emituju korištenjem najmodernije opreme. Veliko zadovoljstvo mi je što smo našim korisnicima učinili još jednu olakšicu pri korištenju usluga u mreži BH Telecoma“, kazao je Sedin Kahriman, generalni direktor BH Telecoma.

Podsjećamo, krajem augusta prošle godine JP Autoceste FBiH je u cilju podizanja kvaliteta usluga za korisnike poslalo poziv svim telekom operaterima u BiH za puštanje mobilnog signala u tunelima.

S tim u vezi, početkom prošlog mjeseca Vlada FBiH je donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o mjerilima za obračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje pratećih djelatnosti na autocestama i brzim cestama u Federaciji BiH.

Izmjenom je propisana da se visina naknade za pokrivanje telekomunikacijskim signalom za telekom operatere u tunelima na dionicama autoceste utvrđuje mjesečno u konvertibilnim markama po dužnom metru samozračećeg kabla za radio signal, te da ova naknada za autoceste sada iznosi 0,05 KM, a za brze ceste 0,03 KM po dužnom metro.

Izmjenom Uredbe, visina naknade je korigovana i učinjena prihvatljivom telekom operaterima. Ujedno, JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar će moći ostvarivati prihod od ove usluge, što do sada nije bio slučaj, a korisnicima autoceste će biti pružena veća sigurnost i bolje usluge.

Press JP Autoceste FBiH 

Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH bilježe kontinuiran rast naplate cestarine iz godine u godinu i unatoč recesiji neće povećavati cijenu korištenja autoceste u narednom razdoblju.

– Javno poduzeće Autoceste FBiH d.o.o. Mostar mogu se pohvaliti da su vjerojatno i jedini upravitelj autoceste koji nije povećao cijenu korištenja autoceste, nego smo i dodatno snizili cijenu za korisnike 4. kategorije vozila u iznosu od 10 posto – izjavio je za Fenu izvršni direktor Sektora za upravljanje i održavanje JP Autoceste FBiH d.o.o. Mirko Rogić.

Naveo je primjer europskih upravitelja autocesta, kao što su Mađarska i Austrija, koje su znatno  poskupili cijene cestarine, dok se, kako kaže, u Austriji cestarina automatski usklađuje s indeksom potrošačkih cijena  te ne treba isključiti i daljnji porast cijena.

– U cilju doprinosa dodatnom razvoju gospodarstva u BiH, Uprava JP Autocesta FBiH d.o.o. je čvrsto opredjeljenja da se cijena cestarine neće povećavati u narednom razdoblju – istaknuo je Rogić.

U protekloj godini 49.558.986 maraka prihoda od naplate cestarine 

JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar iz godine u godinu bilježe kontinuiran rast naplate cestarine te je tako to poduzeće u protekloj godini od naplate cestarine prihodovalo 49.558.986,68 maraka, s PDV-om, što je više za 10,84 posto u odnosu na 2021. godinu.

Učešće prihoda elektronske naplate cestarine u ukupnoj naplati cestarine u 2022. godini iznosilo je 39,41 posto, a u konstantnom rastu je i prihod od naplate cestarine korisnika ACC usluge.

– Svakodnevno bilježimo povećanje broja korisnika ACC TAG uređaja što je u najvećem broju rezultat izuzetno uspješnih akcijskih prodaja koje duži niz godina sprovodimo s kompanijom Mastercard Europe SA – kazao je Rogić.

Sustav za naplatu cestarine u JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar funkcionira zadovoljavajuće, nemaju evidentiranih problema u samom radu, kao ni pritužbi od strane korisnika autoceste.

– Sama elektronska naplata cestarine je uspostavljena i radi u skladu s elektronskim naplatama cestarine u EU, te u potpunosti zadovoljava potrebe kako poduzeća tako i korisnika autoceste – kazao je izvršni direktor za upravljanje i održavanje Autocesta FBiH.

Moguće uvezivanje elektronske naplate cestarine Autocesta FBiH i Autoputeva RS

Upitan o mogućoj zajedničkoj elektronskoj naplati cestarine između Autocesta Federacije BiH i Autoputeva Republike Srpske d.o.o. Banja Luka, Rogić je kazao kako se po tom pitanju održalo niz sastanaka te da se trenutno radi na izradi idejnih tehničkih prijedloga.

– Predstavnici JP Autocesta FBiH d.o.o. Mostar i JP Autoputevi RS d.o.o. Banja Luka održali su niz sastanaka u cilju usklađivanja i uvezivanja elektronske naplate cestarine. Uz podršku međunarodnih financijskih institucija, trenutno se radi na izradi idejnih tehničkih prijedloga koje ćemo u narednom razdoblju koje je pred nama prezentirati našim korisnicima i olakšati im kretanja unutar BiH korištenjem elektronske naplate cestarine – istaknuo je Rogić.

Centar za održavanje i kontrolu prometa Bijača počinje raditi u punom kapacitetu

Sve formalne predradnje za uspostavljanje ovog centra su završene. Centar je tehnički opremljen i završena je natječajna procedura kojom su primljeni u radni odnos viši operateri za upravljanje i nadzor prometa.

S obzirom na to da se radi o vrlo specifičnoj vrsti posla, potrebno je kontinuirano učiti i usavršavati se u ovoj oblasti, međutim, kako ističe Rogić, inicijalna obuka uposlenika je već provedena te se očekuje već u tijeku ožujka da će centar početi s radom.

– Uspostavom ovoga centra, rasteretit će se kontrolni centar u Zenici čiji su kapaciteti već popunjeni. Kontrolni centar Zvirići projektiran je tako da zadovolji kapacitete postojećih, ali i budućih dionica na jugu Koridora Vc, tako da će se sve nove dionice koje su u izgradnji nadzirati i upravljati iz ovoga centra – zaključio je izvršni direktor Sektora za upravljanje i održavanje JP Autoceste FBiH Mirko Rogić.

 

Izvor: fena.ba

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, usvojila Program utroška sredstava „Kapitalni transferi javnim preduzećima – Transfer za izgradnju autocesta, brzih cesta, magistralnih i drugih cesta“ u iznosu od 147.600.000 KM, utvrđenih ovogodišnjim Budžetom FBiH ovom ministarstvu. U okviru ovog Programa bit će finansirano ukupno 11 projekata na području Federacije BiH.

Ovi projekti kandidirani su u Programu javnih investicija FBiH, u skladu sa Uredbom Vlade FBiH o izradi Programa javnih investicija u Federaciji BiH. Takoder, predloženi projekti su usklađeni sa Transportnom strategijom FBiH 2016 – 2030. godina, te zahtjevima JP Autoceste FBiH, a radi se o nastavku realizacije projekata iz 2022. godine.

• Za izgradnju autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla (Lot V Čanići – Tuzla), u dužini od osam kilometara, planirano je 10.000.000 KM. Također je 10.000.000 KM predviđeno za izgradnju poddionice Šićki Brod – Đurdevik na trasi ceste Tuzla – Sarajevo. Sredstva su namijenjena za projektovanje i eksproprijaciju, te građevinske radove i nadzor.
• Sredstva od 9.000.000 KM predviđeno je izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Kladuša – Republika Hrvatska, dionica Bihać – Cazin, poddionica Kamenica – Bisovac u dužini od sedam kilometara, te 10.000.000 KM za izgradnju brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena za projektovanje i eksproprijaciju.
• Za izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje planirano je 42.000.000 KM, te 2.000.000 KM za dionicu prolaz kroz poslovnu zonu Vitez (LOT 4) na brzoj cesti Lašva – Nević Polje. Sredstva su namjenjena za projektovanje, eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor. Također je za izgradnju brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, dionica Nević Polje – Turbe,  u dužini od 10,8 kilometara planirano 3.000.000 KM, i to za projektovanje.
• Sredstva u iznosu od 46.600.000 KM planirana su za izgradnju brze ceste Prača – Goražde, Lot 1 i Lot 2 (Tunel Hranjen 5,5 km i trasa BC 12,9 km), i to za eksproprijaciju, građevinske radove i nadzor.

Dio odobrenih sredstava za ove projekte nalazi se na posebnom računu za finansiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata u okviru Jedinstvenog računa Trezora, dok će se ostatak potrebnih sredstava osiguravati sukcesivno u skladu sa potrebama.

Press JP Autoceste FBiH

Davorin Kolić, projektant kompanije Neuron Consult, jučer je na stručnom skupu u Sarajevu  „Tunelogradnja u BiH – Koridor Vc“, govorio o tunelogradnji u Evropi i izazovima koje međunarodni tim eksperata očekuje na izgradnji 51 tunela, odnosno više od 60 kilometara tunela planiranih na trasi Koridora Vc.

Kolić napominje da su zamlje Balkana prije deset godina počele organizirati nacionalna udruženja za tunele, dok su Slovenija i Hrvatska prvobitno postale članice Svjetske tunelske organizacije, a 2010. godine članstvu su se pridružile Crna Gora i Bosna i Hercegovina, a potom Srbija, Makedonija i Albanija.

– Razmjena iskustava u ovoj oblasti je izuzetno važna i upravo to činimo danas, ali činit ćemo i na sličnom skupu u Opatiji u junu ove godine. BiH je u ovom trenutku jedina zemlja koja sistematski i masovno razvija tunelogradnju na svojim autocestama, jer u drugim dijelovima Evrope to je okončan proces – rekao je Kolić.

Ističe da su putevi kroz BiH veze prema jugoistoku Evrope i veze sa Turskom, a u budućnosti i sa Ukrajinom i drugim predviđenim evropskim koridorima.

– BiH je u tome veoma značajna, tim više što se u posljednjim godinama pojačala važnost luka na Jadranskom moru, kao štp su Ploče, Bar, Koper, Zadar i Split. Te luke će biti veoma značajne za uvoz roba u Evropu, jer jednostavnije je od Sueckog kanala koristiti ove luke, umjesto recimo Hamburga, a potom robu prevoziti na istok. Zbog toga je razvoj cesta, ali i željeničke infrastrukture u BiH od izuzetnog unačaja – objasnio je Kolić i dodao da je razvoj transportne komunikacije nužnost za razvoj jedne zemlje.

Oko 320 kilometara dug autoput Koridora Vc koji će prolaziti kroz Bosnu i Hercegovinu u svom sastavu će imati 51 tunel, s ukupnom dužinom od oko 60 kilometara. Trenutno je završena izgradnja oko 13 kilometara tunela, dok je u izgradnji sedam tunela dužine oko 11 km. Najveći izazov za inžinjere će biti izgradnja tunela Prenj kroz istoimeni planinski masiv, a koji će po završetku sa svojih skoro 11 kilometara dužine biti jedan od najdužih u Evropi.

Stručni skup „Tunelogradnja u BiH – Koridor Vc“, koji je okupio  eminentne inžinjere i stručnjake iz oblasti projektovanja i izgradnje tunela na Koriduru Vc u Bosni i Hercegovini održava se u   organizaciji Udruženja inžinjera geotehničara u BiH, a u saradnji s JP Autoceste FBiH d.o.o Mostar.

Skup je podržan bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Izvor: Fena.ba

Mehmed Mesihović, projektant kompanije Arkus d.o.o, jučer je na stručnom skupu „Tunelogradnja u BiH – Koridor Vc“, koji je okupio eminentne inžinjere i stručnjake iz oblasti projektovanja i izgradnje tunela na Koridoru Vc u Bosni i Hercegovini, govorio o historiji tunelogradnje u BiH i izazovima izgradnje velikog broja tunela na oko 320 kilometara dugom autoputu koji će prolaziti kroz Bosnu i Hercegovinu.

Mesihović se u svom izlaganju osvrnuo na tunelogradnju u BiH u posljenjih 150 godina, od perioda Austro – Ugrarske pa do danas.

Na autocesti se izgradilo 16 tunela, dok je na Koridoru Vc trenutno u izgradnji sedam tunela.

– U ovoj godini planirana je uzgradnja 16 kolometara tunela na više dionica, uključujući tunel Prenj, koji je u fazi tenderskog odabira izvođača radova. Mi smo izdali publikaciju u kojoj je dato dosta informacija o količinama materijala i kategorizaciji stjenske mase i geologiji svih tih tunela, radi se o velikom broju tunela, njih čak 51. Ukupna dužina tunela na Koridoru je veća od 60 kilometara, a trenutno je završeno oko 13 km – kazao je Mesihović.

Dodao je da je, zajedno sa željezničkom infrastrukturom, u BiH  planirana izgradnja oko 100 kilometara tunela.

Šef projektovanja u Autocestama FBiH Tarik Pihura kazao je da ova kompanija ima cilj da zvarši izgradnju kompletnog Koridora Vc do kraja 2028. godine, te da bi prema trenutnom stanju rokovi trebali biti ispoštovani.

– Potrebna nam je podrška lokalnih zajednica, ali za sada izgleda da bi sve na vrijeme trebali završiti. Postoji jedan visok nivo odgovornosti prema lokalnim zajednicama i mi poušavamo da ispunimo njihove zahtjeve. Proces eksproprijacije je dugotrajan i na nekim dionicama traje tri do četiri godine, ali nadamo se da to neće mnogo uticati na radove – rekao je Pihura.

Dodao je da je konekcija autoputa sa Dobojom planirana do 2026. godine, što bi za Sarajevo, Zenicu i cijelu srednju Bosnu bilo od izuzetnog značaja za ubrzanje prometa roba i putnika prema Evropi.

Izvor: Fena.ba

Izgradnja tunela Prenj će biti na Koridoru Vc jedan je od najvećih građevinskih i inžinjerskih izazova u Bosni i Hercegovini i kada bude završen, bit će jedan od najdužih cestovnih tunela u Evropi, kazao je projektant tunela Prenj iz slovenske kompanije Elea iC David Rajšter, na stručnom skupu „Tunelogradnja u BiH – Koridor Vc“ u Sarajevu.

Na projektovanju tunela radi međunarodna ekipa od oko 50 stručnjaka, jer se radi o tehnički izuzetno zahtjevnom projektu po pitanjima sigurnosti, ventilacije, prometa i hidrogeologije, gdje i leži najveći izazov.

Projektovanje tunela Prenj bit će završeno polovinom ove godine, a nakon toga vjerovatno i tenderske procedure. Rajšter napominje da se radi o radovima u ogromnom planinskom masivu, zbog čega će ti radovi biti specifični.

– Kada završimo projektovanje i tenderske procedure, započet će gradnja tunela.Teško je trenutno odrediti koliko dugo će trajati gradnja tunela, jer imamo nepoznate faktore koji mogu produžiti ili skratiti vrijeme izgradnje.Tunel će biti specifičan  jer se radi o ogromnom planinskom masivu bez lateralnih pristupa preko kojih bi smo obavili ispitivanja materije. Zbog toga radimo procjene drugim metodama, uzimamo uzorke sa drugim sličnih masiva i na bazi toga radimo prognoze mehaničkog ponašanja – izjavio je Rajšter.

Napominje da su geotehnički i hidrološki  rizici izgradnje tunela Prenj veliki, zbog čega će se fazi ispitivanja pristupiti veome oprezno i detaljno.

– U slučaju da se dogode neki scenariji za koje mi smatramo da su mogući, napredak će biti usporen, ali za svaki scenarij imamo rješenje. U ovom momentu je o tome nezahvalno govoriti – dodao je.

Stručni skup „Tunelogradnja u BiH – Koridor Vc“, koji je okupio  eminentne inžinjere i stručnjake iz oblasti projektovanja i izgradnje tunela na Koriduru Vc u Bosni i Hercegovini, održan je jučer u Sarajevu, u organizaciji Uudruženja inžinjera geotehničara u BiH, a u saradnji s JP Autoceste FBiH d.o.o Mostar.

Skup je podržan bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Izvor: Fena.ba