Autocesta na Koridoru 5c je dio transevropske mreže kopnenih koridora. Kroz Bosnu i Hercegovinu do sada je izgrađeno 113 kilometara trase Koridora 5c, koja se proteže kroz predijele s izrazitim prirodnim i prostornim ograničenjima.

Glavna trasa je projektovana s računskom brzinom 120 km/h. Na trasi je do sada ukupno izgrađenih i u izgradnji 76 mostova i vijadukta. Gledajući u kilometrima to je  13,2 kilometara mostova i vijadukta na Koridoru 5c, što za sada čini 12% cjelokupne trase, a bit će ih još.

Predstavljamo dva najimpozantnija mosta i vijadukt na cjelokupnom Koridoru 5c.

Na prvom mjestu je najveći most koji se gradi i koji će biti izgrađen na Koridoru 5c Most Počitelj visine 100 metara, koji je ujedno i najduži most na Koridoru 5c, čija dužina iznosi 945 metara. Most se nalazi blizu historijskog naselja Počitelja, po kojem je dobio i ime. Most Počitelj nalazi se na poddionici Počitelj – Zvirovići premoštava magistralnu cestu M-17, rijeku Neretvu i željezničku prugu Sarajevo – Ploče. Most je projektovan kao kontinuirani prednapregnuti most s glavnim rasponom od 147 metara. Promjenjivog je poprečnog presjeka i jedinstvenom konstrukcijom za oba kolovoza. Stubovi su monolitno povezani s rasponskom konstrukcijom koja se izvodi slobodnom konzolnom gradnjom.

Na drugom mjestu trenutno najduži izgrađeni most na Koridoru 5c je: Most Studenčica na jugu Bosne i Hercegovine.  Dužina mosta je 555 metara, a najveća visina oko 90 metara, što ga svrstava među najveće objekte ove vrste u našoj državi. Glavni rasponi su 120 metara. Stubovi su sandučasti temeljeni dijelom na plitkim temeljima, a najviši stubovi na pilotima dužine od 15 do 20 metara.  Zbog velike visine stubova i velikog raspona izabrana je monolitna, prednapregnuta rasponska konstrukcija sandučastog presjeka promjenljivog presjeka (od 7 metara visine iznad stubova do 3,5 metra u sredini raspona) koja je izvođena sistemom slobodne konzolne gradnje.

Na trećem mjestu je najviši vijadukt Babina rijeka, koji se sastoji se od dva paralelna objekta pojedinačne dužine. Desni vijadukt dužine 308,74 metra projektovan je kao jedna cjelina s rasponima od 108,163 te još 108 metara i lijevi vijadukt dužine 389,28 metara. Njegova kompleksnost ogleda se u izuzetno složenim geološko-geomehaničkim karakteristikama terena, zbog čega je lijevi vijadukt  izveden kao zasebna konstrukcija i produžen je za još 208 metara, sa rasponskom konstrukcijom od prednapregnutog betona, oslonjenom na zajednički krajnji oslonac lijevog objekta vijadukta Babina rijeka, te pet srednjih i krajnji stub. Vijadukt premošćuje Babinu rijeku i lokalnu saobraćajnicu na visini od cca. 120 metara. Objekti imaju po tri raspona oslonjena na dva krajnja i dva srednja stuba. Oba objekta su građena tehnologijom slobodne konzolne gradnje, gdje krajnji rasponi su dužine 110 metara, a glavni raspon iznosi 165 metara. Rasponska konstrukcija je sandučastog poprečnog presjeka promjenjive visine, srednji stubovi su visine cca 60 i 80 m.

Mostovi su najvrjednije građevine koju je čovjek ikada napravio. Spajaju kontinente, obale, ljude, kulture, civilizacije, ali i ljudska srca. Ljudi često podcjenjuju njihovu vrijednost te gledaju na njih samo kao na jednu običnu građevinu koja nema neke značajnije uloge osim da spaja obale i skraćuje put. Trebamo shvatiti da su oni, ipak, nešto više od toga. Podsjećaju nas na našu prošlost tako da je ne smijemo zaboraviti i da je trebamo prenositi budućim naraštajima.

Press JP Autoceste FBiH

Panevropski prometni koridori predstavljaju mrežu cestovnih i željezničkih prometnih pravaca koje su definisali predstavnici Evropske unije, Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Evropu i Evropske konferencije prometnih ministara. Mreža koridora uspostavljena je radi uspješnog odvijanja međunarodnog prometa na evropskom kontinentu, boljega povezivanje članica Evropske unije te prometa između Evrope i Azije.

Danas su zemlje zapadne Evrope u procesu privredne i političke tranzicije i teže što bržem ulasku u Evropsku uniju. U ostvarivanju toga cilja prometno je povezivanje veoma važno i predstavlja temelj za bolje ekonomsko, kulturno i naučno povezivanje i za cjelovit razvoj toga područja. .

Koridor 5c sastoji se od glavnog tranzitnog puta sjever-jug između zemalja regije kroz Bosnu i Hercegovinu. Nakon produžetka TEN-T mediteranskog koridora na zapadni Balkan, koridor započinje u Budimpešti, prolazi preko sjeverne Hrvatske (Osijek), kroz Bosnu i Hercegovinu preko Doboja, Zenice, Sarajeva i Mostara, a završava u hrvatskoj luci Ploče.

Koridor 5c za Bosnu i Hercegovinu znači izlazak iz izolacije i brža socijalna i ekonomska integracija u evropsko okruženje

Bosna i Hercegovina s Koridorom 5c uključuje se kao važna tranzitna zemlja poveznica između evropskog jugoistoka i sjevera i sebi otvara šansu za ubrzani pristup u zapadnoevropske i evroatlanske integracije.

Kroz ulaganja u održivu infrastrukturu, što predstavlja ključne preduvjete za dugoročni ekonomski rast.

Prometno povezivanje otvara našoj zemlji mogućnost razvojnog potencijala naročito naglašeno u području industrijske kooperacija, turizma i razvoja poljoprivrede.

Autoceste su pokretači ekonomskog i društvenog razvoja, i svaka nova dionica koja se krene gradit će ubrzati integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, te kreirati nove poslovne prilike u regiji u vidu radnih mjesta i prihoda. Strateške investicije u završetak autoceste na Koridoru 5c, u vrijeme ekonomske nesigurnosti zbog pandemije izazvane Covidom-, su jasan signal da su međunarodne finansijske institucije u prvom redu EIB I EBRD uz doprinos Evropske unije u skladu sa Agendom povezanosti pouzdan partner Zapadnog Balkana, odnosno Bosne I Hercegovine.

Preko 1,5 miliona ljudi, koji žive duž Koridora 5c koji povezuje sjever i jug Bosne i Hercegovine, svjedoče poboljšanju njihove pristupačnosti zahvaljujući doprinosu Okvira za investicije zapadnog Balkana u ovaj transportni stub.

Kroz BiH prolazi više od 325 km koridora 5c, što je prva velika autocesta i najveći ikad infrastrukturni projekat u historiji zemlje. Trasa autoceste A1 na Koridoru 5c je projektovana u skladu s TEM standardima, s dvije odvojene kolovozne trake, svaka s po dvije saobraćajne trake (vozna i preticajna) za svaki smjer kretanja i po jednu zaustavnu traku za prinudno zaustavljanje u svakoj kolovoznoj traci i brzine od 130 km / h. Praktično, za tipično putovanje od Sarajeva do mora, koje sada traje tri i po sata, za nekoliko godina bit će smanjeno na dva sata. Međutim, u transportnom sektoru – kao i u automobilskoj industriji – brzina nije sve. Očekuje se da će nova infrastruktura smanjiti stope prometnih nesreća i operativne troškove i troškove održavanja za autoputeve i korisnike za više od 7%.

Konkretna podrška EU izgradnji Koridora 5c kroz grant aplikacija

Zahvaljujući činjenici da se izgradnja Koridora 5c finansira iz kreditnih sredstava međunarodnih finansijskih institucija u prvom redu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB), JP Autoceste FBiH je u prilici da aplicira za bespovratna sredstva Evropske unije. Do sada je službeno odobreno više od 144 miliona eura bespovratnih sredstava za izgradnju Koridora 5c u Federaciji BiH kroz devet aplikacija i to za dionice: Svilaj – Odžak, Putnikovo brdo – Medakovo, Poprikuše – Nemila, Ponirak – Vraca, Tunel Zenica – Donja Gračanica, Tarčin – ulaz u tunel Ivan, Tunel Ivan, Buna – Počitelj I Počitelj – Zvirovići.

Također, WBIF je za određene projekte na Koridoru 5c odobrio grantove tehničke pomoći koji će biti implementirani putem IPF-a (Infrastructure Project Facility). Kao rezultat ovih grantova JP Autoceste FBiH će dobiti studijsku i projektnu dokumentaciju i to za dionice: Ivan – Ovčari, Ovčari – ulaz u tunel Prenj I Izlaz iz tunela Prenj – Mostar sjever.

Press JP Autoceste FBiH

Vlada FBiH je na jučerašnjoj sjednici dala suglasnost na finanlne tekstove mandatnih pisama za financiranje izgradnje autoceste na Koridoru Vc za dionice Ovčari – tunel Prenj – Mostar sjever i  Mostar sjever – Mostar jug. Davanjem suglasnosti na finalne tekstove utvrđene su osnove na kojima će Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) surađivati s partnerima s ciljem podrške i mobilizacije kreditnih i grant  sredstava za pripremu i provođenje projekta izgradnje za navedene dionice.

JP Autoceste FBiH je kroz suradnju sa financijskim institucijama za financiranje izgradnje dionice Ovčari – Tunel Prenj – Mostar sjever osiguralo ponudu za zajedničko financiranje Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 600 milijuna eura. Također, za dionicu Mostar sjever – Mostar jug osigurana je ponuda za zajedničko
financiranje od strane konzorcija domaćih banaka i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u ukupnom iznosu od 240 milijuna eura,

Izgradnjom dionica Ovčari – tunel Prenj – Mostar sjever i Mostar sjever – Mostar jug bit će okončana izgradnja Koridora Vc kroz FBiH, a bit će omogućeno i prometno povezivanje sjevera i juga zemlje. Na cijeloj dionici od Ovčara do petlje Mostar jug će se graditi 10 mostova, 12 tunela i dvije petlje.

Najsloženiji građevinski poduhvat na ovoj dionici je tunel Prenj. Dužina tunela po Idejnom projektu iznosi 10,165 kilometar, što ga čini najdužim tunelom u regiji. Zbog velike dužine prilikom projektovanja i izgradnje, te kasnije eksploatacije tunela bit će nužno primjeniti posebne mjere sigurnosti u tunelima u skladu sa Direktivom 2004/54/EC.

Press JP Autoceste FBiH

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda i direktorica Ureda Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH Manuela Naessl potpisali sporazum o dva granta Evropske unije ukupne vrijednosti oko 15,5 miliona eura namjenjenih za izgradnju autoceste na dionicama Tunel Zenica – Donja Gračanica te Buna – Počitelj.

Ceremoniji potpisivanja prisustvovao je i specijalni predstavnik EU za BiH i šef Delegacije EU u BiH ambasador Johann Sattler.

“EBRD podržava izgradnju Koridora 5C od prvog dana, unazad 15 godina u kontekstu ove vrlo važe infrastrukturne mreže. Riječ je o izuzetno važnom projektu za privredu ove zemlje, posebno u ovom periodu kada zemlja treba da se suoči s negativnim posljedicama pandemije. U prethodnom periodu Europska unija izdvojila je preko 150 milijuna eura bespovratnih sredstava za ubrzanje dinamike rada na ovim projektima. Osim novčane pomoći, Europska unija pruža pomoći entitetskim javnim poduzećima u procedurama javnih nabavki i generalno reforme i unaprijeđenja u putnom sektoru” izjavila je Manuel Naessi, direktorica EBRD-a u BiH.

Vrijednost granta za poddionicu Tunel Zenica – Donja Gračanica iznosi 9.222.000 eura, dok je drugi ugovor vrijedan 6.219.140 eura i sredstva će biti utrošena na izgradnju poddionice Buna – Počitelja.

“Osnovni razlog zašto Europska unija ulaže u ovakve infrastrukturne projekte je taj što je Bosna i Hercegovina na putu prema članstvu u EU i samim time želimo njezino snažnije integriranje u kontekstu transeuropske prometne mreže. Ovakve investicije su isplative, njihovi benefiti su višestruki, od smanjenja vremena koje je potrebno za putovanje, pozitivnih efekata na turizam i druge grane, a tu su i očiti benefiti za samu ekonomiju” naglasio je Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH.

Grantove odnosno bespovrata sredstva Evropske unije su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Završetak radova na obje poddionice bit će tokom ove godine. Riječ je o izuzetno važnim projektima, prije svega za bh privredu  posebno u vrijeme pandemije.

Press JP Autoceste FBiH 

Poddionica Tarčin – Ivan podijeljena je na dva lota. LOT 1 uključuje dio od  Tarčina do ulaza u Tunel Ivan, dok je LOT 2 sam Tunel Ivan. Jedan od zaštitnih znakova LOT-a 1 je most Raštelica 2, s dužinom od 610 metara, most koji sa svojih 19 raspona premoštava magistralnu cestu i širu dolinu.

„Zvanično je ovaj ugovor krenuo 31. avgusta 2020. godine. Imali smo ozbiljne zahvate od samog početka tako da sada imamo i ozbiljan rezultat nakon nekih 4-5 mjeseci. Na mostu Raštelica 2 urađeni su svi šipovi, ukupna dužina šipova je bila nekih 4,3 km, urađeno je 50% temeljnih stopa i stubova,  na desnom objektu urađene su dvije rasponske konstrukcije i na lijevoj jedna, te se vrši priprema  za daljnji nastavak radova na ovome mostu“ kazao je Ermin Handžar, šef projekta na poddionici Tarčin – Ivan.

Na mostu Raštelica 1 urađeno je pola od ukupne količine šipova, započeti su radovi na temeljnim stopama, te su počeli radovi na jednom stubu. Pripremljeni su i obalni stubovi tako da je dinamika u planiranom okviru, na nekim mjestima i ispred. Ovaj ugovor je podijeljen na sedam sektora i na svakome od sektora se odvijaju radovi.

LOT 2  ukupne dužine je dva kilometra, a sam tunel Ivan 1750 m. Ovo je dvocijevni tunel, gdje svaka cijev služi za jedan smjer saobraćaja. Unutar tunela predviđeno je pet poprečnih veza za pješake i jedna konekcija za interventna vozila u slučaju nekih nezgoda.

„Do sada je iskopano 75% tunela. Dinamika je zadovoljavajuća, čak smo i ispred što se tiče radova iskopa i primarne podgrade. Tunel se izvodi po novoj austrijskoj tunelskoj  metodi, što je već kod nas postala klasična metoda, tako da kada se uzmu svi parametri s dinamikom radova nećemo imati problema“ saopštio je Handžar.

Tunel Ivan nastavlja se na LOT 1 koji iznosi 4,9 km, tako da je ukupna dužina poddionice Tarčin – Ivan 6,9 km. Na ovu poddionicu nadovezuje se spojna cesta na kojoj će se nalaziti buduće naplatne kućice, a koja će osigurati komunikaciju između magistralne ceste M17 i autoceste A1.

Na ovoj poddionici, trenutno je angažovano 200 radnika, a u jeku sezone biti će angažovano preko 400 radnika koji će raditi aktivno na oba lota. Na tunelu se radi u tri smjene, dok se na trasi radi u jednoj smjeni. Dnevna dinamika je na zadovoljavajućem nivou i u skladu je sa dostavljenom dinamikom radova.

„Što se tiče radova na Tunelu Ivan bilo je poteškoća s geologijom i zbog pojave podzemnih voda. Rješavamo i to tako da se radovi odvijaju nesmetano i bez zastoja. U lijevoj tunelskoj cijev nam je preostalo 411 m, a u desnoj tunelskoj cijevi ostalo je još za iskopati 566 m. Proboj tunela predviđa se sredinom juna mjeseca“ izjavio je Damir Peštelić, predstavnik izvođača radova.

Plan je da se poddionica Tarčin – Ivan pusti u promet na početku ljeta 2022. godine.

Press JP Autoceste FBiH

Svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine upućujemo čestitke povodom

1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

U okviru izgradnje autoceste na Koridoru Vc, na prostoru južne Hercegovine, trenutno je najveći fokus stavljen na dvije poddionice, Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići. Dok na poddionici Buna – Počitelj radovi polako ulaze u završnu fazu (trenutno se vrše asfalterski radovi), na poddionici Počitelj – Zvirovići intezivirane su aktivnosti na izvođenju radova nakon što u prethodna dva mjeseca uslijed vremenskih neprilika radovi bili usporeni. Izgradnjom poddionica Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići, Bosna i Hercegovina dobit će novih 18 km autoceste.

Poddionica Počitelj – Zvirovići, koja je dio dionice Počitelj – Bijača, podijeljena je na dva lota. LOT 1 obuhvaća trasu autoceste od petlje Počitelj do početka mosta Počitelj i od kraja mosta Počitelj do petlje Zvirovići. LOT 2 obuhvaća izgradnju mosta Počitelj, jednog od najkompleksnijih objekata na cijelom Koridoru Vc.

Trenutno se na LOT-u 1, Sekcija 1, vrše iskopi i nasipi na glavnoj trasi. Do sada je završeno 96% iskopa i 80% nasipa. Potputnjaci Bivolje Brdo i Ševaš Njive su završeni, a trenutno se vrši zasipanje klinova. Na natputnjaku Gradina izvode se radovi na izradi skele i oplate rasponske konstrukcije, a aktualizirani su i radovi na izgradnji Interregionalne petlje Počitelj. U prethodnom periodu pojačan je intezitet radova na spojnim cestama prema M6 i M17 kao i radovi na CP Počitelj, na izradi temelja za čeličnu nadstrešnicu. Na Sekciji 2 LOT-a 1 završeno je 44% iskopa i 60% nasipa te 24% završnog sloja nasipa. U tunelu Počitelj, koji je probijen četiri mjeseca prije roka, trenutno se radi na izradi hidoroizolacije i ugradnji geotekstila u desnoj tunelskoj cijevi i betoniranja dijela sekundarne obloge i ugradnji priparnog podgradnog sklopa u lijevoj tunelskoj cijevi. Od ostalih objekata, na mostu M4  se radi na betoniranju zadnjeg segmenta desne rasponske konstrukcije i na izradi skele prvog segmenta lijeve rasponske konstrukcije, dok je na potputnjaku Orlovača završeno 95% radova. Izvođač radova na izgradnji autoceste na poddionici Počitelj – Zvirovići, LOT 1, je kineska kompanija China State Construction Engineering Corporation Limited, a vrijednost ugovora iznosi 56.522.840,50 eura bez PDV-a.

Na izgradnji mosta Počitelj, nakon obavljanja najtežeg dijela posla, postavljanja šipova, nastavilo se sa radovima koje se vrše na više pozicija istodobno. Na upornjaku U1 koji se nalazi s lijeve obale rijeke Neretve izbetonirane su prve dvije faze temelja te se armiraju potporni zidovi uz upornjak. Na stupnom mjestu S1 koji se također nalazi na lijevoj obali rijeke Neretve vrši se iskop tvrde stijene do kote dna temelja. Na stupnim mjestima S3 i S5, na desnoj obali rijeke Neretve,  izbetonirane su četiri kampade, dok je na stupnom mjestu S4 izbetonirano pet kampada i trenutno se armira šesta kampada. Radove na izgradnji mosta Počitelj izvodi   konzorcij koji čine Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina), a ukupna vrijednost radova je 28.114.889,53 eura bez PDV-a.

Osim aktivnosti na poddionicama Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići, JP Autoceste FBiH provodi tenderske procedure i za izbor najpovoljnijeg izvođača radova za poddionice Mostar jug – Tunel Kvanj i Tunel Kvanj – Buna. U petom mjesecu ove godine očekuje se potpisivanje ugovora o izgradnji s najpovoljnijim izvođačem za poddionicu Tunel Kvanj – Buna.

Press JP Autoceste FBiH