Poddionica Tarčin – Ivan podijeljena je na dva lota. LOT 1 uključuje dio od  Tarčina do ulaza u Tunel Ivan, dok je LOT 2 sam Tunel Ivan. Jedan od zaštitnih znakova LOT-a 1 je most Raštelica 2, s dužinom od 610 metara, most koji sa svojih 19 raspona premoštava magistralnu cestu i širu dolinu.

„Zvanično je ovaj ugovor krenuo 31. avgusta 2020. godine. Imali smo ozbiljne zahvate od samog početka tako da sada imamo i ozbiljan rezultat nakon nekih 4-5 mjeseci. Na mostu Raštelica 2 urađeni su svi šipovi, ukupna dužina šipova je bila nekih 4,3 km, urađeno je 50% temeljnih stopa i stubova,  na desnom objektu urađene su dvije rasponske konstrukcije i na lijevoj jedna, te se vrši priprema  za daljnji nastavak radova na ovome mostu“ kazao je Ermin Handžar, šef projekta na poddionici Tarčin – Ivan.

Na mostu Raštelica 1 urađeno je pola od ukupne količine šipova, započeti su radovi na temeljnim stopama, te su počeli radovi na jednom stubu. Pripremljeni su i obalni stubovi tako da je dinamika u planiranom okviru, na nekim mjestima i ispred. Ovaj ugovor je podijeljen na sedam sektora i na svakome od sektora se odvijaju radovi.

LOT 2  ukupne dužine je dva kilometra, a sam tunel Ivan 1750 m. Ovo je dvocijevni tunel, gdje svaka cijev služi za jedan smjer saobraćaja. Unutar tunela predviđeno je pet poprečnih veza za pješake i jedna konekcija za interventna vozila u slučaju nekih nezgoda.

„Do sada je iskopano 75% tunela. Dinamika je zadovoljavajuća, čak smo i ispred što se tiče radova iskopa i primarne podgrade. Tunel se izvodi po novoj austrijskoj tunelskoj  metodi, što je već kod nas postala klasična metoda, tako da kada se uzmu svi parametri s dinamikom radova nećemo imati problema“ saopštio je Handžar.

Tunel Ivan nastavlja se na LOT 1 koji iznosi 4,9 km, tako da je ukupna dužina poddionice Tarčin – Ivan 6,9 km. Na ovu poddionicu nadovezuje se spojna cesta na kojoj će se nalaziti buduće naplatne kućice, a koja će osigurati komunikaciju između magistralne ceste M17 i autoceste A1.

Na ovoj poddionici, trenutno je angažovano 200 radnika, a u jeku sezone biti će angažovano preko 400 radnika koji će raditi aktivno na oba lota. Na tunelu se radi u tri smjene, dok se na trasi radi u jednoj smjeni. Dnevna dinamika je na zadovoljavajućem nivou i u skladu je sa dostavljenom dinamikom radova.

„Što se tiče radova na Tunelu Ivan bilo je poteškoća s geologijom i zbog pojave podzemnih voda. Rješavamo i to tako da se radovi odvijaju nesmetano i bez zastoja. U lijevoj tunelskoj cijev nam je preostalo 411 m, a u desnoj tunelskoj cijevi ostalo je još za iskopati 566 m. Proboj tunela predviđa se sredinom juna mjeseca“ izjavio je Damir Peštelić, predstavnik izvođača radova.

Plan je da se poddionica Tarčin – Ivan pusti u promet na početku ljeta 2022. godine.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

Svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine upućujemo čestitke povodom

1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

U okviru izgradnje autoceste na Koridoru Vc, na prostoru južne Hercegovine, trenutno je najveći fokus stavljen na dvije poddionice, Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići. Dok na poddionici Buna – Počitelj radovi polako ulaze u završnu fazu (trenutno se vrše asfalterski radovi), na poddionici Počitelj – Zvirovići intezivirane su aktivnosti na izvođenju radova nakon što u prethodna dva mjeseca uslijed vremenskih neprilika radovi bili usporeni. Izgradnjom poddionica Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići, Bosna i Hercegovina dobit će novih 18 km autoceste.

Poddionica Počitelj – Zvirovići, koja je dio dionice Počitelj – Bijača, podijeljena je na dva lota. LOT 1 obuhvaća trasu autoceste od petlje Počitelj do početka mosta Počitelj i od kraja mosta Počitelj do petlje Zvirovići. LOT 2 obuhvaća izgradnju mosta Počitelj, jednog od najkompleksnijih objekata na cijelom Koridoru Vc.

Trenutno se na LOT-u 1, Sekcija 1, vrše iskopi i nasipi na glavnoj trasi. Do sada je završeno 96% iskopa i 80% nasipa. Potputnjaci Bivolje Brdo i Ševaš Njive su završeni, a trenutno se vrši zasipanje klinova. Na natputnjaku Gradina izvode se radovi na izradi skele i oplate rasponske konstrukcije, a aktualizirani su i radovi na izgradnji Interregionalne petlje Počitelj. U prethodnom periodu pojačan je intezitet radova na spojnim cestama prema M6 i M17 kao i radovi na CP Počitelj, na izradi temelja za čeličnu nadstrešnicu. Na Sekciji 2 LOT-a 1 završeno je 44% iskopa i 60% nasipa te 24% završnog sloja nasipa. U tunelu Počitelj, koji je probijen četiri mjeseca prije roka, trenutno se radi na izradi hidoroizolacije i ugradnji geotekstila u desnoj tunelskoj cijevi i betoniranja dijela sekundarne obloge i ugradnji priparnog podgradnog sklopa u lijevoj tunelskoj cijevi. Od ostalih objekata, na mostu M4  se radi na betoniranju zadnjeg segmenta desne rasponske konstrukcije i na izradi skele prvog segmenta lijeve rasponske konstrukcije, dok je na potputnjaku Orlovača završeno 95% radova. Izvođač radova na izgradnji autoceste na poddionici Počitelj – Zvirovići, LOT 1, je kineska kompanija China State Construction Engineering Corporation Limited, a vrijednost ugovora iznosi 56.522.840,50 eura bez PDV-a.

Na izgradnji mosta Počitelj, nakon obavljanja najtežeg dijela posla, postavljanja šipova, nastavilo se sa radovima koje se vrše na više pozicija istodobno. Na upornjaku U1 koji se nalazi s lijeve obale rijeke Neretve izbetonirane su prve dvije faze temelja te se armiraju potporni zidovi uz upornjak. Na stupnom mjestu S1 koji se također nalazi na lijevoj obali rijeke Neretve vrši se iskop tvrde stijene do kote dna temelja. Na stupnim mjestima S3 i S5, na desnoj obali rijeke Neretve,  izbetonirane su četiri kampade, dok je na stupnom mjestu S4 izbetonirano pet kampada i trenutno se armira šesta kampada. Radove na izgradnji mosta Počitelj izvodi   konzorcij koji čine Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina), a ukupna vrijednost radova je 28.114.889,53 eura bez PDV-a.

Osim aktivnosti na poddionicama Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići, JP Autoceste FBiH provodi tenderske procedure i za izbor najpovoljnijeg izvođača radova za poddionice Mostar jug – Tunel Kvanj i Tunel Kvanj – Buna. U petom mjesecu ove godine očekuje se potpisivanje ugovora o izgradnji s najpovoljnijim izvođačem za poddionicu Tunel Kvanj – Buna.

Press JP Autoceste FBiH

 

U organizaciji JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, Sektor za upravljanje i održavanje, održano je dodijeljivanje godišnjih priznanja najuspješnijim blagajnicima i vođama smjena za 2020. godinu. Ovogodišnja dodjela priznanja je bila četvrta po redu i već polako postaje tradicionalna manifestacija unutar JP Autoceste FBiH.

Najuspješniji blagajnici su izabrani po kriteriju ostvarenog broja prolaza vozila u 2020. godini, a nagrađeni su: Admir Dević, Mufid Abdović, Eldis Skenderagić, Adnan Čolić, Mirsada Imamović, Sanela Ramić, Selma Porča, Damir Piknjač, Aida Čarković, Naris Kuko i Andrija Markić.

Najuspješniji vođe smjena za 2020. godinu izabrani su na temelju dva kriterija (broj vozila na naplati i iznos dopune na ACC TAG uređajima), a nagrađeni su  Vladimir Ilić, Mirza Katica i Merima Lavić.

Priznanja najuspješnijim djelatnicima je uručio Marin Jelčić, izvršni direktor Sektora za upravljanje i održavanje, koji je u svome govoru čestitao i zahvalio nagrađenima, ali i svim ostalim blagajnicima i vođama smjena na njihovom naporu i doprinosu u ostvarivanju pozitivnih poslovnih rezultata u teškom i izazovnom vremenu.

Press JP Autoceste FBiH

 

 

 

Nakon završetka aktivnosti na izgradnji Zeničke obilaznice, fokus aktivnosti JP Autoceste FBiH u zeničkoj regiji stavljen je na nastavak radova prema sjeveru, na poddionicama Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca kao i na sjevernoj sekciji dionice Tunel Zenica – Donja Gračanica.

Poddionica  Vranduk – Ponirak, koja je dio dionice Poprikuše – Zenica sjever, ukupne je dužine 5,3 km i značajniji objekti na poddionici su mostovi Vranduk 1 i Vranduk 2 te istoimeni tunel. Na gradilištu se trenutno provode aktivnosti na svim objektima kao i na otvorenom dijelu trase. Na trasi se izvode iskopi, zaštite kosina, izgradnja šipova i izrada potpornih zidova, dok se na pojedinim dijelovima trase vrše dodatne istražne bušotine. Specifičnost trase je tlocrtno i visinski razdvojen lijevi i desni kolnik autoceste zbog činjenice da se autocesta proteže kroz jako strme padine, a obzirom da se autocesta nalazi u većem dijelu u zasjeku, isprojektiran je značajan broj visokih potpornih zidova koji se rade tehnologijom armirane zemlje. Uz radove na trasi izvode se i radovi na deponiji Malinjak.

Na mostovima Vranduk 1 (dužina 390 m) i Vranduk 2 (dužina 340 m) u tijeku su radovi na upornjacima i rasponskim konstrukcijama na stubnim mjestimaa, a do sada su završene pozicije: stubno mjesto i rasponska konstrukcija S2L, stubno mjesto i rasposnka konstrukcija S3L, upornjak U2L, stubna mjesta S2D, S3D i U2D (Vranduk 1) i stubna mjesta S1L, S2L, S1D i S2D, upornjaci U2L i U2D (Vranduk 2). Na tunelu Vranduk, ukupne dužine 400 m, trenutno se provode radovi na ugradnji mreža i samobušećih sidara.

Izvođač radova na izgradnji poddionice Vranduk – Ponirak je konzorcij Azvirt L.L.C (Azerbejdžan) i Hering d.d. Široki Brijeg (BiH), dok nador nad izvođenjem radova vrši konzorcij DRI upravljanje investicij d.o.o. (Slovenija) – DIVEL d.o.o. Sarajevo (BiH). Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Vranduk – Ponirak je 76.592.799,03 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID).

 

Na poddionici Ponirak – Vraca koja je dio dionice Poprikuše – Zenica sjever, dominantan objekt je tunel Zenica koji čini preko 90% trase autoceste. Tunel Zenica izvodi se kao dvocijevni tunel,  ukupna dužina desne tunelske cijevi je 3371,9 m, a lijeve cijevi 3324,1 m. Tunel prolazi ispod planine Vepar i imati će devet prolaza za pješake, dva prolaza za motorna vozila i dvije zaustavne niše, a gradi se po NATM modelu (Nova austrijska tunelska metoda) koja je jako pogodna s obzirom na očekivane promjene geoloških i geotehničkih uvjeta. Na izgradnji tunelu radi 120 radnika, a radovi se odvijaju 24 sata. Radovi na probijanju tunela izvode se istovremeno s južne i sa sjeverne strane. Sa sjeverne strane, u mjestu Ponirak, radove izvodi Euro – Asfalt d.o.o. Sarajevo, dok radove s južne strane izvodi turska kompanija Cengiz insaa Sanayi ve Ticaret A.S. Do sada je na sjevernoj strani tunela Zenica iskopano 830 metara lijeve i 900 metara desne tunelske cijevi, a na južnoj strani izveden je iskop, primarna podgrada i betonska obloga obje tunelske cijevi u dužini od 870 metara, mjereno od izlaznog portala uključujući i poprečne prolaze.

Najveći problem u izgradnji tunela Zenica predstavlja prisustvo podzemnih voda u velikim količinama ( u pojedinim trenucima do 1600 litara u minuti), međutim, niti složeni geološki uvjeti nisu narušili planiranu dinamiku radova. Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je 59.408.825,00 eura bez uključenog PDV-a, a sredstva su osigurana putem Europske investicijske banke (EIB) u visini od 50 milijuna eura i bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 19 milijuna eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Press JP Autoceste FBiH

Akcize su vrsta posebnog poreza na potrošnju. Porezi na potrošnju se plaćaju prilikom kupovine nekog proizvoda, i uključeni su u njegovu prikazanu cijenu, kao i PDV, s tim što na fiskalnom isječku možete provjeriti i koliki je iznos PDV-a, dok to sa akcizama nije slučaj.

Akcize su poseban poreski oblik jer se ne naplaćuju na sva dobra i usluge (kao što je slučaj sa PDV-om) već samo na manji broj odabranih proizvoda. U Bosni i Hercegovini ovi proizvodi su naftni derivati, duhanske prerađevine, alkohola i bezalkoholna pića, kafa i biogoriva i biotečnosti.

Akciza i putarina su posebni oblici indirektnih poreza, koji su u Bosni i Hercegovini regulisani Zakonom  o akcizama u BiH  i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, usvojen krajem 2017. godine.

Prema posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, putarina kao vrsta indirektnog poreza plaća se na biogoriva i biotečnosti i na naftne derivate i to u iznosu od:

• 0,15 KM po litru proizvoda, odnosno kilogramu tečnog naftnog gasa za puteve i
• 0,25 KM po litru proizvoda, odnosno kilogramu tečnog naftnog gasa, od čega se na izgradnju autocesta odnosi 0,20 KM, a na izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva 0,05 KM.

Ovaj iznos koji se izdvaja za izgradnju autocesta je posljednjim izmjenama Zakona o akcizama u BiH povećan sa 0,10 KM na 0,20 KM.

Prihodi po osnovu putarina uplaćuju se na Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje, a njihova raspodjela vrši se u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.

Koliko i šta od akcize na gorivo dobiva JP Autoceste FBiH?

U skladu sa Zakonom o akcizama putarina kao vrsta indirektnog poreza plaća se na biogoriva i biotečnosti i naftne derivate. Iznos putarine od 0,25 KM po litri proizvoda izdvaja se za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta, od čega JP Autoceste FBiH ostvaruje dio prihoda od putarine u visini od 0,20 KM po litri proizvoda, namijenjen za izgradnju autocesta.

Imajući u vidu da nije donesen akt o konačnoj metodologiji raspodjele prihoda od putarine za autoceste i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta, Upravni odbor UIO je sredinom 2018. godine donio Odluku o privremenoj raspodjeli prihoda kojom je utvrđeno da se od ukupnog prihoda od putarine 10% ostaje na podračunu kod Centralne banke, a služit će za poravnanje prihoda po utvrđivanju konačne metodologije raspodjele. Preostalih 90% prihoda dijeli se između entiteta i Brčko Distrikta tako da 59% pripada Federaciji Bosne i Hercegovine, 39% pripada Republici Srpskoj a 2% Brčko Distriktu.  Prije ove Odluke na snazi je bila Odluka o privremenoj raspodjeli prihoda od putarine iz 2009. godine, koja je propisivala istu metodologiju. Prema ranijoj praksi isplata zadržanog iznosa je vršena svake dvije godine. Posljednja isplata zadržanog iznosa JP Autoceste FBiH je izvršena u 2017. godini.

Bitno je naglasiti da 10% ukupno prikupljene akcize još uvijek stoji uplaćeno na računu Uprave za indirektno oporezivanje i da JP Autoceste FBiH imaju potraživanje prema UIO u iznosu cca. 70 miliona KM. Na sjedinici Upravnog odbora UIO još uvijek nije donesena odluka o načinu raspodjele zadržanih sredstava, ali je učinjen pomak u vidu formiranja radne grupe koja će se sastojati od zainteresiranih strana.

Prema tome JP Autoceste FBiH od prihoda namjenske akcize od 2011. godine – od kada je osnovano u skladu sa Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine, a registrovano i započelo rad 1. januara 2011. godine, kao pravni sljednik Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta, organa u sastavu Ministarstva prometa i komunikacija  Federacije BiH, do danas ostvarilo prihode u visini od 1,01 milijardu KM.

Od 1. februara 2018. godine od kada se primjenjuje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, kojim je povećan iznos akcize, do 31.12.2020. godine, JP Autoceste FBiH  ostvarilo prihode po ovom osnovu u visini od cca. 486 miliona KM.

 Novac od akciza se koristi za izgradnju autoceste i evo kako

JP Autoceste FBiH je do sada već uložilo u izgrađeni dio Koridora Vc, u dužini od cca 102 km iznosi 1,62 milijarde KM. Navedena kapitalna ulaganja obuhvataju izdatke za građenje, usluge nadzora nad građenjem, izdatke za projektnu dokumentaciju, troškove kamata u vremenskom periodu kada su se isti u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima do stavljanja izgrađenih poddionica/dionica u upotrebu mogli kapitalizirati, te ostali zavisni troškovi.

U zadnjem kvartalu 2020. godine okončana je izgradnja 11 kilometara duge Zeničke zaobilaznice, poddionice: Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i južna sekcija Donja Gračanica – Tunel Zenica. Ukupna investicijska vrijednost radova je iznosila 225 miliona eura.

Ukupna ulaganja za eksproprijaciju zemljišta za potrebe izgradnje Koridora Vc do danas iznose  239,15 miliona KM.

Za izgradnju Koridora Vc osiguravaju su sredstva putem kreditnih linija kod međunarodnih finansijskih institucija: Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investicijska banka (EIB), OPEC Fond za međunaordni razvoj (OFID) i Kuvajtski fond za arapski ekonomski razvoj (KFAED).

Do sada na izgradnju Koridora Vc u potpunosti su utrošene kreditne linije u visini od cca 518,04 miliona Eura (1,01 milijardi KM) i to: EBRD 205 miliona Eura, EIB 75 miliona Eura, EIB 166 miliona Eura, KFAED u visini od 10,5 miliona KVD (cca 30 miliona Eura) i OFID 48 miliona USD (cca 42,04 miliona Eura).

JP Autoceste FBiH je sa povećanjem akcize na gorivo za 10 feninga ubrzalo postupke osiguranja kreditnih linija i samim tim direktno omogućilo kontinuitet izgradnje Koridora Vc.

Trenutno su efektivne kreditne linije u visini od  cca 595 milion Eura ili 1,16 milijardi KM. Kreditnim linijama se trenutno vrši  finansiranje izgradnje i to: OFID 24 miliona Eura (Vraca – Donja Gračanica), EBRD 80 miliona Eura (Vraca – Donja Gračanica i Buna – Počitelj), EBRD 76 miliona (Svilaj – Odžak i Klopče – Donja Gračanica) Eura, OFID visini cca 49 miliona Eura (Vranduk – Ponirak), KFAED cca 36 miliona Eura (Nemila – Vranduk, EIB 50 miliona Eura (Ponirak – Vraca), EIB 100 miliona (Počitelj – Zvirovići) i EBRD 180 miliona Eura (Poprikuše – Nemila, Mostar Jug – tunel Kvanj, Lot 2. tunel Ivan).

Trenutno je aktivno osam gradilišta na Koridoru Vc (ukupne ugovorene vrijednosti radova i nadzora cca 1,5 milijardi KM) i to: Poprikuše – Nemila, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca, Vraca – Donja Gračanica (sjeverna sekcija), Tarčin – Ivan Lot 1. Tarčin – ulaz u tunel Ivan i Tarčin – Ivan lot 2. tunel Ivan, Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići, čija se izgradnja finansira iz međunarodnih kreditnih sredstava.

Pored naprijed navedenih, aktivna su još dva gradilišta (ukupno ugovorene vrijednosti radova i nadzora 79,1 miliona KM) i to: brza cesta Prača – Goražde (I faza) čija se izgradnja finansira iz sredstava Budžeta FBiH i  Regionala R2425a Tromeđa – Zvirovići čija se izgradnja finansira iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH. Također iz vlastitih sredstava se graditi i Sarajevska obilaznica lot 3b (ugovorena vrijednost 21,4 miliona KM).

U toku su aktivnosti na provođenju tenderskih procedura za dionice: Putnikovo brdo – Medakovo, Nemila – Vranduk, Kvanj – Buna i Mostar Jug – Kvanj procijenjene vrijednosti radova i nadzora cca 536 miliona KM.

Paralelno s ovim aktivnostima provode se i aktivnosti na postizanju efektivnosti kreditnih linija: EBRD 60 miliona Eura (Putnikovo brdo – Medakovo), EIB 100 miliona EUR-a (tunel Kvanj – Buna) i EIB 140 miliona Eura (Tarčin – Ivan i Poprikuše – Nemila).

Pored osiguranja sredstava putem kreditnih linija, bitno je napomenuti da JP Autoceste FBiH provedi i aktivnosti na osiguranju bespovratnih grant sredstava za sve dionice čija se izgradnja finansira iz sredstava EBRD-a i EIB-a.

Sada postoji zatvorena finansijska konstrukcija za sve dionice koje su u izgradnji, odnosno za koje je tenderska procedura u toku.

U toku se pripremne aktivnosti za građenje preostalih dionica na Koridoru Vc i to: Medakovo – Ozimice, Ozimice – Poprikuše, Ovčari – Mostar Sjever i Mostar Sjever – Mostar Jug ukupne procijenjenje vrijednosti radova i nadzora cca 2,3 milijarde KM. JP Autoceste FBiH je pokrenulo aktivnosti za osiguranje kreditnih sredstava za ove dionice. Pokrenuta je inicijativa za zaduženje kod EIB-a u visini od 340 miliona Eura za izgradnju dionice Medakovo – Ozimice i Ozimice – Poprikuše. Također, EBRD i EIB su dostavile pismo namjere o spremnosti za sudjelovanje u finansiranju projekta izgradnje dionice autoceste od Ovčara do Mostara Sjever (34 km) sa potencijelnim iznosom kredita do 600 miliona Eura. EBRD je dostavio mandatno pismo za sufinansiranje izgadnje dionice autoceste Mostar Sjever – Mostar Jug. Aktivnosti oko osiguranja navedenih kreditnih linija su u toku.

Kada je u pitanju način korištenja akcize, bitno je naglasiti da je trenutni investicijski ciklus u kojem se nalaze JP Autoceste FBiH značajno veći od iznosa ukupljeno prikupljene akciza u poslijednje tri godine. Akciza se prikuplja i koristi za vraćanje dugoročnih međunarodnih povoljnih kredita koji se koriste isključivo za građenje autoceste.

U posljednje tri godine iznos investicija u toku, koje se odnose na građenje je dosegao 865 miliona KM, a razlika u odnosu na početak 2018. godine je 615 miliona KM. To znači da je u poslijednje tri godine u izgradnju autoceste uloženo preko 615 miliona KM.

U periodu od 2018. do 2020. JP Autoceste FBiH je izmirilo sve svoje dospjele obaveze koje je imalo i prema dobavljačima, prema vlasnicima zemljišta kao i prema kreditorima. U periodu od 1.1.2018. do 31.12.2020 za servisiranje dugoročnih kredita (otplata i kamata) isplaćeno je 260.387.372 KM.

Kapitalne investicije 

Izgradnja autocesta i brzih cesta u svakoj državi predstavlja visoko značajne i važne projekte kako za lokalne zajednice kroz koju putna mreža prolazi, tako i za cjelokupnu državu i društvo.

Postoji veliki broj pozitivnih efekata do kojih dolazi izgradnjom putne infrastrukture, posebno autocesta, kao što su: omogućavanje bržeg razvoja, porast BDP, olakšavanje poslovanja privrednim subjektima i građanima kreiranje zaposlenosti, stvaranje pretpostavki za veći izvoz, smanjenje broja nesreća i smanjenje društvenih troškova uzrokovanih nesrećama i usljed manjeg habanja vozila, itd.

Sigurno je da generacije koje dolaze zaslužuju da putuju po boljim putevima, kao i turisti, da privreda koristi bolje puteve i svi oni koji žele da posjete BiH.

Dugoročno to su investicije koje imaju svoj povrat i nema nikakve dvojbe da li je to korisno.

 

Press JP Autoceste FBiH