Voloder za FENA-u: Intenzivirani radovi na svim dionicama, tunel Prenj ključan za cijeli Koridor

Direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder izjavio je da su intenzivirani radovi na ključnim dionicama autoputa na Koridoru Vc, te da je izgradnja tunela koji će prolaziti kroz Prenj, dužine 10,5 kilometara, ključna za cijeli Koridor.

U skorije vrijeme će, po njegovim riječima, biti objavljen poziv za međunarodni tender, kao i za dionicu Mostar sjever – Mostar jug.

– Pred nama su godine značajnog povećanja obima gradnje i velikih ulaganja u završetak autoceste na Koridoru Vc. Naravno da je moguće ubrzati izgradnju i mi to već radimo na svim dionicama. Ukoliko uspijemo realizirati sve što planiramo uraditi, a već smo puno toga i uradili, rok do 2028. koji su naveli federalni premijer i resorni ministar su realni, uz uvjet izgradnje tunela Prenj u periodu od šest godina – naveo je Voloder za Fenu.

Po njegovim riječima, trenutno je aktivno osam gradilišta, na kojima se gradi još gotovo 40 kilometara autoceste, a ukupna investicijska vrijednost tih radova je oko 1,14 milijardi KM. U narednih šest do deset mjeseci planiraju ugovaranje i početak izgradnje novih 85 kilometara i to su poslovi vrijednosti 2,5 milijarde KM.

– Važno je reći da je finansiranje autoceste na Koridoru Vc zaokruženo osim dionice od Bradine do Ovčara, ali i to rješavamo i Evropska investicijska banka (EIB) je pokazala interes za finansiranje 50 posto od ukupnih sredstava, a u toku su razgovori sa resornim ministarstvom i Vladom FBiH za iznalaženje drugog dijela sredstava. Očekujemo da će Vlada FBiH u skorije vrijeme potpisati sporazume i za tu dionicu, što znači da ćemo moći započeti sa aktivnostima na svim dionicama na Koridoru Vc koje su ostale da se izgrade – istakao je Voloder.

U međuvremenu su, kako je dodao, raspisali tendere i na sjeveru i na jugu zemlje. Osim toga, na sjeveru pripremaju tender za posljednju dionicu od Ozimica do Poprikuša i u ovoj godini planiraju potpisati ugovore za sve dionice do Doboja.

– Naš plan je da sjeverni dio Koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Doboja, završimo do kraja 2025. godine. Na jugu su tenderi u toku i bit će do kraja godine ugovorene dionice i raspisani tenderi za sve dionice, osim od Bradine do tunela Prenj i od tunela Prenj do Mostara sjever, jer su ove dionice u fazi projektovanja – naveo je Voloder.

Naglasio je da će ovog ljeta pustiti u promet dionicu Tarčin-Ivan u dužini  6,9 kilometara, a za dvije godine građani će se moći voziti autocestom bez prekida u dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča.

– Koridor Vc je bio podijeljen na mnogo manjih dionica, što u svakom slučaju otežava provođenje određenih procedura. S druge strane, nema više laganih trasa autoceste, gradi se kroz planinska područja složene geološke građe, sa velikim brojem objekata, dugim mostovima i tunelima – napomenuo je Voloder.

Od izuzetne važnosti je i izgradnja brzih cesta, za koje je Vlada Federacije BiH na prijedlog Autocesta FBiH izdvojila značajna sredstva kroz program kapitalnih ulaganja. Voloder je podsjetio da su odabrani strateški putni pravci za cestovno umrežavanje Federacije: Orašje-Tuzla, Bihać-Cazin-Kladuša-Republika Hrvatska, Mostar-Široki Brijeg-Republika Hrvatska, Lašva-Travnik-Jajce i Prača-Goražde.

– Posebno je važno da je osiguran nastavak izgradnje tunela Hranjen što je dio strateškog projekta dogovorenog još u Daytonu, iako do Vlade na čelu sa Fadilom Novalićem ni jedan premijer nije uspio ni započeti njegovu realizaciju. Problemi na koje sam naišao kad sam došao u Autoceste su riješeni sa izvođačima, radovi nisu prekidani. Naš prvi cilj je bio nastavak izgradnje tunela Hranjen i u tome smo uspjeli uz podršku Vlade. Kako bi se ovaj projekat u potpunosti završio, izgradnja tunela i pristupne ceste ispred i iza tunela, pripremamo dokumentaciju za kreditno zaduženje – dodao je Voloder.

Trenutno su, prema po riječima, u izgradnji tri projekta brzih cesta ukupne dužine 12 kilometara, a investicija u te radove iznosi 188 miliona KM. Ostali projekti su u različitim fazama pripreme za izgradnju, za neke su potpisani ugovori za projektovanje, paralelno se pribavljaju potrebne saglasnosti i pripreme za eksproprijaciju.

Kao pozitivan primjer Voloder je istakao zajednički rad sa predstavnicima Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona koji zajedno sa Autocestama FBiH i lokalnom zajednicom ispunjavaju sve svoje obaveze i zahvaljujući tome će vrlo brzo raspisati tender za izgradnju prve dionice brze ceste na tom prostoru.

– S druge strane, imamo određene zastoje na području Unsko-sanskog kantona jer Vlada još nije usvojila ni prostorni plan koji je neophodan za sve dalje dozvole za gradnju. Još prošle godine sam skrenuo pažnju rukovodstvu Kantona na to, jer JP Autoceste FBiH i pored najbolje volje da gradimo brzu cestu to nećemo moći bez dozvola – naveo je Voloder.

Napomenuo je da imaju dobru podršku evropskih partnera za sve projekte, te da su od evropskih banaka dobili pozitivne signale i za finansiranje Jadransko-jonske autoceste.

– Dosad nam je kroz Investicijski okvir Zapadnog Balkana odobreno više od 297 miliona eura grantova bespovratnih sredstava. Od kraja prošle godine, zahvaljujući radu i rezultatima nove Uprave, nivo finansijskog učešća bespovratnih sredstava podignut je sa 20 na 40 posto od ukupne procijenjene vrijednosti projekta. Već smo preduzeli prve korake u pripremi planske i projektne dokumentacije za pripremu izgradnje autoceste na Jadransko-jonskom koridoru – istakao je Voloder.

Naveo je da su itekako svjesni globalne ekonomske krize koja je počela sa pandemijom koronavirusa, a koja je sad dodatno pojačana invazijom Ruske Federacije na Ukrajinu zbog čega je zabrinut cijeli svijet i koja se odražava na sve, ne samo na naš građevinski sektor.

– Nadamo se da bi druga polovina godine mogla donijeti prijeko potrebnu stabilizaciju svima i iskreno želimo da se stanje što prije normalizuje. Međutim, bez obzira na poskupljenja, nestašicu građevinskog materijala i razne pritiske koji utiču ne samo na privredu nego na društvo u cjelini, mi smo, prvenstveno našim angažmanom, na osnovu raspoloživih sredstava i kapaciteta uspjeli pokrenuti puno toga i već sad možemo reći da je na prostoru Federacije BiH svojevrsna ekspanzija izgradnje cestovne infrastrukture. Federacija je već sad jedno veliko gradilište, a u periodu koji slijedi bit će i značajno povećanje obima posla – rekao je Voloder.

Obezbjeđivanjem što više sredstava za kapitalne projekte, po njegovim riječima, omogućit će se ubrzana izgradnja cestovne infrastukture što jeste jedan od ključnih uvjeta kao odgovor na globalnu krizu i pomoć privredi od države.

Kada je riječ o tome šta najviše usporava projekte u ovoj oblasti, te kako se to može promijenti, Voloder je rekao da nisu zadovoljni dosadašnjom dinamikom donošenja odluka, brzinom provođenja nabavki, brzinom gradnje.

– Ključni zadatak nove Uprave je da ubrzamo proces izgradnje. Nedostatak rada na projektnoj dokumentaciji i pripremama za gradnju u proteklim godinama je izražen problem i jasno je da kasnimo, da je sve trebalo biti u fazi izgradnje u svim pravcima. Izgubljeno vrijeme ne možemo nadoknaditi, ali možemo svi ozbiljnije pristupiti svojim obavezama i uraditi puno više i dosta brže. Bez izgrađene cestovne infrastrukture, kao i željezničke, nema razvoja društva i zajednice – naglasio je Voloder.

Dodao je da je transport roba skup zbog čega su robe manje konkurentne. Zato, naglasio je, treba “probuditi” sve aktere i usmjeriti energiju u izgradnju i razvoj kako bi dali šansu svima da što više i što bolje razmišljamo o budućnosti i o tome šta možemo postići.

– Vođeni tom vizijom izgradnje i napretka mi smo u Autocestama već promijenili puno toga, pa i u organizacionom smislu i formirali smo nove timove za realizaciju zadataka. Uz to, najavili smo da ćemo insistirati na poštivanju rokova gradnje i da ćemo početi koristiti ugovorom predviđene klauzule za kažnjavanje izvođača koji budu kasnili sa izvođenjem radova, što do sada nije bio slučaj. Započeli smo i krenuli u puno investicija. Iako su rezultati već vidljivi, najveći dio će biti vidljiv tek u narednom periodu. Sva ova ulaganja trebaju da doprinesu kvalitetnijoj i sigurnijoj saobraćajnoj povezanosti koja s druge strane doprinosi privredi i razvoju zemlje – rekao je direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder za Fenu.

Naglasio je da sa Autoputevima Republike Srpske i Ministarstvom komunikacija i prometa BiH imaju dobru saradnju s ciljem planiranja, kako povezivanja svih krajeva u BiH, tako i prema susjednim zemljama.

Izvor:  fena.ba

 

Svilaj – Odžak

Svilaj – Odžak

Izvještaj o stanju na autocesti A1 za 20.06.2022.god

Svilaj – Odžak (10 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

Zenica sjever -Tarčin (93 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

Zvirovići-Bijača (10 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

 

Vanredna regulacija saobraćaja dionica Zenica sjever – Zenica jug:
Zbog radova na zamjeni dilatacije na vijaduktu Klopče, dionica Zenica sjever-Zenica jug, desna strana (pravac Zenica-Sarajevo), saobraćaj  se preusmjerava u preticajnu traku dok su vozna i zaustavna traka zatvorene za saobraćaj.
 
Vanredna regulacija saobraćaja na petlji Podlugovi:
Zbog sanacije kolovoza na izlaznim trakama naplatnog mjesta Podlugovi za saobraćaj je zatvoren izlaz sa autoceste  A1 prema Podlugovima, sa postavljenom privremenom saobraćajnom signalizacijom. Saobraćaj se preusmjerava na petlje Visoko i Sarajevo sjever. Ulazi na autocestu A1 na petlji Podlugovi prema Sarajevu i Zenici je u funkciji.
Sanacija kolovoza će se vršiti u periodu 13.06. – 22.06.
U zoni petlje Podlugovi (obje strane) izvode se radovi na sanaciji kolničke konstrukcije uz postavljenu privremenu signalizaciju na mjestu radova.
 
Vanredna regulacija saobraćaja NM Sarajevo sjever:
U zoni petlje Sarajevo sjever do NM Sarajevo sjever (obje strane) izvode se radovi na sanaciji  kolničke konstrukcije uz postavljenu privremenu signalizaciju na mjestu radova.

FOTO Svilaj – Odžak

Završena i u promet puštena dionica Svilaj – Odžak, ukupne dužine 10,7 km, strateški je važna ne samo za poboljšanje cestovne infrastrukture nego i za regionalnu saradnju i bolju komunikaciju s EU.

Izgradnja ove dionice koštala je 69,2 miliona eura sa PDV-om, a radovi su finansirani iz kredita Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), grant i vlastitih sredstva JP Autoceste FBiH.

Projekat je sufinasirala Evropska unija bespovratnim sredstvima u visini od 17,4 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Na dionici od značajnih objekata nalaze se četiri natputnjaka, tri potputnjaka, tri prolaza za divljač, dvije petlje, odmorište, čeono naplatno mjesto i dva mosta.

Press JP Autoceste FBiH

Elmedin Voloder, direktor Autocesta FBiH za Dnevni avaz: Za izgradnju Koridora 5C još 2,5 milijardi KM

Pred nama su godine značajnog povećanja obima gradnje i velikih ulaganja u završetak autoceste na Koridoru 5C.

Trenutno imamo aktivno osam gradilišta, na kojima se gradi još blizu 40 kilometara autoceste.

Ukupna investicijska vrijednost tih radova iznosi oko 1,14 milijardi maraka.

Šest godina

Kaže ovo u razgovoru za “Avaz” Elmedin Voloder, direktor “Autocesta FBiH”.
– Ukoliko uspijemo realizirati sve što je planirano, a već smo puno toga i uradili, rok do 2028. koji su naveli premijer i resorni ministar je realan, uz uvjet izgradnje tunela Prenj u periodu od šest godina. U narednih šest do deset mjeseci planiramo ugovaranje i početak izgradnje novih 85 kilometara i to su poslovi u vrijednosti od 2,5 milijardi KM – kaže Voloder.Važno je, tvrdi, da je finansiranje autoceste na Koridoru 5C zaokruženo, osim dionice od Bradine do Ovčara, ali da je već Evropska investicijska banka (EIB) pokazala interes za finansiranje 50 posto od ukupnih sredstava.- Očekujemo da će Vlada FBiH u skorije vrijeme potpisati sporazume i za navedenu dionicu, što znači da ćemo moći započeti s aktivnostima na svim dionicama na Koridoru 5C koje su ostale da se izgrade. Naš plan je da sjeverni dio Koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Doboja, završimo do kraja 2025. godine – ističe Voloder.

 

Tarčin – Ivan 

Ovoga ljeta u promet će biti puštena dionica Tarčin – Ivan, u dužini od 6,9 kilometara.- Za dvije godine građani će se moći voziti autocestom bez prekida u dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča.

Izgradnja brze ceste

Trenutno imamo u izgradnji tri projekta brzih cesta ukupne dužine 12 kilometara. Investicija ovih radova iznosi 188 miliona maraka.Odabrani su strateški putni pravci za cestovno umrežavanje Federacije: Orašje – Tuzla, Bihać – Cazin – Kladuša – Republika Hrvatska, Mostar – Široki Brijeg – Republika Hrvatska, Lašva – Travnik – Jajce i Prača – Goražde.

Izvještaj o stanju na autocesti A1 za 17.06.2022.god

Svilaj – Odžak (10 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

Zenica sjever -Tarčin (93 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

Zvirovići-Bijača (10 km)

Stanje prohodnosti: saobraćaj se odvija po suhom kolovozu.

Vanredne regulacije saobraćaja:
 
  • Zbog radova na zamjeni dilatacije na vijaduktu Klopče,dionica Zenica sjever-Zenica jug,desna strana (pravac Zenica-Sarajevo), saobraćaj se preusmjerava u preticajnu traku dok su vozna i zaustavna traka zatvorene za saobraćaj;

 

  • Zbog izvođenja radova na sanaciji kolovoza u zoni petlje Podlugovi i  izlaznim trakama naplatnog mjesta Podlugovi za saobraćaj će biti zatvoreni izlazi sa autoceste  A1 prema Podlugovima. Sanacija će se vršiti u periodu 13.06 – 22.06. kada će se saobraćaj preusmjeravati na petlje Visoko i Sarajevo sjever. Ulazi na autocestu A1 na petlji Podlugovi prema Sarajevu i Zenici će biti u funkciji.Postavljena privremena saobraćajna signalizacija;

 

  • U zoni petlje Sarajevo sjever izvode se radovi na sanaciji kolničke strukture za saobraćaj  od NM Sarajevo sjever do petlje Sarajevo sjever u dužini od 400 m cca sa obje strane autoceste A1. Postavljena privremena saobraćajna signalizacija.

 

U Banjoj Luci održan sastanak uprava JP Autoceste FBiH i Autoputeva RS

Predstavnici Javnog preduzeća „Autoputevi Republike Srpske“ d.o.o. Banja Luka razgovarali su
danas (četvrtak, 16. juni 2022. godine) u Banjoj Luci sa delegacijom Javnog preduzeća „Autoceste
Federacije BiH“ d.o.o. Mostar.
Glavna tema razgovora bila je saradnja u realizaciji velikih infrastrukurnih projekata, od kojih je
izgradnja dionica autoputa na panevropskom Koridoru 5c jedan od prioriteta. Postignut je dogovor
vezan za rješavanje imovinsko – pravnih odnosa i tehničkih detalja oko izgadnje tunela Putnikovo
Brdo 2.
Istovremeno, dogovoreno je da u narednom periodu nadležne službe oba preduzeća pronađu
zajedničko rješenje za sistem naplate putarine, kako bi se olakšalo korištenje autoputa na Koridoru
5c.
Pored toga, na sastanku je razgovarano i o potrebi što hitnije raspodjele neraspoređenih sredstava
u iznosu od 175 miliona KM, prikupljenih po osnovu akciza, koja su trenutno zamrznuta na
računima Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Riječ je o deset (10%) odsto sredstava, koje UIO BiH
zadržava do donošenja nove odluke Upravnog odbora UIO BiH o načinu raspodjele prikupljenih
sredstava. Predstavnici dva preduzeća zatražiće hitan sastanak Vlada Republike Srpske i
Federacije BiH sa Ministarstvom finansija i trezora BiH, kako bi se našlo adekvatno rješenje
raspodjele zadržanih sredstava.
Vršilac dužnosti direktora JP „Autoputevi Republike Srpske“ d.o.o. Banja Luka Slobodan
Stanarević rekao je da je na sastanku postignut visok stepen saglasnosti o neophodnosti češćih
susreta predstavnika dva preduzeća, na svim nivoima, kako bi na vrijeme bile uočene i otklonjene
eventualne smetnje i poteškoće u pripremi i realizaciji infrastrukturnih projekata.
-Jedan od najznačajnijih projekata, koji očekuje naša dva preduzeća, jeste izgradnja tunela
Putnikovo brdo na drugoj dionici Koridora 5c, takozvanoj „dobojskoj obilaznici“, ali i utvrđivanje
trase autoputa na području Distrikta Brčko, koja bi trebalo da bude sastavni dio autoputa Beograd
– Sarajevo – Beograd, ali i budućeg autoputa Beograd – Banja Luka – naglasio je Stanarević.
Direktor JP „Autoceste FBiH“ Elmedin Voloder poručio je da se saobraćajni sistem u BiH mora
sagledavati kroz integralni pristup, a sve u cilju postizanja optimalnih rezultata kod planiranja i
ugovaranja ključnih infrastrukturnih projekata od regionalnog značaja.

-Naš zajednički interes jeste izgradnja modernog i bezbjednog autoputa na Koridoru 5c, kao i na
ostalim pravcima. Uz to, namjera nam je da intenziviramo izgradnju mreže autoputeva i brzih
puteva kroz čitavu BiH. U tom smislu, već smo preduzeli prve korake u pripremi planske i projektne
dokumentacije za pripremu izgradnje autoputa na Jadransko – jonskom koridoru – istakao je
Voloder.

Predstavnici “Autocesta FBiH” pozvali su delegaciju JP “Autoputevi Republike Srpske” u uzvratnu
posjetu Sarajevu i zajednički obilazak gradilišta na Koridoru Vc na području Federacije BiH.

Press JP Autoceste FBiH

 

 

Posjeta studenata Građevinskog fakulteta gradilištu Poprikuše-Nemila

Studenti Građevinskog fakulteta iz Sarajeva u pratnji svojih profesora, u srijedu 15.06.2022. godine, posjetili su gradilište autoceste na Koridoru Vc, poddionicu Poprikuše-Nemila.

Studente i profesore na gradilištu dočekali su predstavnici firmi koje izvode radove, kao i šef projekta gradilišta ispred JP Autoceste FBiH, Reuf Kadrić, te im detaljno predstavili projekat, izazove sa kojima se susreću, kao i trenutnu dinamiku radova nakon čega su zajedno obišli gradilište.

Studenti su imali priliku vidjeti kako teku radovi na poddionici Poprikuše-Nemila, upoznati su sa detaljima izvođenja radova, građevinskim materijalima, konstrukcijama mostova, tunela, kao i drugim pojedinostima gradilišta o čemu su učili kroz dosadašnju teoriju tokom obrazovanja.

“Studenti su danas imali priliku vidjeti ono što uče u toku školovanja, te vidjeti izgradnju tunela. Pregledali smo tunel Golubinja, koji je bio zahtjevan zbog teških geoloških uvjeta. Specifičan je bio način gradnje, zato što je trebalo čitavu sekularnu oblogu armirati, što obično nije slučaj. Obilaskom mostova imali su priliku vidjetu različitu gradnju mostova što su učili kroz teoriju, a danas su imali priliku vidjeti na licu mjesta kojom se tehnologijom izvode radovi. Vidjeli su šta se dešava kada su prognozirani geološki uslovi drugačiji i šta se treba u takvim slučajevima poduzeti na prilagođavanju projekata stvarnim uslovima na terenu.” – izjavio je profesor Građevinskog fakulteta Anis Balić.

Poddionica Poprikuše – Nemila dužine je 5,5 km, a objekti koji su projektovani za ovu dionicu su tunel Golubinja, mostovi Golubinja 1 i Bosna, te vijadukti Golubinja 2 i Kovanići.

Press JP Autoceste FBiH