Članovi delegacije JP Autoceste FBiH, koje je predvodio direktor Adnan Terzić, sastali su se danas s članovima Vlade BPK Goražde kako bi razgovarali o projektu izgradnje tunela Hranjen, vrijednom 190 miliona KM, koji će prema procjenama stručnjaka putovanje na relaciji između Sarajeva i Goražda skratiti za 45 minuta.

Podsjećamo, prošle sedmice je raspisan tender za prvu fazu izgradnje koja podrazumijeva proboj tunela i postavljanje pregrade, što je najznačajniji, ali i najzahtjevniji dio izgradnje. Prva faza će koštati 70 miliona KM, a rok za izgradnju tunela Hranjen je 36 mjeseci.

“Politika je svoje rekla i poslije ovog politika više nema šta da govori, sada govore procedure, izvođači, projektanti i mislim da je ovo projekt koji je najspremniji za realizaciju s obzirom na to da ne trebaju više nikakve odluke. Za nas je tunel tenderisan, stvar optimizacije samog projekta bit će stvar koja će se desiti nakon odabira najpovoljnijeg izvođača, a taj najpovoljniji izvođač podrazumijeva da će imati i najpovoljniju trasu. Zvaničnike kantona smo upoznali o dinamici realizacije cijelog projekta, a to je poluprofil kompletne brze ceste. Ovo je prva brza cesta za Autoceste FBiH koju počinjemo raditi i mi se nadamo da ćemo vrlo brzo rješavati pitanja i prema Jajcu i prema Tuzli i od Širokog prema Hrvatskoj, kao i pitanje brze ceste za Krajinu”, izjavio je Adnan Terzić, direktor JP Autoceste.

Izgradnja tunela Hranjen predstavlja historijski projekt za Goražde jer će se cestovna udaljenost grada na Drini i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 smanjiti na 56 kilometara. S obzirom na kvalitet nove trase, vožnja između Sarajeva i Goražda će trajati svega 45 minuta, umjesto dosadašnjih sat i po.

“Ovo je epilog dugogodišnjih aktivnosti koje smo vodili, znamo da je prošle sedmice raspisan tender za izgradnju tunela, a danas smo upoznati o elementima samog tendera i ovo je jedan bitan trenutak za BPK Goražde i Istočnu Bosnu”, izjavio je Emir Oković, premijer BPK Goražde.

U delegaciji JP Autoceste FBiH bili su i izvršni direktor za projektovanje i građenje Jasmin Bučo te izvršni direktor za ekonomsko-finansijske poslove Ivica Ćurić, a sastanku je u zgradi BPK Goražde prisustvovao i premijer Vlade Kantona Sarajevo Adem Zolj.

“Radostan sam što je realizacija brze ceste konačno krenula. Sarajevski kanton odavno učestvuje u realizaciji projekata na području BPK, mi smo uradili i dio rekonstrukcije saobraćajnice iz smjera Trnova preko Grebka, a učestvovali smo i u finansiranju dokumentacije za ovaj projekt. Tunel Hranjen je glavni dio ove trase i treba što prije početi realizaciju tog projekta. Dobro je što je i Federalna vlada prihvatila finansiranje, ne sumnjam da će ovo biti uspješno završeno, jer ovo je konačno prvi konkretan korak da se krene u realizaciju ovako značajnog projekta”, kazao je Zolj.

Izvor: Klix

Vlada Federacije BiH donijela je danas dvije odluke o izuzimanju i prenamjeni poljoprivrednog i šumskog zemljišta za potrebe izgradnje autoceste i pratećih objekata na Koridoru Vc, u skladu s prostornim planovima.

Riječ je o katastarskim česticama na dionici Buna-Počitelj, te dionicama Poprikuše – Nemila i Nemila – Donja Gračanica.

Odluke su uslov za pribavljanje urbanističkih saglasnosti za ove dionice.

PRIHVAĆEN GRANT ZA IZGRADNJU DIONICE KORIDORA Vc
SVILAJ – ODŽAK, GRANIČNOG PRIJELAZA I MOSTA NA SAVI

Također na sjednici Federalna vlada je dala saglasnost za prihvatanje granta namijenjenog za finansiranje izgradnje dionice autoceste Svilaj – Odžak na Koridoru Vc, po Sporazumu o grantu zaključenom u Luksemburgu 25. aprila 2017. godine i Sarajevu 27. aprila iste godine između Bosne i Hercegovine i Evropske investicijske banke u iznosu do 20.073.000 eura. Grant sredstva će biti umanjena prije isplate prve tranše za 440.022 eura na ime provedbene takse Banci i 16.001 eura na ime rezerve za pokriće troškova revizije provođenja ovog projekta. Sredstva su namijenjena za izgradnju dionice autoceste Svilaj – Odžak duge 10,7 kilometara, uključujući izgradnju objekta na graničnom prijelazu i prekograničnog mosta preko rijeke Save u Svilaju (u BiH je 50 posto mostovne konstrukcije u dužini od 330 metara). Ukupna cijena ovog projekta procijenjena je na 109.500.000 eura.

Za realizaciju Odluke i izvještavanje zaduženi su Federalno ministarstvo finansija i JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar.

Data je i saglasnost za zaključivanje supsidijarnog sporazuma, za ova sredstva, a za njegovo potpisivanje ovlašćena je federalna ministrica finansija Jelka Milićević. Bosna i Hercegovina će na osnovu supsidijarnog sporazuma sredstva granta staviti na raspolaganje Federaciji BiH, koja će ih posebnim sporazumom o pod-grantu staviti na raspolaganje Autocestama FBiH.

 

 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je na današnjoj sjednici Prijedlog ugovora o finansiranju izgradnje dionice Ponirak-Vraca (tunel Zenica). Ugovor o kreditiranju bit će sklopljen sa Evropskom investicijskom bankom (EIB), a vrijedan je 50 miliona eura. Rok otplate kredita je 25 godina, uključujući šest godina grejs perioda, sa alokacijom na FBiH.

Također na istoj sjednici prihvaćen je i prijedlog kreditnog sporazuma sa Kuvajtskim fondom za arapski ekonomski razvoj (KFAED), vrijedan 36 miliona eura za izgradnju dionice Nemila-Vranduk. Period otplate kredita je 20 godina, uključujući pet godina grejs perioda, sa alokacijomna FBiH.

Osiguranim sredstvima će se graditi dvije nove dionice prema sjeveru zemlje i to: dionica Nemila – Vranduk duga 5,67 km te dionica Ponirak – Vraca duga 2,65 km, a najznačajniji objekat na dionici je tunel Zenica dužine 2475 m lijeva cijev i 2420 m desna cijev.

Oba ova sporazuma s osnovama za zaključivanje bit će dostavljeni Predsjedništvu BiH, a za bh. potpisnika predložen je ministar financija i trezora.

 

Press služba JP Autoceste FBiH

 

Jučer je probijena desna cijev tunela Pečuj, na poddionici Klopče – tunel Pečuj (Donja Gračanica).

Dužina desne cijevi probijenog tunela iznosi 1014 metara.

Proboj lijeve tunelske cijevi u dužini od 1000 metara očekuje se u maju ove godine.

Inače ovo je drugi probijeni tunel na ovoj geološki komplikovanoj dionici, nakon tunel Ričice dugog 628 metara.

Radove na ovom dijelu autoceste na Koridoru Vc izvodi konzorcij Euro-asfalt i Strabag AG.

Vrijednost ugovora je 107.879.289,94 eura sa PDV-om, a sredstva su osigurana putem međunarodnih finasijskih institucija OPEC fonda za međunarodni razvoj i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

 

Press služba JP Autoceste FBiH

 

 

 

Svim građanima i građankama BiH JP Autoceste FBiH želi sretan 1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Direktor „Autocesta FBiH“ Adnan Terzić toplo je pozdravio odluku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) da se našoj državi dodijeli nešto više od 700 miliona eura koji bi u naredne dvije godine bili utrošeni u gradnju Koridora 5C.

Kako je jučer saopćeno iz sjedišta EBRD-a, BiH će dobiti novac za sedam dionica na ovom autoputu.

Pet dionica

Radi se o dionicama od Poprikuše ka Nemiloj kod Zenice, tunelu „Ivan“, konekciji od Mostara, ka jugu do tunela „Kvanj“, dijelu Koridora 5C od Karuše do tunela „Putnikovo brdo“ te dijelu autoputa koji od tunela „Ivan“ vodi prema Mostaru.

U RS je EBRD spreman kreditirati radove od Rudanke do Putnikovog brda te od Vukosavlja do Podnovlja.

Terzić u razgovoru za „Dnevni avaz“ kaže da se radi o kreditnim sredstvima, pod vrlo povoljnim uvjetima, u iznosu od 450 miliona eura koje dobiva FBiH te 250 miliona eura za RS.

– Ovo je finansijski odgovor međunarodne zajednice na usvajanje putarina. Mi smo se za ovakav sporazum borili mjesecima. Sada, kada je potpisan Memorandum o razumijevanju, EBRD kreće u realizaciju. A mi se odmah obraćamo drugim međunarodnim ustanovama za kreditiranje drugih dijelova Koridora. Već smo poslali pisma Evropskoj investicijskoj banci, ali i Kuvajtskom razvojnom fondu i mnogima drugima – ističe Terzić.

On je uvjeren da će na 450 miliona eura EBRD-a stići još toliko novca drugih međunarodnih finansijskih institucija. Najavljuje i zamah na Koridoru 5C.

– U Londonu je potpisan Memorandum o razumijevanju s predstavnicima BiH. To znači da EBRD odmah kreće u daljnje aktivnosti na realizaciji ovog dijela odobrenih sredstava – pojašnjava direktor „Autocesta FBiH“.

Centar Evrope

Dogovor o snažnijem finansijskom angažmanu EBRD-a u BiH potpisan je jučer u Londonu tokom samita ove finansijske ustanove i premijera s područja zapadnog Balkana.

Predsjednik EBRD-a Suma Čakrabarti (Chakrabarti) izjavio je da su odobreni projekti u BiH pripremani već duže vrijeme i da je zastoj bio uzrokovan političkim problemima.

– S ovim putevima, BiH će se približiti mjestu kojem pripada – centru Evrope – istakao je on.

Zanimljivo je i da je Evropska komisija, koju je predstavljao generalni direktor Direkcije za proširenje (DG NEAR) Kristijan Danijelson (Christian Danielsson), najavila da je i ta institucija spremna podržati realizaciju dogovora EBRD-a i BiH bespovratnim sredstvima. On nije precizirao o kolikoj se sumi radi, ali je istakao da je do sada Brisel od 2015. godine poklonio 100 miliona eura za poboljšanje cestovne strukture u BiH.

Izvor: Dnevni avaz

Adnan Terzić, direktor Autocesta FBiH za „Dnevni avaz“

Napravili smo projekt hitne sanacije klizišta na dionici Lepenica – Vlakovo. Ponovo se pojavilo klizište. Nekoliko dana vršimo praćenja i nema novog pomjeranja. Za sljedeću sedmicu planiran je sastanak nadzora, izvođača, investitora i da se utvrdi pravi razlog pojave klizišta.

Kazao je to u razgovoru za „Dnevni avaz“ Adnan Terzić, direktor JP „Autoceste FBiH“, govoreći o problemu popuštanja potpornih zidova na toj dionici, koje je radila turska kompanija „Cengiz Insaat“.

Utvrditi razlog
Sa svakom jačom kišom ili snijegom, naime, jedna traka u dužini od 300 metara na ovoj dionici bude zatvorena zbog pucanja potpornih zidova!
– Moramo uraditi projekt trajne sanacije, jer je očito da tu voda pravi problem i trebamo zajedno s nadzorom, izvođačem, i mi kao investitori, utvrditi razlog. Poznato je da su i projekti izmijenjeni, išlo se ka jednostavnijim rješenjima, jeftinijim. Razlog može biti i da izvođač (Cengiz Insaat, op. a.), kao ni projektant, nije obuhvatio sve rizike podzemnih voda. Ili da „Autoceste“, dakle tadašnja uprava, nije pravilno održavala te objekte – kaže Terzić.
Kako god, procjene su da će trajna sanacija ovog klizišta koštati oko 200.000 maraka, koje će morati izdvojiti „Autoceste“.

Dinamičnija gradnja

Osim aktuelne problematike, Terzić ističe da se za dinamičniju gradnju Koridora 5C moraju uključiti sve instance vlasti, prvenstveno državni nivo.
– Prioritet je da država BiH potpiše dogovorene sporazume s Evropskom investicijskom bankom (EIB) od 50 miliona eura za tunel „Zenica“, sa OFID-om od 49 miliona eura za dionicu Vranduk – Ponirak, sa KFAED-om od 36 miliona eura, te za jug, Buna – tunel „Kvanj“ od 100 miliona eura sa EIB-om. To prošle godine, iako su sporazumi ispregovarani, Ministarstvo finansija BiH nije moglo staviti u proceduru potpisivanja zbog toga što smo imali od Vlade FBiH uslov da ti krediti budu efektivni ako dođe do povećanja putarina. Budući da je došlo do povećanja, sada je prioritetno da FBiH i država završe potpisivanje tih sporazuma kako bismo mi u ovoj godini po njima mogli izvršiti podjelu za izvođenje – dodaje direktor „Autocesta“.

Finansijske ponude na dva projekta

– Otvorili smo finansijske ponude na dva projekta. Jedan je Počitelj – Buna od 30 miliona eura koji finansira EBRD, ai drugi je nastavak ove dionice od Donje Gračanice do Vraca, do spuštanja na M-17, kod Zenice. I njega finansira EBRD sa 50 miliona eura. Dakle, ta dva projekta trebala bi se, prema meni, dodijeliti u martu i aprilu i početi s radovima – kaže Terzić.

Teren u Zenici rijedak slučaj

Terzić kaže da je nedavno posjetio i trenutno najveće gradilište na Koridoru 5C, u Zenici.
– Nažalost, to je ispala najzahtjevnija dionica, zbog geološkog sastava tla i to je stvarno nešto što se rijetko viđa u praksi – ističe Terzić.
Početkom 2019. godine, smatra on, ova bi dionica trebala biti završena, što znači da će se autoput A1, odnosno ovaj dio Koridora 5C, spustiti na M-17 i u potpunosti zaobići Zenicu.
– Nemamo nekih zastoja ni kašnjenja. Ali, teško je predvidjeti, jer je teren zaista zahtjevan – kaže Terzić.

EGIDA

Još nismo refundirali od EPBiH 450.000 KM za klizište kod Kaknja, jer je njihovom greškom došlo do oštećenja autoputa.