1. Mala vijećnica – Beledija
Na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine okružena rijekama Bosnom i Savom te planinom
Vučjak nalazi se Općina Odžak s istoimenim središtem. U centru Odžaka se nalazi Beledija ili
mala gradska vijećnica (općinska zgrada), izgrađena 1903. godine. Ova historijska građevina
predstavlja primjer arhitekture iz perioda prijelaza iz 19. u 20. stoljeće na našim prostorima.
Predstavljala je gradsku kuću koja je odgovarala zahtjevima uprave i administracije toga
vremena. Mala vijećnica u Odžaku proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.

2. Tvrđava Vranduk
Smješten 14 kilometara od grada Zenice i izgrađen na stijeni iznad klisure, stari grad Vranduk
prelijepo je srednjovjekovno zdanje koje sa ponosom stoji na ovom mjestu duži niz vjekova.
Gotovo savršeno očuvano sve do danas, bio je povremeno i sjedište bosanskih kraljeva, a
posebno se za njegovu historiju spominje pretposljednji bosanski kralj Tomaš.
Stari grad Vranduk je, vjerovatno, podignut krajem 14. vijeka. Prvobitno je bio banski, a potom
kraljevski grad, te je bio i jedini utvrđeni grad u župi Brod, jednoj od sedam župa
srednjovjekovne Bosne. Tokom izgradnje utvrde, vodilo se računa o njenoj lokaciji, te je ona
konačno izgrađena na veoma važnom putnom pravcu sa ciljem kontrole putne komunikacije.
Osmanlije su u više navrata opsjedale Vranduk. Zauzeli su ga 1463. godine. U svom pohodu na
Bosnu 1697. godine, Eugen Savojski je, uočivši težinu osvajanja grada, zaobišao Vranduk.
Početkom 18. stoljeća utemeljena je Vrandučka kapetanija. U 18. i početkom 19. stoljeća grad
je služio kao zatvor za političke krivce. Austrijske trupe su 1878. godine zauzele grad i u njemu
držale posadu do 1890. godine kada je napušten.
Iako se na prvu možda čini mali površinom, čitavo mjesto izuzetno je sadržajno, te se u unutar
tvrđave nalazi muzej, sa velikim brojem zanimljivih eksponata, među kojima se izdvaja jedan
ugovor o trgovini potpisan 1449. godine od strane kralja Tomaša.
Unutar zidova Starog grada pronađeni su brojni arheološki nalazi iz srednjeg vijeka i
osmanskog perioda: posude, nakit, novčići, alatke, mamuze, i sl.  Svi nalazi su pohranjeni
u muzeju grada Zenice.

3. Kamberović polje
Kamberovića polje u Zenici je jedan od najljepših gradskih parkova u BiH.
Kamberovića polje krasi Zenicu u svakom godišnjem dobu. Tu se nalaze i mnogobrojni sportski
tereni od atletskog stadiona, preko teniskih terena, pa do terena za odbojku, košarku, mali
nogomet, nogomet, biciklističkim stazama i stazama za šetnju.

4.  Turističko-arheološki park Ravne 2
Arheološko-turistički park Ravne 2 je osnovan 2016. godine i predstavlja centralno mjesto
okupljanja kako domaćeg stanovništva, tako i turista, jer se tu odvija najveći broj događaja u
toku godine. U parku se nalaze brojne kamene instalacije (krugovi, megaliti), spiralna botanička
bašta, labirinti energije i ljubavi, rekreacijske staze, dječja igrališta, multimedijalna dvorana,
piramida, bine za jogu i meditaciju, koncertna bina s prirodnim amfiteatrom kapaciteta 5.000
posjetitelja, ružino trostruko srce, aleja organskih voćki, te brojne druge instalacije, kao i toaleti i
parking. Svi ovi sadržaji čine ga jednim od najatraktivnijih turističko-arheoloških parkova u Bosni
i Hercegovini, a i šire.

5. Baščaršija
Baščaršija je stara sarajevska čaršija, te historijski i kulturni centar grada. Baščaršija je
izgrađena u 15. vijeku kada je Isa-beg Ishaković osnovao cijeli grad.
Riječ Baščaršija potječe od riječi "baš", koja znači "glavna" na turskom, tako da Baščaršija znači
"glavna čaršija".
Baščaršija, u čijim okvirima se nalaze Stara pravoslavna crkva, Gazi Husrev-begova džamija,
medresa i biblioteka, Sahat kula, Stari jevrejski hram, Brusa i Gazi-Husrev begov
bezistan,  Vijećnica  i brojne druge znamenitosti je spomenik pod zaštitom države, kulturno-
historijsko središte Sarajeva i nezaobilazno mjesto za sve stanovnike i posjetitelje glavnog
grada BiH. Sebilj je centralno mjesto Baščaršije, trgovačkog dijela grada sa bezbroj uličica i
dućana prepunih robe u kojem i danas majstori pred vašim očima izrađuju proizvode od bakra.
Na Baščaršiji se može kupiti svašta, od ručno rađenog nakita, neizostavnih setova za bosansku
kafu do ručno rađenih magnetića i nakita od bakra. Tu su i razne zdjele, ukrasi za kuću, šarene
jastučnice, proizvodi od kože, odjeća…
Baščaršija je naravno i centralno mjesto da probate ukusne tradicionalne bosanske specijalitete.

6. Stari most
Simbol grada i nezaobilazno mjesto svakog obilaska Mostara je predivan Stari most na rijeci
Neretvi, po mnogočemu jedinstven. Sam grad je dobio ime po “mostarima”, čuvarima mostova,
tako da su mostovi oduvijek važan dio njegova identiteta.
Vrijedi spomenuti da se on do 1566. godine prvo zvao most sultan Sulejman koji je dao nalog da
se most izgradi, potom Veliki most, da bi tek kasnije dobio ime Stari most koje nosi danas.

Ova prekrasna kamena građevina duga je 28,7 metara i široka 4 metra, s lukom od 21 metra, a
kad se promatra s odrazom u Neretvi izgleda kao krug koji simbolizira život. Uz njegovu gradnju
i povijest vežu se brojne legende, poput one da je projektant Hajrudin pobjegao netom prije
dovršetka jer je sultan zaprijetio da će ga ubiti ako se most uruši.
Komitet za svjetsku baštinu je jula 2005. upisao područje Starog mosta Starog grada Mostara
na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Stari most, poznat je i po čuvenim skokovima u rijeku Neretvu.

7. Stari grad Počitelj
Nedaleko od Mostara nalazi se Stari grad Počitelj u Općini Čapljina, smješten na lijevoj obali
Neretve. Počitelj predstavlja  tvrđavu  koja potječe iz srednjega vijeka.
U dolini Neretve, glavno uporište u obrani od Turaka bilo je u Počitelju. Ovu tvrđavu je sagradio
kralj Tvrtko godine 1383., i imala je stratešku ulogu u kontroliranju puta do mora dolinom rijeke
Neretve. Danas, povijesni gradić Počitelj, izgrađen ispod tvrđave, ima orijentalni izgled i kao
takav je potpuno u funkciji turizma i kulturnih priredbi.
U januaru 2003. historijsko gradsko područje Počitelja proglašeno je nacionalnim spomenikom
Bosne i Hercegovine. Godine 2007. podnesena je kandidatura Počitelja za Svjetsku baštinu
UNESCO-a.
Iako se grad prvi put spominje u pisanim dokumentima 1444. godine, pretpostavlja se da ga je
dao izgraditi bosanski kralj Tvrtko 1383. godine. Ovaj srednjovjekovni gradić imao je
mediteranski izgled, ali je nakon turskog osvajanja orijentalno preoblikovan. Mješavina ova dva
graditeljska stila daje Počitelju posebnu dimenziju.
Izuzev izvanredne orijentalne arhitekture i osmanlijskog „štiha“, Počitelj je zanimljiv i poznat kao
domaćin likovnoj koloniji sa najdužom tradicijom u jugoistočnoj Evropi.

8. Mogorjelo
Jedan od značajnijih spomenika rimskog doba u Bosni i Hercegovini je Mogorjelo, u
neposrednoj blizini Čapljine. Ovaj jedinstven arheološki spomenik iz rimskog doba, u južnom
dijelu BiH, spada u najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u našoj zemlji.
Nacionalnim spomenikom BiH proglašen je 2002. godine, a ima veliki kulturno-historijski i
naučni značaj, koji se može posmatrati kroz njegovu blizinu rimskom gradu Naroni.
Posebno lijep okvir ovom spomeniku daje gusti šumarak primorskog drveća, posebno
čempresa.
Građevina je otkopana između 1889. i 1903. godine, a u narednim godinama je i konzervirana.
Najstarije građevine datiraju iz 1. vijeka, kada je lokalitet služio kao zemljoradnički centar (villa
rustica fructuaria).

9. Etno selo Međugorje
Etno-selo Herceg nadomak Međugorja predstavlja jedinstveni turistički kompleks otvoren 2008.
Selo izraslo iz kamena i stvoreno od kamena u svom konceptualnom smislu obuhvata sve
sadržaje tradicionalnog hercegovačkog sela.
Svi koji posjete Herceg Etno selo, uživat će u domaćinskoj atmosferi i zaplovit će valovima
ljepote mirisa, boja i okusa.

10. Vodopadi Kravice
Vodopadi Kravice mala su oaza prirode veoma blizu Ljubuškog. Nastali su radom sedronosne
rijeke Trebižat, pa je ovaj fenomen prirode, danas pod zaštitom države.
Visina vodopada ide i do 28 metara, a širina do gotovo 150 metara. Vegetacija koju ćete ovdje
vidjeti, zaista je zapanjujuća, pa je tako preko sedronosna sloja od dna do vrha vodopada
izrasla trava, konoplje, mahovina i lišajevi.
Ono što je zanimljivo je da vodopadi Kravice nude još mnogo toga, a u blizini se nalazi i mala
pećina u kojoj se mogu vidjeti stalaktiti od kalcijum karbonata, stari mlin i brodić, a moguće su i
vožnje kanuom ukoliko želite.

10. Vodopadi Kravice
Vodopadi Kravice mala su oaza prirode veoma blizu Ljubuškog. Nastali su radom sedronosne
rijeke Trebižat, pa je ovaj fenomen prirode, danas pod zaštitom države.
Visina vodopada ide i do 28 metara, a širina do gotovo 150 metara. Vegetacija koju ćete ovdje
vidjeti, zaista je zapanjujuća, pa je tako preko sedronosna sloja od dna do vrha vodopada
izrasla trava, konoplje, mahovina i lišajevi.
Ono što je zanimljivo je da vodopadi Kravice nude još mnogo toga, a u blizini se nalazi i mala
pećina u kojoj se mogu vidjeti stalaktiti od kalcijum karbonata, stari mlin i brodić, a moguće su i
vožnje kanuom ukoliko želite.

 

Press JP Autoceste FBiH

U periodu od 1.11.2023. do 1.4.2024. godine na teritoriji Bosne i Hercegovini zakonski je obavezno posjedovanje i korištenje zimske opreme, bez obzira na vremenske uvjete, za sva motorna vozila izuzev svih motocikala (L kategorija) i traktora (T i C kategorije).

Obaveznu zimsku opremu propisuje Pravilnik o saobraćaju u zimskim uslovima, a zimska oprema podrazumijeva: 

a) pneumatike za zimsku upotrebu (MS, M+S, M&S, Snow Winter i dr.) na svim točkovima vozila ili

b) pneumatike za zimsku upotrebu (MS, M+S, M&S, Snow Winter i dr.) na pogonskim točkovima i lance za snijeg, odnosno druge uređaje za povećanje trakcije pripravne za postavlјanje na najmanje dva pogonska točka ili

c) pneumatike za lјetnu upotrebu na svim točkovima s najmanjom dubinom profila od 4 mm i lance za snijeg, odnosno druge uređaje za povećanje trakcije pripravne za postavlјanje na najmanje dva pogonska točka.

Vreća pjeska i lopata za teretna vozila nisu više obavezni.

Danas je JP Autoceste FBiH u prostorijama Centra održavanja i kontrole prometa (COKP) i Profesionalne vatrogasne brigade JPAC na Drivuši ugostilo 40 učenika srednjih strukovnih i tehničkih škola iz oblasti saobraćaja sa područja Tuzlanskog kantona, 10 nastavnika, tri predstavnika Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja TK, te predstavnika medija Radio Kameleon, a u sklopu projekta 5. Kviza znanja iz oblasti sigurnosti u saobraćaju i saobraćajne kulture.

Cilj stručno – edukativne posjete, kao i projekta je doprinos povećanju stepena sigurnosti u saobraćaju kroz podizanje nivoa znanja kod srednjoškolaca o sigurnosti u saobraćaju, saobraćajnim pravilima, pravilima ponašanja u saobraćaju, saobraćajnoj kulturi i posljedicama nepoštivanja saobraćajnih pravila i propisa.

“Društveno odgovorno poslovanje čini sastavni dio poslovne prakse preduzeća JP Autoceste FBiH i jedan od aspekata su i stručno-edukativne posjete, gdje je naš stručni kadar uvijek na usluzi, s ciljem davanja svog doprinosa zajednici u kojoj živimo i radimo, te stvaranja efikasnijih mogućnosti za sticanje praktičnih znanja učenika i studenata. Učenici imaju priliku upoznati se sa različitim poslovima i aktivnostima iz djelokruga inženjera saobraćaja i komunikacija. Poseban fokus stručno-edukativne posjete je upoznavanje sa radom Centra održavanja i kontrole saobraćaja i sastavnih jedinica za održavanje, nadzor i upravljanje saobraćajem na autocesti”, kazao je šef Odjela za upravljanje i nadzor saobraća Zlatko Demirovski.

JP Autoceste FBiH podržalo je ovaj projekat i učesnicima je prezentovan način rada upravljanja i nadzorom saobraćaja u Centru održavanja i kontrole prometa, kao i rad profesionalne vatrogasne jedinice JP Autoceste FBiH, koja je smještena u vatrogasnom domu u COKP-u.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

Danas su u okviru stručne obuke članovi Strukovne komore građevinskih inžinjera Crne Gore posjetili JP Autoceste FBiH. U okviru ove posjete delegacija iz Crne Gore upoznata je sa svim akutalnim projektima vezanim za izgradnju autoceste na Koridoru Vc, a delegacija je imala priliku obići i izgrađenu dionicu autoceste Zvirovići – Bijača i upoznati se sa značajnijim objektima na ovoj dionici.

Osim obilaska i prezentacije dionice Zvirovići – Bijača, djelatnici JP Autoceste FBiH iz Sektora upravljanja i održavanja gostima iz Crne Gore održali su i predavanja o korištenju (upravljanje, održavanje, sigurnost, naplata)  već izgrađenih dionica autoceste. Obzirom da su predavanja održavana u prostorima COKP-a Zvirići posjetitelji su se na licu mjesta mogli upoznati i sa funkcioniranjem  upravljanja prometom u kontrolnoj sobi.

Uz obilazak dionice Zvirovići – Bijača, članovi Stručne komore građevinskih inžinjera Crne Gore obišli su i aktivno gradilište autoceste na Koridoru Vc na dionici Počitelj – Zvirovići. Ovom prilikom delegacija se mogla upoznati sa fazama izgradnje ove jedanaest kilometara duge dionice na kojoj se nalazi  jedan od dominantnijih objekata na cijelom Koridoru Vc, sto metara visok i skoro kilometar dug most Počitelj.

Press JP Autoceste FBiH

 

Sedmi broj biltena AC INFO je izašao iz štampe.

U ovom broju možete pročitati najznačajnije aktivnosti I dinamiku izgradnje dionica autoceste na Koridoru 5c, također možete i pročitati zanimljive teme kao što su aktivna gradilišta, razvoj cesta kroz historiju, sigurna vožnja kao i intervju sa Denisom Lasićem  v.d. izvršni direktor JP Autoceste FBiH.

AC INFO je dvojezična besplatna publikacija koja pruža informacije o aktivnostima i novostima vezano za izgradnju, upravljanje  održavanje autoceste na Koridoru 5c i brzih cesta u nadležnosti JP Autoceste FBiH.

Online izdanje možete pročitati OVDJE

 

Press JP Autoceste FBiH

 

 

Koridor Vc počinje u Budimpešti (Mađarska), prolazi kroz Osijek (Hrvatska), te kroz Bosnu i Hercegovinu od Svilaja preko Doboja, Zenice, Sarajeva, Mostara i završava se na Bijači gdje se veže s autocestom A1 (Dalmatina) u Hrvatskoj. Kroz Bosnu i Hercegovinu je 325 kilometra Koridora Vc što BiH čini centralnom tranzitnom rutom. Koridor Vc predstavlja veliki korak ka integraciji BiH u Europsku uniju kao dio Agende povezivanja zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju. O dosadašnjim aktivnostima na izgradnji autoceste na Koridoru Vc te planovima za naredno razdoblje razgovarali smo s v.d. direktorom JP Autoceste FBiH Denisom Lasićem.

1. Koje su trenutne aktivnosti na izgradnji Koridora Vc i kada se mogu očekivati prvi kilometri autoceste u prometu?

Trenutno  imamo osam gradilišta odnosno 61 kilometar u izgradnji od Zenice sjever do južnog dijela Žepča, te dio koji obuhvata općine Usora, Doboj jug, preko Tešnja, Maglaja do sjevernog dijela Žepča. Na jugu naše zemlje kroz Hercegovinu gradi se 11 kilometara autoceste od Počitelja do Zvirovića koji uključuje i most Počitelj. Početkom srpnja u potpunosti je spojen most Počitelj, dug 1 kilometar. Radi se o jednoj od najviših građevina u regionu sa stubovima koji dosežu do 100 metara, koja predstavlja najveći most na Koridoru Vc. Dionica Počitelj – Zvirovići će biti završena i puštena u promet do kraja ove godine koja se veže na već ranije izgrađenu dionicu Zvirovići-Bijača čime će 21 kilometar autoceste u Hercegovini biti u prometu. Kada je riječ o sjevernom dijelu Koridora Vc krajem sljedeće godine bit će pušteno u promet 21 kilometar. Korisnici će imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida u dužini od oko 120 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča.

Jako je bitno da do početka sljedeće godine u Federaciji BiH imamo u izgradnji kompletan Koridor Vc ali isto tako želim istaći važnost završetka i puštanja u promet dionica koje su sada u izgradnji.

2. Naveli ste šta je trenutno u izgradnji na Koridoru Vc. Recite nam nešto više o aktivnostima koje planirate u narednom periodu?

Prije svega potrebno je ubrzati izgradnju Koridora Vc kroz Hercegovinu i poduzeti sve aktivnosti kako bi do kraja ove i početkom sljedeće godine u izgradnji bio kompletan dio Koridora Vc na jugu naše zemlje.

Izgradnjom autoceste kroz Hercegovinu, Bosna i Hercegovina će biti u potpunosti povezana sa europskim cestovnim koridorima, na sjeveru sa Koridorom X, a na jugu sa autocestom A1 (Dalmatina) u Hrvatskoj, što će donijeti izravnu korist za cijelo društvo kroz razvoj općina i gradova kroz koje prolazi, te omogućiti dodatni razvoj gospodarske zajednice i turističkih potencijala.

Do kraja 2023. godine bi trebale biti ugovorene dionice Mostar sjever – Mostar jug, tunel Prenj, kao i tunel Kvanj. U ovoj godini u Hercegovini planiramo početi izgradnju 30 kilometara autoceste. Do kraja ove godine planira se ugovaranje preostale posljednje dionice na sjevernom dijelu Koridora Vc od Maglaja do Žepča dužine 12 kilometara čime će u izgradnji biti kompletan sjeverni dio Koridora Vc. U prvoj polovici sljedeće godine bi trebala biti ugovorena i dionica Mostar jug – tunel Kvanj čime će u izgradnji biti kompletan južni dio Koridora Vc. Ostaje nam još da poduzmemo aktivnosti s ciljem osiguranja sredstava i raspisivanja tendera za dionicu od Bradine do ulaza u tunel Prenj, koja je trenutno u fazi izrade projektne dokumentacije.

3. Ove godine počinje izgradnja tunela Prenj, najdužeg tunela na koridoru Vc. Hoće li se ove godine početi graditi tunel i kada je planirani završetak izgradnje?

Tunel Prenj tehnički je najzahtjevniji i jedan od najkompleksnijih objekata u povijesti građevinarstva Bosne i Hercegovine. Riječ je o tunelu čija je dužina 10,9 kilometara i predstavlja najzahtjevniji objekt na Koridoru Vc, kao deveti najduži cestovni tunel u Europi. Svojom dužinom i kompleksnošću tunel Prenj će nadmašiti sve do sada izgrađene objekte u regionu, pa i šire. Istovremeno će se raditi dvije tunelske cijevi s po dvije prometne trake u kojima će se saobraćaj odvijati jednosmjerno za svaki pravac. Gradnja tunela će se financirati iz međunarodnih kreditnih sredstava Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke i bespovratnih sredstava Europske unije. U ovoj godini planira se početak radova izgradnje tunela Prenj. Izgradnjom tunela Prenj vrijeme putovanja na relaciji Sarajevo – Mostar će se skratiti sa dosadašnjih dva sata na nešto manje od jednog sata što u konačnici dovodi do skraćenja puta za 31 km i značajno ubrzava prijevoz ljudi, roba i usluga.

4. Koliko je do sada bespovratnih sredstava obezbjeđeno za izgradnju Koridora Vc?

Zahvaljujući činjenici da se izgradnja Koridora Vc financira iz kreditnih sredstava međunarodnih financijskih institucija, u prvom redu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicione banke (EIB), JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar je u prilici da aplicira za bespovratna sredstva Europske unije. JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar je do sada odobreno 600 milijuna eura bespovratnih sredstava EU za izgradnju Koridora Vc kroz petnaest aplikacija.

Postavili smo rekord za jedno javno poduzeće, a sve zahvaljujući učinkovitim i dobro osmišljenim aplikacijama. Ova bespovratna sredstva uvelike pomažu izgradnji autoceste na Koridoru Vc. Nedavno je Europska komisija objavila novi financijski paket za podršku financiranju novih investicionih projekata, između ostalih i za izgradnju autoceste na Koridoru Vc. Jedan od odobrenih projekata je i izgradnja dionice autoputa Ozimice – Poprikuše na Koridoru Vc, kojim će se izgraditi oko 12 km autoceste na Koridoru Vc. Osim ovog važnog projekta, financijsku potporu dobio je i projekt izgradnje dionice autoceste Mostar sjever – Mostar jug ​​na Koridoru Vc, kojom će se izgraditi oko 14 km autoceste na Koridoru Vc. Ovakvi projekti doprinose društveno-ekonomskom razvoju regije, kao i boljem povezivanju s EU, a sve u interesu građana i poslovnih subjekata.

5. Koji je značaj Koridora Vc za integraciju BiH u EU?

Bosna i Hercegovina uz pomoć Koridora Vc postaje važna tranzitna zemlja koja povezuje europski jugoistok i sjever, te tako stvara šansu za ubrzani pristup zapadnoeuropskim i euroatlantskim integracijama. Jedan od ključnih uvjeta za dugoročan gospodarski rast i integraciju u europsko okruženje je ulaganje u održivu infrastrukturu. Povezivanjem sjevera s jugom naše zemlje razvijamo potencijale, posebice u području industrije, poljoprivrede i turizma. Cestovna infrastruktura jedan je od glavnih pokretača gospodarskog i društvenog razvoja svake zemlje. Svaka nova dionica na Koridoru Vc utjecat će na bržu integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.

6. U nadležnosti JP Autoceste FBiH je i izgradnja brzih cesta. Možete li nam reći koje aktivnosti su u tijeku vezano za izgradnju brzih cesta u Federaciji BiH?

Trenutno se izvode  radovi na izgradnji tunela Hranjen koji je dug 5,5 kilometara, a do sada je probijeno više od 50% tunela. Radovi se izvode i na izgradnji brze ceste Lot 5 – petlja Vitez izlaz iz poslovne zone – petlja Nević Polje koja će biti završena do travnja iduće godine. Oba projekta se financiraju sredstvima iz Proračuna Vlade FBiH.

U narednom periodu nastavit će se radovi na izvođenju radova posljednje dionice Sarajevske obilaznice LOT 3B. Održani su sastanci sa predstavnicima lokalne zajednice na kojima su prihvaćeni određeni opravdani zahtjevi lokalne zajednice. Nakon što se dogovorena rješenja  po zahtjevima lokalne zajednice unesu u korigirani projekt uputit ćemo zahtjeve za ishodovanjem izmjene i dopune urbanističke suglasnosti i odobrenja za građenje. Nakon dobivanja potrebnih dozvola odmah će se nastaviti izgradnja LOT 3B i potrebno je šest mjeseci za završetak svih radova.

Trenutno je u fazi izrada projektne autoceste A2 Tuzla – Brčko dužine 23 kilometra. Po usvajanju prostornog plana nastavit će se izrada projektne dokumentacije kroz Brčko Distrikt, Posavski Kanton čime će se povezati sa Republikom Hrvatskom u Orašju dok se na jugu dionica veže na autocestu A3 Tuzla – Žepče gdje se veže sa Koridorom Vc. Ovo je izuzetno važno za razvoj Tuzlanske županije kao najmnogoljudnije županije i Posavske županije.

U tijeku je provođenje pripremnih aktivnosti kako bi iduće godine krenula izgradnja brze ceste u dužini od 40 kilometara za pravce Bihać – Cazin – Velika Kladuša, Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske i Nević polje – Turbe.

7. Od 19.06.2023. godine realizirano je uvezivanje elektronske naplate cestarine između JP Autoceste FBiH i JP Autoputevi RS d.o.o. Banja Luka. Možete li nam reći šta to predstavlja za korisnike autoceste?

Od mjeseca lipnja 2023. godine realizirali smo uvezivanje sustava elektronske naplate cestarine sa JP Autoputevi RS d.o.o. Banja Luka, temeljem potpisanog Memoranduma o suradnji. Korisnicima je omogućeno da na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine prolaze kroz naplatne rampe, bez zaustavljanja, plaćajući cestarinu beskontaktno korištenjem vlastitog TAG uređaja. Sustav naplate cestarine koji je uspostavljen sa JP Autoputevi RS dobro funkcionira. Prema našim podacima do sada smo rekonfigurirali oko 250 uređaja korisnika koji imaju uređaje JP Autoputevi RS. Korisnici su pozitivno reagirali na nove mogućnosti elektronske naplate cestarine koji se ogleda u jedinstvenom TAG uređaju za autocestu u cijeloj Bosni i Hercegovini. S prihodima smo zadovoljni, iz godine u godinu bilježimo kontinuirani rast prihoda od naplate cestarine, i sigurno da će i mogućnost uvezivanja elekronske naplate cestarine jednim dijelom se pozitivno odraziti na prihode. Očekuje se kako će s jedinstvenim sustavom naplate povećati sigurnost u prometu, što je i jedan od primarnih ciljeva, uz istodobno smanjivanje gužve na autocestama. U planu je proširenje projekta na zemlje regije, te smo i sa Hrvatskim autocestama potpisali Memorandum o suradnji. Dogovoreno je uvezivanje elektronske naplate cestarine sa Hrvatskim autocestama. Trenutno provodimo aktivnosti koje se odnose na testiranje uređaja u svrhu postizanja kompatibilnosti a kako bi uskoro sistem bio pušten za korisnike.

8. U medijima možemo vidjeti da JP Autoceste FBiH ulaže u razvoj lokalnih zajednica u dijelovima kojima prolazi Koridor Vc. Koliko je važno ulaganje u lokalnu zajednicu?

Dugogodišnja praksa JP Autocesta FBiH na cijelom području Federacije BiH, tamo gdje se gradi Koridor Vc, jeste da kroz projekte izgradnje autoceste ulaže i u lokalnu zajednicu.

Projekti koji se odnose na izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta, izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukture mjesnih zajednica realiziraju se u sklopu sporazuma o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja prilikom provođenja aktivnosti na projektiranju i izgradnji određenih dionica autoceste na Koridoru Vc.

Ovim sporazumima i ulaganjima u lokalnu zajednicu nastojimo omogućiti da izgradnja autoceste utiče na poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica kroz koje prolazi Koridor Vc.

Kao društveno odgovorno poduzeće, svjesni smo da je dijalog sa lokalnom zajednicom u kojoj poslujemo od ključne važnosti kako bismo ostvarili međusobno razumijevanje kome svi težimo.

 

Press JP Autoceste FBiH