Javno preduzeće Autoceste FBiH objavilo je tender za završetak radova na probijanja tunela Hranjen, najvažnijeg objekta buduće trase brze ceste Prača – Goražde dužine, dužine 5,5 kilometara.

Procijenjena vrijednost radova je 123.268.860,00 KM bez PDV-a, odnosno 144.224.566 KM sa PDV-om.

Radovi će se finanansirati obezbjeđenim sredstvima Vlada FBiH i iz vlastitih sredstvima JP Autoceste FBiH.

Trajanje ugovora je 30 mjeseci.

Rok za prijem ponuda je 19. oktobar 2023. godine.

Radovi obuhvaćeni ovom nabavkom obuhvataju probijanje i izgradnju primarne podgrade i ugrađivanje sekundarne obloge što predstavlja kompletiranje objekta (sigurnosnih značajki i svih građevinskih radova na obezbjeđivanju stabilnosti tunela).

Dodatno, ugovorom je predviđena izrada projektne dokumentacije za završnu fazu izgradnje tunela Hranjen koja uključuje projekte saobraćajne signalizacije i opreme te glavni projekat instalacija tunela, sve u skladu sa specifikacijom.

Podsjećamo, na dionici brze ceste Prača – Goražde radovi se odvijaju na probijanju i ugradnji sekundarne obloge tunela Hranjen, te je zaključno sa mjesecom julom 2023. godine ukupno probijeno više od 50% tunela.

Na južnom gradilištu nastavljeno je probijanje tunela i izrada primarne podgrade, dok je oplata za izradu sekundarne obloge montirana te je započelo betoniranje, dok se na sjevernom gradilištu tunela Hranjen izvode radovi na reprofilaciji glavne tunelske cijevi, izradi hidroizolacije i sekundarne obloge tunela. Završeni su svi radovi na odvodnji podzemnih tokova.

Trenutni ugovor na izgradnji tunela Hranjen sa izvođačem radova EuroAsfalt d.o.o. Sarajevo potpisan je na period od godinu dana sa datumom isteka 26.09.2023. godine.

Kako bi se radovi na izgradnji tunela Hranjen odvijali u kontinuitetu, JP Autoceste je 15.08.2023. godine, prema članu 24. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, pokrenulo pregovarački postupak sa Izvođačem radova o nastavku radova na tunelu u iznosu od 20% od trenutno aktivnog ugovora, odnosno 6.731.140,00 KM bez PDV-a.

Press JP Autoceste FBiH 

Novi finansijski paket vrijedan 297.269.612 eura za još veću podršku Koridoru Vc koji je ključni projekat transportne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, Evropska komisija je odobrila na sastanku Operativnog odbora Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), održanom 30. juna 2023. godine.

Ova sredstva su namijenjena za sufinasiranje dva nova projekta i to: dionica Ozimice – Poprikuše (iznos granta 141.350.233 eura) i dionica Mostar sjever – Mostar jug (iznos granta 155.918.379 eura).

Sa ovim sredstvima ukupan iznos grantova koje je odobrila EU za Koridor Vc kroz Federaciju BiH dostigao je blizu 600 miliona eura tačnije 599.434.425 eura. Od ovog iznosa povučeno je preko 58 miliona eura, a ostala sredstva su u različitim fazama – u fazi povlačenja ili u fazi postizanja efektivnosti grant sredstava.

JP Autoceste kao krajnji korisnik kredita evropskih banaka aplicira i za bespovratna pretpristupna sredstva Evropske unije (Connectivity Agenda) koja se realiziraju putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan. Sredstva se implementiraju putem kreditora koji finansira izgradnju dionice (EIB ili EBRD).

Do sada je odobreno 15 aplikacija za bespovratna sredstva EU, uključujući i posljednje dvije.

Za dionicu Svilaj – Odžak koja je puštena u promet u septembru 2021. godine EU je odobrila 19,6 miliona eura bespovratnih sredstava. Ukupan iznos grant sredstava za dionicu Putnikovo brdo -Medakovo, a koja je u izgradnji, iznose 16,5 miliona eura.

Dalje, za dionicu Medakovo – Ozimice EU je u februaru 2022. odobrila 79 miliona eura, a ova dionica je, također, u izgradnji, isto kao i dionica Poprikuše – Nemila gdje je EU u decembru 2019. izdvojila 41,17 miliona eura bespovratnih sredstava.

Tunel Zenica – Donja Gračanica je dionica koja je puštena u promet u julu 2021. godine, i za nju je iz EU doznačeno 11,48 miliona eura, dok je za dionicu Ponirak – Vraca, koja je u izgradnji, izdvojeno u junu 2018. godine 19 miliona eura.

Za dionicu Tarčin – ulaz u Tunel Ivan, kao i za dionicu Tunel Ivan, koje su u oktobru prošle godine puštene u promet, iz EU je izdvojeno 11,78 miliona, odnosno 11,48 miliona eura granta.

Kada je riječ projektima koji se pripremaju za početak gradnje, za Tunel Prenj u toku evaluacija ponuda, jednako kao i za dionicu Mostar jug – Tunel Kvanj. Za ove dionice iz EU je izdvojeno 3,5 miliona, odnosno 30,3 miliona eura.

Također, i za dionicu Tunel Kvanj – Buna evaluacija ponuda je u toku, a na raspolaganju su sredstva od 43,8 miliona eura. I dionice Buna – Počitelj gdje su svi radovi završeni i Počitelj – Zvirovići koja je u izgradnji sufinsirane su bespovratnim sredstvima EU, odnosno u iznosima od 8,8 miliona odnosno 5 miliona eura.

Ova bespovratna sredstva uvelike pomažu izgradnji autoceste na Koridoru Vc, a JP Autoceste FBiH je postavilo rekord za jedno javno preduzeće, a sve zahvaljujući učinkovitim i dobro osmišljenim aplikacijama. Također, od prošle godine nivo finansijskog učešća bespovratnih sredstava podignut je sa 20 na 40 posto od ukupne procijenjene vrijednosti projekta.

Koridor Vc je panevropski transportni projekat koji će na svom završetku povezati ​​jadransku luku Ploče u Hrvatskoj sa glavnim gradom Mađarske, Budimpeštom. Njegova dionica koja prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu duga je 320 kilometara i proteže se od sjevera ka jugu te zemlje te je približava EU.

Sredstva granta osigurana su kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan koji podržava EU, a koji ima za cilj da poboljša povezanost regiona radeći na izgradnji novih transportnih veza i nadogradnji zastarjele transportne i ekološke infrastrukture. Razvoj Koridora Vc je strateški prioritet za Bosnu i Hercegovinu i očekuje se da će doprinijeti bržem ekonomskom i društvenom razvoju.

Press JP Autoceste FBiH 

Obzirom na veliki broj novinarskih upita o privremenoj suspenziji radova na dionici Vranduk – Ponirak, JP Autoceste FBiH informiše javnost o razlozima privremene suspenzije. Odlukom Uprave JP Autoceste FBiH od 20.07.2023. godine radovi na gradilištu dionice Vranduk – Ponirak su privremeno suspendovani zbog ukazane potrebe za usklađivanjem projektne dokumentacije i dodatnom analizom troškova izgradnje dionice autoceste Vranduk – Ponirak, posebno u dijelu koji se odnosi na odstupanja od ugovorenih radova.

Uvidom u izvođačev program radova, te činjenicu da se radovi ne izvode na više od 50% ugovorene trase bilo je neophodno izbjeći nepotrebno velike troškove zastoja i privremeno obustaviti radove. Odluka o privremenoj suspenziji radova podrazumijeva da su izvršene sve nužne radnje za stabilizaciju kosina, radovi su konzervirani, a materijali i oprema koncentrisani u gradilišnim kampovima radi čuvanja

U periodu trajanja privremene obustave radova, JP Autoceste FBiH će napraviti detaljnu analizu trenutne ugovorne pozicije investitora uzimajući u obzir sve privremeno plaćene iznose, ugovorne dokumente kao i novi glavni projekat koji je u izradi. Na osnovu prethodno navedenog će se napraviti procjena neizvedenog dijela projekta kako prema trenutnim tržišnim vrijednostima tako i prema vrijednostima utvrđenim u postojećem ugovoru. Po završetku analize troškova i izrade nedostajuće projektne dokumentacije pristupit će se nastavku izvođenja radova na gradilištu.

JP Autoceste FBiH aktivno radi na rješavanju uočenih problema kako bi se nastavila izgradnja ove dionice, a u skladu sa ugovornim pravima i obavezama, te poduzima sve aktivnosti kako bi se zaštitio interes investitora, o čemu ćemo dodatno obavjestiti javnost čim prvi rezultati analize budu obrađeni.

 

Press JP Autoceste FBiH

Danas je u prostorijama Općine Usora održan radni sastanak  v.d. direktora JP Autoceste FBiH Denisa Lasića, v.d. izvršnog direktora JP Autoceste FBiH Mirka Rogića i federalne ministrice prometa i komunikacija Andrijane Katić  s načelnikom Općine Usora Zvonimirom Anđelićem i predsjedavajućim Općinskog vijeća Antom Matićem.

Na sastanku se razgovaralo o gradnji autoceste na području Općine Usora, potrebama lokalne zajednice koje će biti obuhvaćene Sporazumom o prijateljskom okruženju koji će se zaključiti između Općine Usora i JP Autoceste FBiH. Nazočni su razgovarali i o arheološkom nalazištu, koje je otkriveno prilikom izvođenja radova na području Općine Usora, te načinu istraživanja i zaštite nalazišta s ciljem očuvanja navedenog područja i buduće prezentacije istog. Direktor Lasić i ministrica Katić su iskazali podršku Općini Usora u realizaciji projekata koji će se realizirati u suradnji s JP Autoceste kroz izgradnju prometnica kroz ovu općinu, koja je zasigurno od velikog značaja za sve žitelje Bosne i Hercegovine.

 

Današnjim zaključenjem sporazuma o naknadi pred nadležnim organom Općine Maglaj, te jučerašnjim sporazumom o naknadi u Općini Žepče u postupku eksproprijacije nekretnina, na dionici autoceste Koridora Vc, Medakovo-Ozimica, zvanično su osigurani svi uslovi za nesmetan ulazak izvođača radova u posjed nekretnina koje su obuhvaćene postupkom eskprorpijacije u gore navedenim općinama.

Most Počitelj, jedan od najznačajnijih projekata na Koridoru Vc, ima neupitnu mehaničku otpornost i globalnu stabilnost, zaključak je sastanka koji su danas održali predstavnici investitora, Javnog preduzeća Autoceste FBiH sa predstavnicima drugih subjekata uključenih u izgradnju ovog kolosalnog projekta.

Sastanak je održan na inicijativu JP Autoceste FBiH kako bi se dobila potpuna informacija o nastalim pukotinama na jednom segmentu, dužine 4,75 m, od gotovo 200 segmenata na mostu te da se usaglasi plan otklanjanja nastalih oštećenja. Zaključak je da se u narednih deset dana inteziviraju radovi na otklanjanju ovih nedostataka.

Pored v.d. direktora investitora, Denis Lasić, sastanku su prisustvovali i predstavnici izvođača, konzorcija Azvirt Limited Liability Company, Sinohydro Corporation Limited i Powerchina Roadbridge Group, predstavnici podizvođača, firme Hering d.d. Široki Brijeg, te predstavnici nadzornog organa italijanske kompanije IRD Engineering, koja vrši nadzor nad cijelom dionicom Počitelj – Zvirovići i predstavnici projektanta IPSA Institut d.o.o. Sarajevo.

JP Autoceste FBiH kao investitor je potpisalo ugovor o građenju sa konzorcijem pomenutih kompanija koji bi, nakon što je most Počitelj u dužini od 980 m spojen rasponskom konstrukcijom početkom jula, trebao biti završen i pušten u promet do kraja godine.

Tokom izvođenja radova na mostu Počitelj došlo je do oštećenja (pojave pukotine) na donjoj ploči segmenta 15 mosta između stubova S3 i S4, prilikom izvođenja radova na prednaprezanju 2. faze polja 4.

Tehničkim rječnikom, prema izvršenim analizama, pokazuje se da manje promjene u geometriji kablova mogu dovesti do značajnih povećanja napona zatezanja u betonu. Nepravilnosti u pozicioniranju cijevi za kablove tokom izgradnje stvaraju radijalne skretne sile koje mogu dovesti do problema ili pojave naprslina lokalnog karaktera.

“Uzimajući u obzir da je izvođenje glavnih radova na mostu Počitelj još uvijek u toku, pojava ovakvih nedostataka nije neuobičajna imajući u vidu veličinu i kompleksnost projekta. Nadzorni inžinjer može odrediti izvođaču da ukloni i ponovo izvede bilo koje radove koji nisu u skladu s Ugovorom. U tom slučaju, izvođač će izvesti i dovršiti radove u skladu s Ugovorom i u skladu s uputama nadzornog inžinjera, odnosno otkloniti sve eventualne nedostatke na radovima. U skladu sa Ugovorom izvođač radova je odgovoran za primjerenost, stabilnost i sigurnost svih aktivnosti na gradilištu i svih metoda građenja. JP Autoceste FBiH će nakon tehničkog prijema preuzeti projekat sa isključivo ispravno i kvalitetno izvedenim radovima u skladu sa svim pravilima struke”, kazao je Lasić.

Press JP Autoceste FBiH

 

 

Budući da Koridor Vc ne prolazi kroz sve dijelove države, opredjeljenje Vlade FBiH i JP Autocesta FBiH je izgradnja brzih cesta na prostoru cijele Federacije kako bi se omogućio ravnomjeran infrastrukturni razvoj svih kantona, te kako bi postali još atraktivniji za privlačenje kako domaćih, tako i stranih investicija.

Finansiranje brzih cesta u FBiH vrši se iz Budžeta Federacije BiH. Vlada FBiH svake godine donosi Odluku o usvajanju programa utroška dijela sredstava “Kapitalni transferi javnim poduzećima – transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta”, utvrđenim Budžetom FBiH.

Sredstva su namijenjena za finansiranje troškova projektovanja, eksproprijacije, radova i nadzora.

Brze ceste u Federaciji Bosne i Hercegovine su:

• Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Granica sa RH;
• Bihać – Ključ;
• Lašva – Travnik – Jajce;
• Prača – Goražde;
• Mostar – Široki Brijeg – granica sa RH.

Ugovori za izvođenje radova potpisani su za brze ceste Prača – Goražde (Tunel Hranjen) i Lašva – Travnik – Jajce, dionica Lašva – Nević Polje (LOT 5 izlaz iz poslovne zone Vitez – Nević Polje), te posljednja dionica Sarajevske obilaznice od Vlakova do Mostarskog raskršća – LOT 3B.

Ostale dionice su u fazi pripreme za građenje.

Tunel Hranjen

Probijeno više od 50% glavne i servisne tunelske cijevi

Tunel Hranjen ukupne dužine 5,5 kilometara koji je u izgradnji, sastavni je dio projekta brze ceste Prača – Goražde duge 18,5 kilometara (Hrenovica – Hranjen – Goražde), koja će spojiti Sarajevo i Goražde. Izgradnja tunela Hranjen predstavlja historijski projekat za Goražde jer će se cestovna udaljenost ovog grada na Drini i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 smanjiti na 56 kilometara.

Tunel Hranjen sastojat će se od dvije cijevi. Jedna će biti namijenjena za saobraćaj motornih vozila i kroz nju će prolaziti dvije saobraćajne trake, za svaki smjer po jedna. Druga cijev će biti servisna i koristit će se za održavanje tunela, kao i za slučaj eventualnih nesreća u tunelu. Radi sigurnosti učesnika u saobraćaju tunel će imati 16  prolaza za evakuaciju pješaka, pet poprečnih prolaza za interventna vozila (u slučaju požara) kao i 10 parkirnih niša za zaustavlja vozila u kvaru.

Od početka projekta radovi se odvijaju na probijanju i izradi primarne pograde. Drugim ugovorom je osim probijanja, predviđena i ugradnja sekundarne obloge tunela Hranjen, odnosno izrada temelja, hidroizolacije, bočnih drenaža i betoniranja. Do sada je ukupno probijeno više od 50% glavne i servisne tunelske cijevi.

Izvođač radova je Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo, a Nadzor nad izvođenjem radova vrši IPSA Institut d.o.o. Sarajevo.

Trenutni ugovor sa Izvođačem radova ističe u septembru 2023. godine, a u pripremi je tender za završetak probijanja tunela Hranjen u iznosu od oko 123 miliona KM bez PDV-a. Sredstva će biti obezbjeđena dijelom iz redovnih prihoda JP Autoceste FBiH, a dijelom iz redovnih transfera iz Budžeta Federacije BiH za period od naredne tri godine, a što će biti definisano između Vlade FBiH i JP Autoceste FBiH.

Tenderska dokumentacija za novi ugovor je u pripremi, te se u narednom periodu očekuje objava i odabir najpovoljnijeg Izvođača radova i Konsultanta za nadzor nad građevinskim radovima.

Završen je i Glavni projekat za izvantunelski dio trase brze ceste Prača Goražde (dužine 13 kilometara) i u postupku je ishodovanje urbanističke saglasnosti. Imovinsko pravni odnosi su završeni na dijelu trase od sjevernog portala tunela do Hrenovice, dok je na dijelu od južnog portala tunela do Goražda eksproprijacija zemljišta u toku.

Lašva – Nević Polje, LOT 5

Brza cesta kroz srednju Bosnu

Na području Srednjobosanskog kantona u toku je izgradnja jednog dijela dionice brze ceste Lašva – Nević Polje, LOT 5 u dužini od 4,8 kilometara. Ostala četiri LOT-a ove dionice čine Lašva – Kaonik, Kaonik – Selište, Selište Vitez (petlja Vitez – ulaz u poslovnu zonu), te Poslovna zona Vitez (petlja Vitez – od ulaza do izlaza iz Poslovne zone). Buduća cesta Lašva – Nević Polje bit će ukupne dužine od 24,3 kilometra.

Na LOT-u 5 grade se četiri mosta i jedan vijadukt. Početak sekcije LOT-a 5 se nalazi poslije petlje Vitez – izlaz iz poslovne zone, koja će biti izgrađena u sklopu gradnje LOT-a 4 (Poslovna zona Vitez). Na kraju sekcije LOT-a 5 predviđena je izgradnja petlje Nević Polje tipa denivelirani kružni tok. Na mjestu petlje, brza cesta se pristupnim rampama priključuje na magistalni put M-16.4 Nević Polje – Bugojno.

LOT 5 je riješen kao cesta sa karakteristikama brze ceste sa dvije saobraćajne trake (vozna i preticajna) za svaki smjer kretanja.

U sklopu izgradnje ove dionice brze ceste je predviđena i regulacija rijeke Lašve na mjestima gdje je u koliziji sa trupom ceste.

Na gradilištu su u toku radovi duž cijele trase. Na glavnoj trasi radi se na škarpiranju i humusiranju kosina nasipa, iskopu i ugradnji nasipa, iskopu jaraka za prikupljanje oborinske vode sa desne strane ceste, izradi kolektora za fekalnu odvodnju, izradi cjevastog propusta i kanalice jarka, te ugradnji betona i montaži cijevi propusta. Radovi su u toku na slijedećim objektima: mostovi Mali Mošunj 1 i Mali Mošunj 2, Stara Bila 2 i Stara Bila 3, Nova Bila i Pečuhe.

Vrši se iskop i regulacija korita rijeke Lašve.

Vrijednost ugovorenih radova je 74.904.570,00 KM sa PDV-om. Izvođač radova je Hering d.d. Široki Brijeg, a Nadzor Divel d.o.o. i Zagrebinspekt d.o.o. Mostar.

Buduća brza cesta će povezati centralna područja BiH sa autocestom na Koridoru Vc u blizini petlje Lučani (Lašva), te će predstavljati važan putni pravac za Federaciju BiH u smjeru zapad – istok. Odlukom Vlade FBiH je utvrđeno da je JP Autoceste FBiH implementator i korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju dionice brze ceste Lašva – Nević Polje na prvom, drugom, trećem i petom, a JP Ceste Federacije BiH na četvrtom LOT-u. Izgradnja se finansira namjenskim sredstvima iz Budžeta Vlade FBiH.

Sarajevska obilaznica – LOT 3B

Poduzete aktivnosti s ciljem nastavka i završetka izgradnje

Trasa brze ceste LOT 3B je spoj petlje Vlakovo sa petljom na Mostarskom raskršću na magistralnu cestu M-17/M-5, ukupne dužine 1,44 kilometra.

Izgradnjom LOT 3B omogućit će se bolja saobraćajna povezanost autoceste na Koridoru Vc sa mrežom saobraćajnica nižeg ranga, magistralnim i lokalnim cestama. Konkretnije, omogućit će se direktna veza za vozila koja prema petlji Vlakovo na autocesti dolaze sa kružnog toka na Mostarskom raskršću, odnosno iz pravca Kiseljaka, Rakovice, Pazarića i Hadžića.

LOT 3B predviđen je kao gradski put sa dvije saobraćajne trake (vozna i preticajna) za svaki smjer kretanja. Vrijednost ugovora u iznosu od 23.283.000 KM sa PDV-om finansiran iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH potpisan je sa firmom Euro-Asfalt d.o.o.. Nadzor nad izvođenjem radova vrši Konzorcij: Divel d.o.o., Saraj Inžinjering d.o.o. i Institut za građevinarstvo “IG” d.o.o.

JP Autoceste FBiH je 2012. godine preuzelo izgradnju Sarajevske obilaznice LOT 3 (Butila –

Vlakovo – Mostarsko raskršće) od JP Ceste FBiH. Projekat izgradnje LOT 3 je završen je 2008. godine. Izgradnja LOT-a 3B je aktualizirana je 2018. godine, te je zbog nemogućnosti rješavanja imovinsko – pravnih poslova urađena izmjena projekta u zoni Mostarskog raskršća koji je rađen 2008. godine. U skladu sa izmijenjenim projektom pokrenute su procedure izmjene saglasnosti i dozvola.

U decembru 2020. godine započeta je izgradnja LOT-a 3B. Dionica se počela graditi na dijelovima na kojima nije bilo izmjene projekta. Na izmjenu projekta JP Autoceste FBiH još uvijek nije dobilo saglasnosti nadležnih tijela Kantona Sarajevo, Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Kako dozvole na izmjene projekta nisu ishodovane na dijelovima na kojima je projekat izmijenjen, odlučeno je da se radovi na LOT 3B obustave do ishodovanja potrebnih saglasnosti i dozvola, kako se ne bi stvarali nepotrebni troškovi.

JP Autoceste FBiH je u fazi razgovora sa predstavnicima lokalnih zajednica, tačnije Općine Ilidža i Kantona Sarajevo.  Poduzimaju se sve aktivnosti s ciljem realizacije zahtjeva lokalnih zajednica i dobivanja potrebnih dozvola. Nakon dobivanja potrebnih dozvola odmah će se nastaviti izgradnja LOT 3B i bit će potrebno šest mjeseci za završetak svih radova. Završetkom izgradnje LOT 3B unaprijedit će se položaj privrednih subjekata u pogledu infrastrukturnog okruženja na lokalitetu Općine Ilidža, te će se podići standard lokalnog stanovništva.

Press JP Autoceste FBiH

 

 

 

Na sjevernom dijelu Koridora Vc, na relaciji od Doboja do južnoj dijela Maglaja u toku je izgradnja dvije dionice autoceste u dužini od 30 kilometara. Izgradnja ovih dionica autoceste od velikog je značaja za lokalnu infrastrukturu i regionalno povezivanje, te će završetkom izgradnje i puštanjem u promet imati brojne benefite za stanovnike i privredu u ovom dijelu naše zemlje.

Putnikovo Brdo – Medakovo

Autocesta za privredni razvoj ovog kraja

Dionica Putnikovo Brdo – Medakovo ukupne je dužine 8,5 kilometara i od ključnog je značaja za općine: Tešanj, Usora i Doboj Jug, te dalji razvoj ovog područja i poboljšanje kvaliteta života stanovnika. Od izuzetne je važnosti posebno iz razloga što je u Tešnju veliki broj fabrika koje svoje proizvode izvoze u Evropsku uniju.

Početak trase autoceste je na izlazu iz tunela Putnikovo brdo 2 na međuentitetskoj granici. Dalje se trasa pruža prema petlji Usora na kojoj će se graditi bočno naplatno mjesto, nakon kojeg trasa prelazi mostom preko regulisanog korita rijeke Usore, te preko mostova dolazi do naselja Karuše. U Karušama trasa prolazi kroz brdo, te je na toj lokaciji predviđen cut & cover sistem u dužini od 220 m. U nastavku trasa prolazi kroz naseljena mjesta Tešanjka i Medakovo, kao i nenaseljena područja. Dionica se završava poslije petlje Medakovo.

U toku su radovi na širokom iskopu lijeve strane trase, kao i nasipu krakova petlje Usora. Na južnom portalu tunela izvode se radovi na zaštiti kosina prskanim betonom. U toku je i izmještanje magistralnog puta M4, regulacija korita rijeke Usore, te pripremni radovi na konstrukciji mostova Usora 1 i Usora 2 (bušenje šipova, betoniranje, stub, itd.).

Na dionici Putnkovo Brdo – Medakovo će se graditi sljedeći objekti: šest mostova, jedan cut&cover tunel, pet potputnjaka, jedan natputnjak, sedam hidrotehničkih objekata, dvije petlje, čeono i bočno naplatno mjesto, te jedan centar za održavanje i kontrolu prometa na autocesti. Također, dio projekta je i regulacija rijeke Usore u dužini potrebnoj za izvođenje predmetne dionice autoceste na Koridoru Vc, regulacija rijeke Tešanjke, izmještanje postojeće magistralne ceste M-4, dužine cca 3,5 kilometara te rekonstrukcija lokalnih cesta.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 167,062,555.93 eura sa PDV-om, a izgradnja ove dionice finansira se sredstvima osiguranim u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), te bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Izvođač radova je Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo, a nadzor nad izvođenjem radova vrši IRD Engineering S.r.l.

Medakovo – Ozimice

Najveći investicijski ugovor u posljednih 30 godina u BiH

Izgradnja dionice Medakovo – Ozimice ukupne dužine 21,3 kilometra je najveći investicioni projekat u posljednih 30 godina u našoj zemlji. Ova dionica se gradi na području općina: Žepče, Maglaj i Tešanj.

Na gradilištu dionice u toku su pripremni radovi na  pristupnom kampu s lokalne ceste LC40 (skidanje površinskog sloja – humusa, izrada privremenog mosta preko rijeke Liješnice), radovi na lokalnoj cesti LC5.  Također, u toku su i pripremni radovi na lokalnima cestama LC-40, LC-9, LC-5,  LC-3, LC-39, LC-38, te se na glavnoj trasi radi ispitivanje temeljnog tla.

Na dionici Medakovo – Ozimice gradit će se pored otvorene trase, jedna petlja, dva dvostrana odmorišta, osam mostova i vijadukti, dva nadvožnjaka, petnaest podvožnjaka i jedan tunel dužine 2200 metara.

Izgradnja dionice Medakovo – Ozimice finanansira se sredstvima osiguranim u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom investicijskom bankom (EIB), te bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 361.753.355 eura bez PDV-a. Izvođač radova je Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S., a nadzor nad izvođenjem radova vrši Yuksel PROJE A.S. i Trasa d.o.o.

Ozimice – Poprikuše

Tenderska procedura u toku

Do kraja ove godine planira se ugovaranje preostale posljednje dionice na sjevernom dijelu Koridora Vc od Maglaja do Žepča dužine 12 kilometara čime će u izgradnji biti kompletan sjeverni dio Koridora Vc. U toku je tenderska procedura za izgradnju dionice Ozimice – Poprikuše.

Na dionici Ozimice – Poprikuše predviđena je izgradnja devet mostova ukupne dužine 4.333 metara, a veći i zahtjevniji objekti su projektirani preko korita rijeke Bosne, magistralne ceste i željezničke pruge. Trasa uključuje i izgradnju pet tunela ukupne dužine 5.677 metara.

Radovi će se finansirati iz kredita Evropske investicione banke i granta Investicionog okvira za Zapadni Balkan, a procijenjena vrijednost nabavke radova iznosi 300 miliona eura.

Početkom izgradnje dionice Ozimice – Poprikuše, od Maglaja do Žepča, će biti zaokružena izgradnja autoceste na sjeveru Koridora Vc.

Procjene su da bi završetak radova na ovom dijelu Koridora od entitetske linije do Poprikuša, trebao biti u potpunosti izgrađen do kraja 2026. godine.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

 

Vršitelj dužnosti direktora Autocesta Federacije BiH, Denis Lasić kaže da je vrlo bitno da do početka sljedeće godine u Federaciji imamo u izgradnji kompletan Koridor Vc, ali također ističe važnost završetka i puštanja u promet dionica koje su sada u izgradnji.

-Trenutno  imamo osam gradilišta odnosno 61 kilometar u izgradnji od Zenice sjever do južnog dijela Žepča, te dio koji obuhvata općine Usora, Doboj jug, preko Tešnja, Maglaja do sjevernog dijela Žepča. Na jugu naše zemlje kroz Hercegovinu gradi se 11 kilometara autoceste od Počitelja do Zvirovića koji uključuje i most Počitelj. Prije nekoliko dana u potpunosti je spojen most Počitelj, dug 1 kilometar. Radi se o jednoj od najviših građevina u regionu sa stubovima koji dosežu do 100 metara, koja predstavlja najveći most na Koridoru Vc. Dionica Počitelj – Zvirovići će biti završena i puštena u promet na jesen ove godine koja se veže na već ranije izgrađenu dionicu Zvirovići-Bijača čime će 21 kilometar autoceste u Hercegovini biti u prometu. Kada je riječ o sjevernom dijelu Koridora Vc krajem sljedeće godine bit će pušteno u promet 21 kilometar. Korisnici će imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida u dužini od oko 120 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča, kaže Lasić u intervjuu za Fenu.

Kada je riječ o aktivnostima koje Autoceste FBiH planiraju u narednom periodu on navodi kako je prije svega potrebno ubrzati izgradnju Koridora Vc kroz Hercegovinu i poduzeti sve aktivnosti kako bi do kraja ove i početkom sljedeće godine u izgradnji bio kompletan dio Koridora Vc na jugu naše zemlje.

-Izgradnjom autoceste kroz Hercegovinu, Bosna i Hercegovina će biti u potpunosti povezana sa europskim cestovnim koridorima, na sjeveru sa Koridorom X, a na jugu sa autocestom A1 (Dalmatina) u Hrvatskoj, što će donijeti izravnu korist za cijelo društvo kroz razvoj općina i gradova kroz koje prolazi, te omogućiti dodatni razvoj gospodarske zajednice i turističkih potencijala. Do kraja 2023. godine bi trebale biti ugovorene dionice Mostar sjever – Mostar jug, tunel Prenj, kao i tunel Kvanj. U ovoj godini u Hercegovini planiramo početi izgradnju 30 kilometara autoceste. Do kraja ove godine planira se ugovaranje preostale posljednje dionice na sjevernom dijelu Koridora Vc od Maglaja do Žepča dužine 12 kilometara čime će u izgradnji biti kompletan sjeverni dio Koridora Vc. U prvoj polovici sljedeće godine bi trebala biti ugovorena i dionica Mostar jug – tunel Kvanj čime će u izgradnji biti kompletan južni dio Koridora Vc. Ostaje nam još da poduzmemo aktivnosti s ciljem osiguranja sredstava i raspisivanja tendera za dionicu od Bradine do ulaza u tunel Prenj, koja je trenutno u fazi izrade projektne dokumentacije, pojašnjava Lasić.

Ove godine počinje izgradnja tunela Prenj, najdužeg tunela na koridoru Vc. Lasić ističe da je tunel Prenj tehnički najzahtjevniji i jedan od najkompleksnijih objekata u povijesti građevinarstva Bosne i Hercegovine. Riječ je o tunelu čija je dužina 10,9 kilometara i predstavlja najzahtjevniji objekt na Koridoru Vc, kao deveti najduži cestovni tunel u Europi.

-Svojom dužinom i kompleksnošću tunel Prenj će nadmašiti sve do sada izgrađene objekte u regionu, pa i šire. Istovremeno će se raditi dvije tunelske cijevi s po dvije prometne trake u kojima će se saobraćaj odvijati jednosmjerno za svaki pravac. Gradnja tunela će se financirati iz međunarodnih kreditnih sredstava Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke i bespovratnih sredstava Europske unije. U ovoj godini planira se početak radova izgradnje tunela Prenj. Izgradnjom tunela Prenj vrijeme putovanja na relaciji Sarajevo – Mostar će se skratiti sa dosadašnjih dva sata na nešto manje od jednog sata što u konačnici dovodi do skraćenja puta za 31 km i značajno ubrzava prijevoz ljudi, roba i usluga, navodi Lasić.

Zahvaljujući činjenici da se izgradnja Koridora Vc financira iz kreditnih sredstava međunarodnih financijskih institucija, u prvom redu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicione banke (EIB), JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar je u prilici da aplicira za bespovratna sredstva Europske unije. JP Autoceste FBiH do sada odobreno preko 500 milijuna eura bespovratnih sredstava EU za izgradnju Koridora Vc kroz petnaest aplikacija.

-Postavili smo rekord za jedno javno poduzeće, a sve zahvaljujući učinkovitim i dobro osmišljenim aplikacijama. Ova bespovratna sredstva uvelike pomažu izgradnji autoceste na Koridoru Vc. Nedavno je Europska komisija objavila novi financijski paket za podršku financiranju novih investicionih projekata, između ostalih i za izgradnju autoceste na Koridoru Vc. Jedan od odobrenih projekata je i izgradnja poddionice autoputa Ozimice – Poprikuše na Koridoru Vc, kojim će se izgraditi oko 12 km autoputa na Koridoru Vc. Osim ovog važnog projekta, financijsku potporu dobio je i projekt izgradnje dionice autoceste Mostar sjever – Mostar jug ​​na Koridoru Vc, kojom će se izgraditi oko 14 km autoceste na Koridoru Vc. Ovakvi projekti doprinose društveno-ekonomskom razvoju regije, kao i boljem povezivanju s EU, a sve u interesu građana i poslovnih subjekata, naglašava Lasić.

Govoreći o značaju Koridora Vc za integraciju BiH u EU Lasić kaže kako Bosna i Hercegovina uz pomoć Koridora Vc postaje važna tranzitna zemlja koja povezuje europski jugoistok i sjever, te na taj način stvara šansu za ubrzani pristup zapadnoeuropskim i euroatlantskim integracijama.

-Jedan od ključnih uvjeta za dugoročan gospodarski rast i integraciju u europsko okruženje je ulaganje u održivu infrastrukturu. Povezivanjem sjevera s jugom naše zemlje razvijamo potencijale, posebice u području industrije, poljoprivrede i turizma. Cestovna infrastruktura jedan je od glavnih pokretača gospodarskog i društvenog razvoja svake zemlje. Svaka nova dionica na Koridoru Vc utjecat će na bržu integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, ističe on.

U nadležnosti JP Autoceste FBiH je i izgradnja brzih cesta. Trenutno se izvode  radovi na izgradnji tunela Hranjen koji je dug 5,5 kilometara, a do sada je probijeno više od 50% tunela. Radovi se izvode i na izgradnji brze ceste Lot 5 – petlja Vitez izlaz iz poslovne zone – petlja Nević Polje koja će biti završena do travnja iduće godine. Oba projekta se financiraju sredstvima iz Proračuna Vlade FBiH.

U narednom periodu nastavit će se radovi na izvođenju radova posljednje dionice Sarajevske obilaznice LOT 3B. Intenzivno radimo na aktivnostima s ciljem realizacije zahtjeva lokalnih zajednica i dobijanja potrebnih dozvola. Nakon dobijanja potrebnih dozvola odmah će se nastaviti izgradnja LOT 3B i potrebno je šest mjeseci za završetak svih radova.

-Trenutno je u fazi izrada projektne autoceste A2 Tuzla – Brčko dužine 23 kilometra. Po usvajanju prostornog plana nastavit će se izrada projektne dokumentacije kroz Brčko Distrikt, Posavski Kanton čime će se povezati sa Republikom Hrvatskom u Orašiju dok se na jugu dionica veže na autocestu A3 Tuzla – Žepče gdje se veže sa Koridorom Vc. Ovo je izuzetno važno za razvoj Tuzlanske županije kao najmnogoljudnije županije i Posavske županije. U tijeku je provođenje pripremnih aktivnosti kako bi iduće godine krenula izgradnja brze ceste u dužini od 40 kilometara za pravce Bihać – Cazin – Velika Kladuša, Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske i Nević polje – Turbe, kaže Lasić.

Od 19. lipnja ove godine realizirano je uvezivanje elektronske naplate cestarine između JP Autoceste FBiH i JP Autoputevi RS temeljem potpisanog Memoranduma o suradnji. Korisnicima je omogućeno da na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine prolaze kroz naplatne rampe, bez zaustavljanja, plaćajući cestarinu beskontaktno korištenjem sopstvenog TAG uređaja.

– Sustav naplate cestarine koji je uspostavljen sa JP Autoputevi RS dobro funkcionira. Prema našim podacima do sada smo rekonfigurisali oko 250 uređaja korisnika koji imaju uređaje JP Autoputevi RS. Korisnici su pozitivno reagirali na nove mogućnosti elektronske naplate cestarine koji se ogleda u jedinstvenom TAG uređaju za autocestu u cijeloj Bosni i Hercegovini. S prihodima smo zadovoljni, iz godine u godinu bilježimo kontinuirani rast prihoda od naplate cestarine, i sigurno da će i mogućnost uvezivanja elekronske naplate cestarine jednim dijelom se pozitivno odraziti na prihode.

-Očekuje se kako će s jedinstvenim sustavom naplate povećati sigurnost u prometu, što je i jedan od primarnih ciljeva, uz istodobno smanjivanje gužve na autocestama. U planu je proširenje projekta na zemlje regije, te smo i sa Hrvatskim autocestama potpisali Memorandum o suradnji. Dogovoreno je uvezivanje elektronske naplate cestarine s Hrvatskim autocestama. Trenutno provodimo aktivnosti koje se odnose na testiranje uređaja u svrhu postizanja kompatibilnosti, a kako bi uskoro sustav bio pušten za korisnike, kaže Lasić.

Na kraju razgovora za Fenu v.d. direktora Autocesta FBiH, Denis Lasić naglašava kako ovo javno poduzeće ulaže značajna sredstva u razvoj lokalnih zajednica u dijelovima kojima prolazi Koridor Vc.

-Dugogodišnja praksa JP Autocesta FBiH na cijelom području Federacije, tamo gdje se gradi Koridor Vc, jeste da kroz projekte izgradnje autoceste ulaže i u lokalnu zajednicu. Projekti koji se odnose na izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta, izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukture mjesnih zajednica realiziraju se u sklopu sporazuma o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja prilikom provođenja aktivnosti na projektovanju i izgradnji određenih dionica autoceste na Koridoru Vc. Ovim sporazumima i ulaganjima u lokalnu zajednicu nastojimo omogućiti da izgradnja autoceste utiče na poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica kroz koje prolazi Koridor Vc. Kao društveno odgovorno poduzeće, svjesni smo da je dijalog s lokalnom zajednicom u kojoj poslujemo od ključne važnosti kako bismo ostvarili međusobno razumijevanje kome svi težimo, zaključuje Denis Lasiću intervjuu u za Fenu.

Izvor: Fena.ba