Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić i federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić, zajedno sa direktorom JP Autoceste FBiH Elmedinom Voloderom danas su obišli gradilišta na poddionici Počitelj – Zvirovići.

Poddionica Počitelj – Zvirovići dio je dionice Počitelj – Bijača i ukupna dužina ove poddionice je 11,07 kilometra, u toku su aktivni radovi na ovom dijelu.

Ukupna investicija za poddionicu Počitelj – Zvirovići iznosi 111,2 miliona eura, uključujući bespovratna sredstva Evropske unije u iznosu od 5 miliona eura. Projekt obuhvata izgradnju jednog mosta, jednog tunela, tri vijadukta, petlje i naplatnog mjesta za cestarinu u Počitelju, izmještanje lokalnih cesta i priključenje na druge autoceste, nadvožnjak i tri podvožnjaka. Najznačajniji objekt je veliki most Počitelj preko Neretve, dugačak 980 metara i s maksimalnom visinom od 97 metara.

Nakon završetka radova ova poddionica će omogućiti oko 21 km kontinuirane vožnje na autocesti između Počitelja i Bijače na južnoj granici Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom u Hrvatskoj.

Press JP Autoceste FBiH 

Poddionica Poprikuše – Nemila, ukupne je dužine 5,8 kilometara. Dionica se gradi prema ugovoru “Design and build” – FIDIC Žuta knjiga gdje izvođač radi i projektnu dokumentaciju i izvodi radove, izvođač radova je Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret, dok nadzor nad izvođenjem radova vrši IRD Engineering.

Na ovoj dionici se izvode radovi na izgradnji tunela Golubinja, koji je ujedno i  jedan od najvećih tunela na cijelom Koridoru Vc, a do izgradnje tunela Prenj, ovo  će biti najduži tunel na Koridoru  ukupne dužine 3,65 kilometara koji se gradi u jako teškim geološkim uvjetima. U sklopu ove dionice izvode se i radovi na izgradnji mosta Golubinja 1, trase, kao i petlja između vijadukta Golubinja 2 i mosta Golubinja 1, uređuje se i korito rijeke Bosne koje će predstavljati dodatnu sigurnost u smislu zaštite od poplava,  a također gradi se odmaralište kojem će biti moguć pristup s obje trase, gradit će se i kružni prijelaz s priključkom na M-17, COKP (Centar za održavanje i kontolu saobraćaja), vatrogasna stanica i naplatne kućice.

Izgradnja ove dionice finansira se sredstvima osiguranim u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Evropske investicijske banke te bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan i ukupna vrijednost ugovora za izgradnju ove poddionice i usluge nadzora nad izgradnjom je 182 miliona eura bez PDV-a.

 

Press JP Autoceste FBiH

 

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović održao je danas sastanak sa direktorom JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine Elmedinom Voloderom i v.d. direktorom JP  Autoputevi Republike Srpske Slobodanom Stanarevićem.

Fokus razgovora bila je realizacija projekta izgradnje autoputa od Sarajeva do Beograda, odnosno rješavanje problema finasiranja izgradnje te definisanja dijela trase autoputa koji prolazi kroz Brčko distrikt.

Na sastanku je istaknuto da Turska pokušava pronaći način na koji bi finansirala cijeli projekat izgradnje ove saobraćajnice.

Dogovoreno je da u narednih 15 dana ministar Mitrović sa direktorima entitetskih preduzeća za autoceste održi novi sastanak na kojem će predložiti moguće varijante trase koja prolazi kroz Brčko distrikt i na koncu ponuditi najbolje rješenje.

Razgovarano je i o izgradnji Jadransko-jonske autocesta, novom projektu izgradnje brze ceste od Višegrada do Trebinja te uvezivanju jedinstvene naplate cestarine, čime bi se olakšalo korištenje autoceste na Koridoru Vc.

Press JP Autoceste FBiH 

 

Direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder izjavio je da su intenzivirani radovi na ključnim dionicama autoputa na Koridoru Vc, te da je izgradnja tunela koji će prolaziti kroz Prenj, dužine 10,5 kilometara, ključna za cijeli Koridor.

U skorije vrijeme će, po njegovim riječima, biti objavljen poziv za međunarodni tender, kao i za dionicu Mostar sjever – Mostar jug.

– Pred nama su godine značajnog povećanja obima gradnje i velikih ulaganja u završetak autoceste na Koridoru Vc. Naravno da je moguće ubrzati izgradnju i mi to već radimo na svim dionicama. Ukoliko uspijemo realizirati sve što planiramo uraditi, a već smo puno toga i uradili, rok do 2028. koji su naveli federalni premijer i resorni ministar su realni, uz uvjet izgradnje tunela Prenj u periodu od šest godina – naveo je Voloder za Fenu.

Po njegovim riječima, trenutno je aktivno osam gradilišta, na kojima se gradi još gotovo 40 kilometara autoceste, a ukupna investicijska vrijednost tih radova je oko 1,14 milijardi KM. U narednih šest do deset mjeseci planiraju ugovaranje i početak izgradnje novih 85 kilometara i to su poslovi vrijednosti 2,5 milijarde KM.

– Važno je reći da je finansiranje autoceste na Koridoru Vc zaokruženo osim dionice od Bradine do Ovčara, ali i to rješavamo i Evropska investicijska banka (EIB) je pokazala interes za finansiranje 50 posto od ukupnih sredstava, a u toku su razgovori sa resornim ministarstvom i Vladom FBiH za iznalaženje drugog dijela sredstava. Očekujemo da će Vlada FBiH u skorije vrijeme potpisati sporazume i za tu dionicu, što znači da ćemo moći započeti sa aktivnostima na svim dionicama na Koridoru Vc koje su ostale da se izgrade – istakao je Voloder.

U međuvremenu su, kako je dodao, raspisali tendere i na sjeveru i na jugu zemlje. Osim toga, na sjeveru pripremaju tender za posljednju dionicu od Ozimica do Poprikuša i u ovoj godini planiraju potpisati ugovore za sve dionice do Doboja.

– Naš plan je da sjeverni dio Koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Doboja, završimo do kraja 2025. godine. Na jugu su tenderi u toku i bit će do kraja godine ugovorene dionice i raspisani tenderi za sve dionice, osim od Bradine do tunela Prenj i od tunela Prenj do Mostara sjever, jer su ove dionice u fazi projektovanja – naveo je Voloder.

Naglasio je da će ovog ljeta pustiti u promet dionicu Tarčin-Ivan u dužini  6,9 kilometara, a za dvije godine građani će se moći voziti autocestom bez prekida u dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča.

– Koridor Vc je bio podijeljen na mnogo manjih dionica, što u svakom slučaju otežava provođenje određenih procedura. S druge strane, nema više laganih trasa autoceste, gradi se kroz planinska područja složene geološke građe, sa velikim brojem objekata, dugim mostovima i tunelima – napomenuo je Voloder.

Od izuzetne važnosti je i izgradnja brzih cesta, za koje je Vlada Federacije BiH na prijedlog Autocesta FBiH izdvojila značajna sredstva kroz program kapitalnih ulaganja. Voloder je podsjetio da su odabrani strateški putni pravci za cestovno umrežavanje Federacije: Orašje-Tuzla, Bihać-Cazin-Kladuša-Republika Hrvatska, Mostar-Široki Brijeg-Republika Hrvatska, Lašva-Travnik-Jajce i Prača-Goražde.

– Posebno je važno da je osiguran nastavak izgradnje tunela Hranjen što je dio strateškog projekta dogovorenog još u Daytonu, iako do Vlade na čelu sa Fadilom Novalićem ni jedan premijer nije uspio ni započeti njegovu realizaciju. Problemi na koje sam naišao kad sam došao u Autoceste su riješeni sa izvođačima, radovi nisu prekidani. Naš prvi cilj je bio nastavak izgradnje tunela Hranjen i u tome smo uspjeli uz podršku Vlade. Kako bi se ovaj projekat u potpunosti završio, izgradnja tunela i pristupne ceste ispred i iza tunela, pripremamo dokumentaciju za kreditno zaduženje – dodao je Voloder.

Trenutno su, prema po riječima, u izgradnji tri projekta brzih cesta ukupne dužine 12 kilometara, a investicija u te radove iznosi 188 miliona KM. Ostali projekti su u različitim fazama pripreme za izgradnju, za neke su potpisani ugovori za projektovanje, paralelno se pribavljaju potrebne saglasnosti i pripreme za eksproprijaciju.

Kao pozitivan primjer Voloder je istakao zajednički rad sa predstavnicima Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona koji zajedno sa Autocestama FBiH i lokalnom zajednicom ispunjavaju sve svoje obaveze i zahvaljujući tome će vrlo brzo raspisati tender za izgradnju prve dionice brze ceste na tom prostoru.

– S druge strane, imamo određene zastoje na području Unsko-sanskog kantona jer Vlada još nije usvojila ni prostorni plan koji je neophodan za sve dalje dozvole za gradnju. Još prošle godine sam skrenuo pažnju rukovodstvu Kantona na to, jer JP Autoceste FBiH i pored najbolje volje da gradimo brzu cestu to nećemo moći bez dozvola – naveo je Voloder.

Napomenuo je da imaju dobru podršku evropskih partnera za sve projekte, te da su od evropskih banaka dobili pozitivne signale i za finansiranje Jadransko-jonske autoceste.

– Dosad nam je kroz Investicijski okvir Zapadnog Balkana odobreno više od 297 miliona eura grantova bespovratnih sredstava. Od kraja prošle godine, zahvaljujući radu i rezultatima nove Uprave, nivo finansijskog učešća bespovratnih sredstava podignut je sa 20 na 40 posto od ukupne procijenjene vrijednosti projekta. Već smo preduzeli prve korake u pripremi planske i projektne dokumentacije za pripremu izgradnje autoceste na Jadransko-jonskom koridoru – istakao je Voloder.

Naveo je da su itekako svjesni globalne ekonomske krize koja je počela sa pandemijom koronavirusa, a koja je sad dodatno pojačana invazijom Ruske Federacije na Ukrajinu zbog čega je zabrinut cijeli svijet i koja se odražava na sve, ne samo na naš građevinski sektor.

– Nadamo se da bi druga polovina godine mogla donijeti prijeko potrebnu stabilizaciju svima i iskreno želimo da se stanje što prije normalizuje. Međutim, bez obzira na poskupljenja, nestašicu građevinskog materijala i razne pritiske koji utiču ne samo na privredu nego na društvo u cjelini, mi smo, prvenstveno našim angažmanom, na osnovu raspoloživih sredstava i kapaciteta uspjeli pokrenuti puno toga i već sad možemo reći da je na prostoru Federacije BiH svojevrsna ekspanzija izgradnje cestovne infrastrukture. Federacija je već sad jedno veliko gradilište, a u periodu koji slijedi bit će i značajno povećanje obima posla – rekao je Voloder.

Obezbjeđivanjem što više sredstava za kapitalne projekte, po njegovim riječima, omogućit će se ubrzana izgradnja cestovne infrastukture što jeste jedan od ključnih uvjeta kao odgovor na globalnu krizu i pomoć privredi od države.

Kada je riječ o tome šta najviše usporava projekte u ovoj oblasti, te kako se to može promijenti, Voloder je rekao da nisu zadovoljni dosadašnjom dinamikom donošenja odluka, brzinom provođenja nabavki, brzinom gradnje.

– Ključni zadatak nove Uprave je da ubrzamo proces izgradnje. Nedostatak rada na projektnoj dokumentaciji i pripremama za gradnju u proteklim godinama je izražen problem i jasno je da kasnimo, da je sve trebalo biti u fazi izgradnje u svim pravcima. Izgubljeno vrijeme ne možemo nadoknaditi, ali možemo svi ozbiljnije pristupiti svojim obavezama i uraditi puno više i dosta brže. Bez izgrađene cestovne infrastrukture, kao i željezničke, nema razvoja društva i zajednice – naglasio je Voloder.

Dodao je da je transport roba skup zbog čega su robe manje konkurentne. Zato, naglasio je, treba “probuditi” sve aktere i usmjeriti energiju u izgradnju i razvoj kako bi dali šansu svima da što više i što bolje razmišljamo o budućnosti i o tome šta možemo postići.

– Vođeni tom vizijom izgradnje i napretka mi smo u Autocestama već promijenili puno toga, pa i u organizacionom smislu i formirali smo nove timove za realizaciju zadataka. Uz to, najavili smo da ćemo insistirati na poštivanju rokova gradnje i da ćemo početi koristiti ugovorom predviđene klauzule za kažnjavanje izvođača koji budu kasnili sa izvođenjem radova, što do sada nije bio slučaj. Započeli smo i krenuli u puno investicija. Iako su rezultati već vidljivi, najveći dio će biti vidljiv tek u narednom periodu. Sva ova ulaganja trebaju da doprinesu kvalitetnijoj i sigurnijoj saobraćajnoj povezanosti koja s druge strane doprinosi privredi i razvoju zemlje – rekao je direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder za Fenu.

Naglasio je da sa Autoputevima Republike Srpske i Ministarstvom komunikacija i prometa BiH imaju dobru saradnju s ciljem planiranja, kako povezivanja svih krajeva u BiH, tako i prema susjednim zemljama.

Izvor:  fena.ba